Novosti Biznis

BUDUĆNOST JE VEĆ POČELA

Automobil bez vozača, e-trgovina, kardiolog u džepu...: evo kako su se hrvatske tvrtke snašle u poslovima s novim tehnologijama i umjetnom inteligencijom

BUDUĆNOST JE VEĆ POČELA

Iako je prevladavajuće mišljenje da će robotizacija i automatizacija gospodarstva dovesti do smanjenja broja radnih mjesta, dogodit će se upravo suprotno - broj radnih mjesta će se povećati zbog porasta produktivnosti.

U idućih pet godina robotizacija i automatizacija na globalnoj će razini stvoriti 58 milijuna radnih mjesta više nego što će ih 'uništiti'.

To pokazuje istraživanje Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) koje se temelji na anketi čelnih ljudi više od 300 kompanija širom svijeta. Te kompanije zapošljavaju više od 15 milijuna ljudi i dolaze iz 20 razvijenih i rastućih država koje zajedno sudjeluju s dvije trećine udjela u globalnom gospodarstvu. Roboti će najkasnije do 2025. obavljati 52 posto postojećih poslova, gotovo dvostruko više nego danas. Paralelno bi ljudi mogli dobiti 'nove uloge', što će od njih zahtijevati prekvalifikaciju kako bi držali korak sa 'seizmičkim promjenama' u radu sa strojevima i kompjutorskim programima.

Autori izvješća predviđaju da će roboti brzo zamijeniti ljude u računovodstvu, upravljanju klijentima, te u industrijskom, poštanskom i tajničkom sektoru. Paralelno bi trebala porasti potražnja za poslovima koji zahtijevaju 'ljudske vještine', poput prodaje, marketinga, odnosa s klijentima te elektroničke trgovine i društvenih medija.

Veliki će izazov biti prekvalifikacija radnika. Do 2022. godine posebno će snažna biti potreba za prekvalifikacijom radnika u zrakoplovstvu, sektoru putovanja i turizma, utvrdili su autori, ističući opći trend kontinuiranog učenja i prilagodbe. Vladama pak savjetuju da pripreme programe skrbi za radnike i zajednice, ugrožene 'značajnim promjenama' u kvaliteti i trajnosti novih poslova.

Budućnost juri. U Kini već 31 posto ispitanika kaže da radi u organizacijama koje koriste umjetnu inteligenciju, slijede Kanada i SAD s 26, odnosno 24 posto, a zatim Europa: 20 posto u Velikoj Britaniji, 18 posto u Španjolskoj, 16 posto u Francuskoj i 15 posto u Njemačkoj.

Gdje smo mi?

Na radnim mjestima gdje se koriste alati pogonjeni umjetnom inteligencijom, više od dvije trećine ispitanih je reklo da su ti alati imali pozitivan učinak na njihovu efikasnost.

Umjetna inteligencija izazvat će veće promjene u društvu od industrijske revolucije, rekao je francuski predsjednik Macron, najavljujući ulaganja veća od milijardu eura u razvoj umjetne inteligencije u idućih nekoliko godina. Slične iznose namjeravaju uložiti Velika Britanija i Njemačka kako bi postale konkurentnije SAD-u i Kini. Gdje je u toj priči Hrvatska i postoji li u našoj zemlji ikakva strategija i plan razvoja umjetne inteligencije?

Nažalost, kako europske kompanije kaskaju za Kinom i SAD-om, tako i hrvatske kompanije kasne za europskim liderima. Hrvatska je zadnja od članica EU-a potpisala Deklaraciju o suradnji na području umjetne inteligencije, dokument kojim se obvezuju da će početi ulagati proračunska sredstva u razvoj UI, i jedna od šest EU zemalja koje nisu stavile svoj potpis na Deklaraciju o uspostavi europskog blockchain partnerstva.

Očekuje se da će na razini EU umjetna inteligencija biti u punoj primjeni u roku od 10 godina. Za njeno uvođenje potrebno je osigurati određene preduvjete. Recimo, da bi se mogli početi koristiti automobili koji voze sami, ceste moraju biti pokrivene 5G tehnologijom. Iznenađujući je podatak da je Hrvatska prva država EU koja je testirala 5G tehnologiju, i da je veliki Ericsson odlučio baš u našu zemlju prebaciti svoj razvoj 5G tehnologije na svjetskoj razini.

Nije to jedini svijetli primjer uspješnog razvoja i korištenja UI u Hrvatskoj. Tvrtka Span u suradnji s Microsoftom razvila je sustav koji prati i analizira lica ljudi pred izlogom trgovine kako bi procijenio jesu li zadovoljni izloženim. Tvrtka Citus razvila je pet patenata koji, među ostalim, prepoznaju dob i raspoloženje ljudi, i dobila osam međunarodnih nagrada za svaki od njih.

U Hrvatskoj je nastao i uspješan medicinski startup vHeart koji se bavi primjenom dubokog učenja u dijagnostici čitanjem EKG zapisa portabilnih uređaja kojima srčani bolesnici mogu sami snimiti rad svog srca u bilo kojem trenutku, projekt koji bi se mogao nazvati i 'kardiologom u džepu'.

Umjetnu inteligenciju koristi i Atlantic Grupa u cijelom nizu zadataka od prodaje, logistike, marketinga, interne revizije, pa sve do ljudskih resursa. Atlantic je objavio da mu je dosad najuspjeliji primjer upotrebe umjetne inteligencije bio u internoj reviziji gdje pomaže u otkrivanju skrivenih ovisnosti manjkavosti i prijevara.

Na području razvoja umjetne inteligencije vrlo je aktivan i akademski sektor, poput Fakulteta elektronike i računarstva, Instituta Ruđer Bošković, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Fakulteta organizacije i informatike…

Čak 84 posto domaćih startupova smatra da će u iduće tri godine raditi projekte temeljene na tehnologiji umjetne inteligencije, dok ih 53 posto navodi da su već sada uključeni u takve projekte, pokazalo je istraživanje koje su proveli kineski Huawei i Zagrebački inovacijski centar (ZICER). Pri tome samo 11 posto ispitanih startupova ZICER-a smatra da je na razini međunarodne konkurencije u znanju i kompetenciju dok njih 60 posto ipak zaključuje da su im znanja još premala.

Promjene u obrazovanju

- Umjetna inteligencija je tehnološki pothvat koji doista može stubokom promijeniti naše živote i učiniti naše društvo bogatijim, sretnijim i boljim. Bitno je da Hrvatska drži korak, pa zato treba podržavati inovacije i startup zajednicu koja želi razvijati proizvode i usluge temeljen na UI, ističe Jan Šnajder profesor s FER-a.

Hrvatska je tek nedavno formirala tematsku radnu skupinu koja bi do kraja godine trebala donijeti strateški okvir za razvoj digitalnog društva kao dio Nacionalne razvojne strategije do 2030., ali situacija 'na terenu', izgleda, i nije tako loša.

- Ovo je četvrta industrijska revolucija i mi moramo biti svjesni da smo generacija koja je na granici. Digitalna tehnologija i umjetna inteligencija već su svuda oko nas, a da bi se mogli uspješno nositi s promjenama potrebne su i velike promjene u obrazovanju - kaže Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Inovator Mate Rimac, kao veliki zagovornik nove tehnologije upozorava pak na činjenicu da je već sada teško pronaći dovoljan broj inženjera za umjetnu inteligenciju, a njih će, kaže, za pet do deset godina trebati svaka tvrtka.

Poslovi koji će nastati i nestati

Poslovi koji će nastati robotizacijom i automatizacijom
Analitičar podataka
Specijalist za umjetnu inteligenciju
Specijalist za 'big data'
Specijalist za digitalnu transformciju
Specijalist za novu tehnologiju

Stari poslovi
Službenik za unos podataka
Računovođa
Administrativna tajnica
Radnik u proizodnji
Blagajnik

Revolucionarne metropole

Tri grada predvode pravu robotsku revoluciju. Domaćin Olimpijskih igara 2020. godine, Tokio, to će iskoristiti i kao platformu za predstavljanje robotskih tehnologija. Vizija je da gradom prometuju roboti taksiji, pametna invalidska kolica u zračnoj će luci dočekivati osobe s invaliditetom, dok će servisni roboti, aplikacije i tableti koji ‘znaju’ 20 i više jezika biti na raspolaganju za sve vrste informacija.

U Singapuru, roboti su fizička proširenja postojećeg pametnog urbanog ekosustava. Jedan od primjera je automatizirana isporuka robe kakvu koristi singapurska pošta. K tome, hoteli 'zapošljavaju' državne subvencionirane servisne robote za čišćenje soba ili za mijenjanje posteljine, a jedna od vizija uključuje i robote u predškolskim ustanovama kako bi se vidjele prilike za njihovu integraciju u obrazovni sustav.

Dubai intenzivno robotizira javne usluge s ciljem stvaranja najsretnijeg grada na Zemlji. Robote žele koristiti u javnim službama, prijevozu, policiji i nadzoru. Cilj Dubaija je automatizirati 25 posto svog transportnog sustava do 2030. Trenutačno također eksperimentiraju s humanoidnim policajcem, a ako se pokusi pokažu uspješnima tamošnja je vlada najavila i robotizaciju četvrtine policijskih snaga do 2030. godine.

Sigurnosni izazovi

Na području sigurnosti također nas, izgleda, očekuju poprilični izazovi – od mogućnosti hakiranja robotskih sustava pa do pitanja odgovornosti za nesreće poput one Uberova automatiziranog vozila u američkoj saveznoj državi Arizoni kada je stradala jedna osoba.

Sredinom prošle godine Facebook je prekinuo eksperiment nakon što su primijetili da dvije umjetne inteligencije, na istraživanju, međusobno komuniciraju na 'jeziku' koji je bio razumljiv samo njima.

Od robota nas, dakle, razlikuje samo svijest koju imamo, a koliko će robotima trebati da razviju svoju te kako izbjeći opasnost da nas tehnologija koju smo razvili i uništi, pitanje je na koje robotika sada traži odgovor.

 

Naslovnica Biznis