Mozaik Život

bijeli grob

Rekordan broj Hrvata krenuo u planine dok je Europa u strahu od lavina: evo kako preživjeti noćnu moru svih skijaša

bijeli grob

Lavina, noćna mora svakog skijaša, ovih dana glavna je vijest u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj… Na zapadu Austrije dvojica su skijaša poginula u lavinama, bez obzira što su bili opremljeni prslucima na napuhavanje koji su ih trebali držati na površini lavine. Vlasti podižu razine upozorenja i naglašavaju da bi se skijaši zbog opasnih vremenskih uvjeta trebali držati uređenih skijališta, te se ne udaljavati, ni grupno ni pojedinačno.

Ove godine na europska je skijališta - pa i mnoga od onih koja su zametena snijegom, i u opasnosti od lavina - krenuo velik, čak veći nego inače broj skijaša iz Hrvatske.

Iako je slijediti upute nadležnih, pratiti vremensku prognozu i zaobilaziti snježne padine sa strmim nagibom najbolji način za izbjeći lavine, ipak nije zgorega znati što uraditi i kako se ponašati u slučaju nevolje, odnosno u slučaju da vas zahvati moćna sila priroide koja može biti toliko jaka da u sekundi sruši zgradu, iščupa stablo, izbaci vlak s tračnica.

Sudeći prema savjetima sa specijaliziranih siteova, pokušaj preživljavanja pod lavinom ima pet glavnih “zapovijedi”, od kojih je prva, najvažnija i presudna - u planinu krenuti opremljen lavinskim primopredajnikom, uređajem koji spasiocima odašilja signal s vašom točnom lokacijom. Prošle su godine u ovo doba pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit održali i, među ostalim, vježbu potrage u lavini upravo uz pomoć lavinskih primopredajnika.

Važno je, zatim, pokušati ostati na površini lavine, za što je potrebno doslovce se boriti, mlatiti i grabiti rukama i nogama. Treba pokriti, odnosno zatvoriti usta da u njih ne uđe snijeg. Businessinsider.com donosi podatak da se više od 70 posto smrtnih slučajeva događa jer osoba ne može disati). Upravo zato je važno pokušati održati glavu iznad snijega, po mogućnosti držeći jednu ruku uzdignutu iznad glave, jer tako je čovjeka, s jedne strane, lakše uočiti u snijegu, a i moglo bi pomoći u gore-dolje orijentaciji. Iako, to je puno lakše reći nego doista u turbulentnom kovitlanju pratiti gdje je “gore”, a gdje “dolje”.

Ali ima i tome lijeka: kad se nošenje lavinom zaustavi, važno je što prije osloboditi prostor za disanje i - pljuvanje. Kad pljunete, treba početi kopati u pravcu suprotnom od onoga u kojemu je gravitacija odnijela ispljunuto. Iako, ima to i loših strana - hladnoća od ispljuvka i od dahom odleđenog snijega može praviti led, što opet stvara opasnost jer ostavlja blokirani prostor, "džep" u koji izdišete CO2, a ne dobivate kisik. Također, kopanje snijega, čak i kad "skontate" u kojemu smjeru, može biti nemoguće, kao da pokušavate prstima izgrebati beton.

Također, vrlo je važno - ali i vrlo teško postići - da čovjeka ne uhvati panika, da ostane miran i sabran.

Statistike pokazuju da su najbolje šanse za preživljavanje ako je spašavanje uslijedilo u roku od 15 minuta. Nakon 20 minuta, šanse padaju na oko 30 posto. Čak ni lavinski primopredajnik, ni prsluci kakve su imali njemački skijaši, nisu garancija spasa, ali mogućnost da se preživi lavinu ipak značajno povećavaju.

Naslovnica Život