Novosti Hrvatska

Hrvatske 'konzerve'

Najviše vjeruju Crkvi, policiji i vojsci, a čak četvrtina ih želi da im je partner prije braka nevin: donosimo rezultate velikog istraživanja među mladima od 14 do 29 godina, evo što o njima kažu stručnjaci

Hrvatske 'konzerve'

Poštivanje obiteljskih vrijednosti nije loše, ali obitelj ne može funkcionirati kao prije sto godina. Problem nastaje kada se mladi žele vratiti unazad, umjesto da te vrijednosti žive primjereno 21. stoljeću - dr. Mirjana Nazor

Za četvrtinu njih važna karakteristika u odabiru budućeg bračnog partnera/ice je nevinost, vole obitelj i brak i za većinu su to neupitne vrijednosti, djecu bi odgajali upravo prema modelu svojih roditelja.

Gotovo polovina najviše povjerenja među društvenim i političkim institucijama ima u represivni aparat – vojsku i policiju, visoko kotira i crkva, a najniže političari te državna i lokalna vlast. Vole demokraciju, ali nisu neskloni ni autoritarnom načinu upravljanja i vladanja. Od društvenih vrijednosti prednost daju zapošljavanju i sigurnosti nad jednakosti i vladavinom prava. Svega četvrtina važnim smatra sudjelovanje u građanskim inicijativama, njih 62 posto politika uopće ne zanima, a za uspjeh i dalje presudnim smatraju dobre veze s ljudima na položaju.

Takva je, više-manje, današnja generacija mladih u Hrvatskoj, ona u dobi od 14 do 29 godina, čiji su predstavnici iz cijele zemlje bili obuhvaćeni najnovijim istraživanjem o vrijednostima i stavovima mladih, predstavljenom u utorak.

Istraživanje su 2018. godine zajednički proveli Zaklada "Friedrich Ebert" u Zagrebu i Institut za društvena istraživanja, kao dio velikog međunarodnog istraživanja među mladima iz deset jugoistočnih europskih zemalja. Komparativni podaci bit će poznati u travnju, pa ćemo tada doznati razlikuju li se i koliko razmišljanja naših mladih u odnosu na ona njihovih vršnjaka iz zemalja u okruženju.

No, već sada je uočljivo, kažu istraživači, da su među hrvatskom mladeži nastavljeni trendovi iz posljednjih godina koji pokazuju visok utjecaj tradicionalnih vrijednosti, neokonzervativizam, a neka su istraživanja pokazala da su u pojedinim segmentima mladi danas konzervativniji od svojih roditelja

Jedini podatak koji u najnovijem istraživanju možda najviše odskače od ostalih jest onaj prema kojemu čak 26 posto današnjih mladih smatra nevinost budućeg bračnog partnera važnom karakteristikom, dok je u prvom valu istraživanja 2012. godine to bilo važno za svega deset posto mladih.

– Moram priznati da nas je to začudilo. Sigurno je na to utjecalo više faktora, jednim dijelom proizlazi iz socijalizacije preko vjeronauka u školi, a vidimo i da posljednjih godina jača desni val konzervativizma, angažman pojedinih udruga, koji nije specifičan samo za Hrvatsku

Pitanje je koliko mladi to misle, a koliko ih doista živi prema tim načelima. Jer, s druge strane, imate podatak o tome da je opala distanca mladih prema homoseksualcima, da su skloni uspostavljati prijateljstvo s osobama drukčijeg sociokulturnog podrijetla i da su, unatoč nekim zadržanim rodnim stereotipima, mladi na verbalnoj razini orijentirani prema jednakosti spolova.

Dakle, možemo govoriti o proturječnim procesima u Hrvatskoj, ali i u svijetu – objašnjava prof. dr. Vlasta Ilišin, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju na Institutu za društvena istraživanja i članica istraživačkog tima na projektu.

Što se tiče obiteljskih vrijednosti, ona kaže da obitelj u Hrvatskoj nikada i nije bila ugrožena te da je općenito važna žiteljima zemalja južne Europe i Mediterana. Ipak, pitamo je li sklonost autoritarnosti (a profesorica Ilišin otkriva da su mladići u ovom istraživanju čak rekli da bi autoritarni model primijenili i u odgoju djece) pomalo netipična za mlade generacije?

– Veće povjerenje u represivni aparat slično je u svim bivšim socijalističkim zemljama, što ukazuje na manjkavo demokratsko naslijeđe. Međutim, mi već tridesetak godina živimo u višestranačju, ovo je generacija mladih koja se u socijalizmu nije ni rodila.

Način na koji politika i institucije funkcioniraju u demokratskoj Hrvatskoj očigledno je doveo do demokratskog deficita, a to je naišlo na plodno tlo i među mladima – kaže profesorica Ilišin. Oslonac na autoritete, poput vojske, policije ili crkve, kaže ona, pojednostavljuje život, oslobađa veće odgovornosti, pa je tako i ovo istraživanje pokazalo da su mladi u Hrvatskoj spremni manje od vršnjaka iz drugih zemalja preuzimati odgovornost.

– To govori o svojevrsnom konformizmu, oportunizmu. Stoga je važno uvođenje građanskog odgoja u škole. On neće preko noći od svih građana stvoriti demokrate, ali pomoći će odgojiti ljude koji razumiju političke procese i politički sustav – poziva ona.

Za splitsku psihologinju Mirjanu Nazor također ovi rezultati nisu neočekivani jer, kaže, slična su promišljanja uočljiva među mladima u posljednjih desetak godina.

– Na javnom planu se često o konzervativizmu govori podrugljivo, kao da je on loš sam po sebi. Nema ništa loše u poštivanju obiteljskih vrijednosti, ali treba više voditi računa o tome da obitelj mijenja svoju fizionomiju i da ne može funkcionirati kao prije sto godina. Tu nastaje problem, kada se mladi žele vratiti unazad, umjesto da način na koji te vrijednosti žive bude primjeren 21. stoljeću – kaže Nazor.

Mlade treba potaknuti da otvoreno razgovaraju o vrijednostima, treba ih saslušati i poticati na vlastito promišljanje, a ne da određene predrasude, bile one lijeve ili desne, uzimaju zdravo za gotovo, smatra ona.

Stavovi mladih u Hrvatskoj odraz su društvene klime - kaže sociolog sa Zadarskog sveučilišta doc. dr. Sven Marcelić, kojeg zabrinjava podatak iz istraživanja o potpunom nepovjerenju mladih u društvene institucije i uočavanju korumpiranosti društva.

– Logično bi bilo da mladi daju energiju društvenim procesima, ali oni su očigledno letargični. Po tome su konzistentni s drugim dijelovima populacije, dakle odraslima, od kojih potpuno preuzimaju te modele – kaže Marcelić. Ističe i da je jedno drugo istraživanje pokazalo da iz zemlje emigriraju uglavnom oni koji su vrijednosno najmoderniji, što ukazuje da nas i u budućnosti čeka „još više istog“.

Naslovnica Hrvatska