Novosti Crna kronika

ponovljeno suđenje

Vedran Rožić može mirno spavati, oslobođen je optužbe: 'Nije sporno da je Hajduk isplaćivao novac preko 'crne blagajne', no obzirom da je zarada nezakonita, nema ni utaje poreza'

ponovljeno suđenje
Vedran Rožić se riješio teškog tereta suđenja

Vedran Rožić, bivši igrač i direktor Hajduka te nekadašnji saborski zastupnik HDZ-a i gradonačelnik Trogira, napokon može mirno spavati.

Posljednji postupak koji se protiv njega vodio na Općinskom sudu u Splitu završen je prije tri tjedna nepravomoćnom oslobađajućom presudom, no kako je prošlog tjedna za njegov kazneni progon nastupila i zastara, tako ni izvjesna žalba ODO-a neće imati nikakvi pravni učinak.

Rožiću se, podsjetimo, zajedno s Ivanom Buljanom, sudilo na Županijskom sudu u Splitu te je 2015. godine bio osuđen na bezuvjetnu kaznu od 10 mjeseci zatvora te godinu dana zatvora uvjetno na tri godine, i to zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju.

Morao je vratiti i 362 tisuće kuna, a za točku optužnice za utaju poreza bio je oslobođen. No, Vrhovni sud je 2017. godine preinačio presudu te mu je izrekao uvjetnu kaznu od godine dana zatvora s rokom kušnje od tri godine. Rožić je u roku od godinu dana uplatio novac koji je bio dužan. Buljan je, pak, pravomoćno oslobođen krivnje. Rožić je za utaju poreza bio oslobođen, no Vrhovni sud je taj dio presude ukinuo i vratio na ponovno suđenje, ali na Općinski sud.

Rožiću je, dakle, tada ostalo još samo utaja poreza kao krimen. Optužnica ga je teretila da je od veljače 1992. do 17. srpnja 1997. godine, prvo kao v.d., a poslije i kao direktor Hajduka, zajedno s pokojnim Bartulom Kalebom, a kako bi izbjegao plaćanje propisanih poreznih davanja državnom proračunu, dogovorio i organizirao da klub u poslovnoj dokumentaciji ne prikaže u cijelosti izvršene isplate dohodaka igračima, trenerima i drugim klupskim zaposlenicima, kao i priljev i odljev deviznih sredstava s osnova transfera većeg broja igrača u inozemne klubove.

Taj su novac inozemni klubovi uplaćivali, protivno zakonskim propisima, na dva devizna računa Hajduka u austrijskoj B.A.W.A.G. banci, a ukupno je, po optužnici, tako uplaćeno gotovo 18 milijuna tadašnjih maraka i isto toliko dolara. Kaleb je, po Rožićevu nalogu, s tih računa na privatne račune igrača isplatio više od 23 milijuna kuna, dok je dio deviza Buljan dizao u gotovini i stavljao u tzv. crnu deviznu blagajnu kluba.

Iz nje je, pak, igračima, trenerima i zaposlenicima isplaćeno više od 25 milijuna kuna za nagrade, premije, razlike plaća, i druga davanja, a dodatnih milijun i pol kuna je u iste svrhe isplaćeno iz blagajne kluba i preko domaćih banaka. Krimen je bio što podatke o tako isplaćenim plaćama i ostalim davanjima nisu prikazivali nadležnim poreznim tijelima, niti su na to obračunali poreze i prireze, te su za oko 30 milijuna kuna umanjili poreznu obvezu Hajduka i tako oštetili državu.

Sudac Velimir Kovačević u obrazloženju oslobađajuće presude je napisao kako nije sporno da je Hajduk isplaćivao novac preko "crne blagajne" te da nije sporno da je Hajduk protivno tadašnjim zakonima isplaćivao dohotke igračima, trenerima i zaposlenicima, kao i da "nije sporno da Hajduk podatke o izvršenim uplatama nije iskazivao nadležnim tijelima niti su na isto obračunali i platili poreze i prireze".

Pojašnjavajući odredbe nekadašnjega Krivičnog zakona RH, koji je vrijedio u vrijeme počinjenja djela, te Kaznenog zakona, sudac je istaknuo kako u tim zakonima "kazneno djelo utaja poreza i drugih davanja ima jedno od bitnih obilježja kaznenog djela, a to je da se daju lažni podaci o zakonito stečenim dohocima, odnosno da se ne prijave zakonito stečeni dohoci".

– Odredbom čl. 256 KZ/11 kao bitno obilježje kaznenog djela nije propisano da se kazneno djelo čini ako se daju nepotpuni podaci o zakonito stečenim prihodima. U djelu koje je okrivljenom stavljeno na teret nema bitnog obilježja kaznenog djela, a to je da bi propustio dostaviti podatke o zakonito stečenim dohocima, što je bilo propisano u vrijeme počinjenja djela. Dakle, očito je da okrivljeni nije počinio kazneno djelo jer je nesporno da primanja, koja se navode u optužnici i za koja ovlašteni tužitelj smatra da je na njih trebalo obračunati i platiti porezne obveze, nisu zakonito stečeni prihodi. Iz toga proizlazi da to što okrivljeni u okviru HNK Hajduk nije prijavio te prihode, a koji su očito nezakonito stečeni, nije počinio kazneno djelo jer se neprijavljivanjem nezakonito stečenih prihoda nije moglo počiniti kazneno djelo. Stoga sud drži da djelo koje se stavlja na teret, a činjenično je opisano u optužnici, nije kazneno djelo po zakonu – naveo je u presudi sudac Kovačević, dodajući da sud nije našao da bi, po optužnici, Rožić počinio "bilo koje drugo kazneno djelo iz KZRH, KZ797 ili KZ/11".

Naslovnica Crna kronika