Novosti Hrvatska

'sad je i službeno'

Turistički bum u Hrvatskoj zaglupio je mlade i donio porast kriminala: podaci objavljeni u prestižnim časopisima su porazni, evo gdje nas vodi forsiranje ove grane kao strateške djelatnosti

'sad je i službeno'

Dva nova znanstvena rada koja se temelje na podacima iz Hrvatske pokazala su da intenzivni razvoj turizma negativno djeluje na želju mladih ljudi da studiraju i obrazuju se, ali i da s razvojem turizma raste kriminal povezan s krađama na plažama i provalama u stanove, apartmane i vikendice.

Prvi rad djelo je dr. sc. Ivana Kožić s Instituta za turizam, objavljen u prestižnom časopisu Annals of Tourism Research pod naslovom "Can tourism development induce deterioration of human capital? (Može li razvoj turizma negativno djelovati na ljudski kapital", a drugi rad objavili su Vedran Reher i Ivica Rubil s Ekonomskog instituta pod nazivom "More Tourism, More Crime: Evidence from Croatia (Više turizma, više kriminala: dokazi iz Hrvatske), koji je objavljen u uglednom međunarodnom znanstvenom časopisu Social Indicators Research.

Strateška djelatnost

Tim je povodom Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta, najprije u nešto slobodnijem komentaru na Facebooku napisala, u polušali: "Sad je i službeno: prekomjerni turizam zaglupljuje ljude", da bi onda u ozbiljnijoj maniri dala uvid u rezultate tog rada.

– Dobro, možda sam malo pretjerala, jer kolega Ivan Kožić s Instituta za turizam zapravo utvrđuje da se nakon intenzivnog rasta turističke aktivnosti u turističkim jedinicama lokalne uprave i samouprave broj mladih koji se upisuju na fakultete smanjio za osam posto u odnosu na neturističke JLS-ove, no svejedno nisam daleko od istine, nažalost.

Za sve one koji misle da ćemo postati prosperitetna zemlja oslanjajući se samo na turizam i koji od turizma žele napraviti ultimativnu stratešku djelatnost, evo još jednog dokaza o razmjerima te zablude. Osim što prekomjerno oslanjanje na turizam devastira prostor (za to nam ne treba znanstveni članak, dovoljno je malo obići pojedina naselja na obali), seli resurse (fizičke i ljudske) i investicije iz proizvodnih u niskoproduktivne uslužne djelatnosti, iskrivljuje relativne cijene i prenapuhuje tržište nekretnina, sada znamo i da demotivira mlade ljude od studiranja.

Čestitke kolegi Kožiću i Institutu za turizam na objavi rada u jednom od najprestižnijih časopisa iz područja turizma i još više na promicanju ove za razvoj zemlje jako važne teme. Nadam se da će oni koji trebaju čuti i razumjeti ove rezultate konačno shvatiti poruku! – napisala je Maruška Vizek.

No, nekoliko sati kasnije, nakon što je objavljen drugi znanstveni rad "More Tourism, More Crime: Evidence from Croatia", ravnateljica Ekonomskog instituta na svojem Facebook profilu piše: "Sad je i službeno – drugi dio: više turizma, više kriminala".

– Ne samo da turizam zaglupljuje, nego i donosi više kriminala. Ispalo je posve slučajno, no na isti dan objavljena su dva istraživanja o negativnim eksternalijama turizma na hrvatsko društvo. Oba u vrsnim znanstvenim časopisima, a ovo drugo djelo utvrdilo je na razini županija da turistička aktivnost povećava broj imovinskih delikta (krađa i provala). Zaključak je isti – ekonomski razvoj ne može se temeljiti samo na turizmu – istaknula je Vizek.

Porast broja krađa

Reher i Rubir proveli su istraživanje u razdoblju od 1998. do 2016., a ono je pokazalo snažnu povezanost razvoja turizma s rastom broja krađa i razbojstava u nekretninama (kućama, vikendicama, stanovima i apartmanima), ali i na plažama. Zbog toga autori upozoravaju na potrebu da se preveniraju takvi zločini, ne samo zbog toga što se radi o neprihvatljivim kriminalnim aktivnostima, nego i zbog toga što takav trend umanjuje turističku atraktivnost regije i zemlje u kojima se takav povećan broj pljački događa.

– Prema našim izračunima "hipotetske" evolucije imovinskih kaznenih djela, u situaciji kad bi turizam bio jedini faktor koji utječe na kaznena djela, tada bi broj imovinskih kaznenih djela u 2016. bio oko 50 posto veći u odnosu na 2006. godinu – istaknuo je jedan od autora članka Vedran Recher, dodavši kako u stvarnosti to ipak nije slučaj jer "brojni drugi faktori utječu na intenzitet kriminala osim turizma, poput primjerice realokacije policije na obalu tijekom sezone, tako da je stvarni broj u 2016. bio oko 30 posto manji u odnosu na 2006. godinu".

– Prihvatimo li da čvrsta veza između turizma i kriminala koju smo utvrdili predstavlja dokaz da više turizma dovodi i do više kriminala, ova je analiza i strateški relevantna – stoji u članku. Za paniku, smatra Recher, ipak nema razloga jer su faktori koji negativno utječu na kriminal u analiziranom periodu očito bili dovoljno jaki kako bi se ukupni broj imovinskih kaznenih djela smanjio, usprkos turizmu.

– Ipak, važno je osvijestiti da turizam, osim pozitivnih, doista ima i negativne posljedice na naše društvo, od kojih je jedan i porast stope kriminala – dodaje Recher.

Korisno bi bilo, ističu autori, informiranje turista o najčešćim tipovima kriminala kako bi se umanjila šansa da uopće budu opljačkani, i to posebno na onim mjestima koja su često jako napučena, poput zračnih luka, autobusnih i željezničkih kolodvora.

Ne odgovore li nadležne institucije na vrijeme na ovakve pokazatelje s konkretnim mjerama, rast turizma mogao bi, zaključuju autori, prouzročiti negativne društvene učinke poput rasta imovinskoga kriminala, smanjenja dobiti od turizma, ali i potencijalno naštetiti dugoročnoj turističkoj budućnosti Lijepe naše.

Naslovnica Hrvatska