Mozaik Zdravlje

U SRIJEDU UZ NOVINU

Svakog sata u Hrvatskoj jedna osoba premine od iznenadne srčane smrti: bol iza prsne kosti koja traje više od 15 minuta ne smijete ignorirati, na alarm zvone i ovi skriveni simptomi; 'Moje zdravlje' u Slobodnoj otkriva puno više od toga

U SRIJEDU UZ NOVINU

Srčani udar i druge bolesti srca i krvnih žila svake godine u Hrvatskoj odnesu više od 25.000 života, od kojih bi se neki mogli spasiti da se na vrijeme potraži liječničku pomoć.

O tome, ali i o puno više tema koje nas okupiraju, opširno piše zdravstveni prilog "Moje zdravlje", koji izlazi sutra, u srijedu, uz "Slobodnu Dalmaciju".

Ugroženiji su muškarci nego žene, a oni i češće umiru. Od svih kardiovaskularnih bolesti, koje su i najčešći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, srčani udari su na drugom mjestu, odmah iza ishemijskih bolesti srca.

Doduše, od kardiovaskularnih bolesti općenito, a to znači i od, primjerice, moždanog udara, ipak češće umiru žene nego muškarci, a zabrinjava što je među umrlima 25 posto mlađih od 65 godina, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Doda li se tome da svakog sata u Hrvatskoj od iznenadne srčane smrti umre jedna osoba, te da gotovo 100.000 osoba nakon problema sa srcem postaje invalidno, jasno je zašto bi baš bolesti srca i krvnih žila trebale biti u središtu preventivnih mjera hrvatskog zdravstva. Nažalost, podaci govore da od onih koji dobiju infarkt polovica umire.

Ako se uspoređujemo s najrazvijenijim zemljama Europske unije, osim veće i ranije pojavnosti srčanog udara, u nas postoji i problem nedovoljne obaviještenosti građana o važnosti prepoznavanja ranih simptoma: bol u prsištu iza prsne kosti koja traje 15 ili više minuta ili pak česte epizode ponavljajuće kraće boli.

Katkad srčani udar ima i nespecifične simptome poput opće slabosti, hladnog znoja i prekolapsnoga ili kolapsnoga stanja. Osim toga ponekad se rano komplicira s akutnim srčanim zastojem ili akutnim srčanim zatajivanjem, pri čemu doslovce minute odlučuju o životu ili smrti.

Zato je potrebno što ranije pozvati hitnu pomoć. Ako bolesnik na vrijeme dođe u bolnicu, ima veliku šansu preživljavanja i izbjegavanja trajnih posljedica, odnosno kroničnog oštećenja i popuštanja srca.

No, nije sve tako crno - brojke govore da smrtnost u posljednjih desetak godina ipak pada, jer je pomoć u tzv. zlatnom satu, u kojem je ključno pružiti pomoć pacijentu sa srčanim udarom puno dostupnija.

Ipak, liječnici naglašavaju da se najveća “tajna” krije u prevenciji.

Europske smjernice za prevenciju kardiovaskularnih bolesti kažu kako je te bolesti moguće spriječiti čak 80 do 90 posto raznim preventivnim mjerama, koje uključuju sprečavanje pušenja i pijenja alkohola te konzumaciju zdrave hrane.

Tako bi se moglo spriječiti čak 50 posto smrti od kardiovaskularnih bolesti u Europi, tvrde stručnjaci.

U SUTRAŠNJEM BROJU 'MOG ZDRAVLJA' JOŠ PROČITAJTE:

• Dijabetes - bolest o kojoj nismo dovoljno informirani

• Osam loših navika za srce

• Zašto je 3 omega masna kiselina potrebna trudnicama

• Pet znakova koji otkrivaju Alzheimerovu bolest

• Neliječeni artritis nepovratno oštećuje zglobove

• Miješanje vitaminskih dodataka nije bezazleno

• Strah od seksualnog odnosa

 

 
Naslovnica Zdravlje