Novosti Hrvatska

čelični živci i mirne ruke

Od hvatanja 'pirotehničara' na Poljudu do višednevne akcije na Bačvicama: razgovarali smo s policajcima koji nemaju pravo na loš dan, njihove priče napetije su od onih filmskih

čelični živci i mirne ruke

Na proslavi Dana svetog Mihovila jedina grupna nagrada načelnika PU splitsko-dalmatinske otišla je ljudima kojima, osim zagovora sveca zaštitnika, trebaju čelični živci i mirne ruke: pripadnicima Protueksplozijskog odjela.

U razgovoru s Marijanom Ćelićem, voditeljem i policijskim službenicima odjela saznajemo da se suočavaju s 250-kilogramskom avionskom bombom ili torpedom s razarača.

Pitamo prvo koliko u prosjeku traju intervencije kojih godišnje imaju oko tisuću.

Aviobomba na Baćama

- Naša intervencija može trajati i pet dana ako je potrebno. Mi smo tim koji donosi odluke i nitko na njih ne može utjecati, niti ih mi možemo u potpunosti predvidjeti.

U redu, kada se radi o vrećici streljiva za automatsku pušku, jasno je da nam to neće oduzeti mnogo vremena, ali kada su u pitanju eksplozivna sredstva, to je nešto posve drugo.

Imamo primjer pronađene fugasne aviobombe na Bačvicama u lipnju 2016. godine. Nađena je u plićaku, imala je oko 250 kilograma, a ta intervencija je trajala ukupno dva dana. Također se poklopila s pronalaskom protubrodske mine u akvatoriju Visa tog istog dana.

U konačnici su oba eksplozivna sredstva otegljena na otvoreno more i uništena. Da smo, primjerice, trebali uništiti bombu na licu mjesta, intervencija bi trajala mnogo duže jer onda moramo evakuirati građane, isključiti sve instalacije, organizirati sve službe: medicinske, vatrogasce, GSS - pojašnjava nam voditelj Ćelić.

Na području ove uprave još uvijek se mogu naći eksplozivna sredstva iz Prvog i Drugog svjetskog, te Domovinskog rata.

- Pronašli smo torpedo iz Domovinskog rada zaostalo nakon napada razarača JRM na Split. Nađen je u akvatoriju između Čiova i Brača 2008. godine, kada ga je mrežom zakačila i dovukla koćarica.

Bio je to jedan od rijetkih slučajeva u svijetu, nitko do tada nije uspio odvojiti bojevu glavu i izvaditi upaljač nakon toliko vremena. Torpedo je sada u Muzeju grada u Rijeci - kaže nam naš sugovornik.

Prošle godine su protueksplozijski pregledali 245 objekata, 69 velikih objekata, 1148 vozila, 375 otvorenih prostora, u što nisu uključena javna okupljanja.

Uvijek smo na sto posto

Zanimalo nas je postoji li kod njih “loš dan na poslu”, dan kada mogu sebi dati popust i raditi s manje od sto posto kapaciteta?

- Mi uvijek moramo biti sto posto spremni. Mi nemamo pravo niti smijemo pogriješiti, prije svega radi drugih građana. Mi smo tu i primamo plaću da štitimo i služimo.

S druge strane, svi mi imamo obitelji i, radi nas samih i njih ne smijemo sebi dozvoliti pogrešku. Radimo s eksplozivnim sredstvima kod kojih u svakome trenutku postoji mogućnost da se dogodi ono što ne bismo željeli. Bilo kakav nesmotren ili nestručan postupak može izazvati eksploziju - odrješit je voditelj Ćelić.

A "eksplozivci" moraju biti u psihičkoj i tjelesnoj formi. Nakon provjera ostaju samo najspremniji.

- Kroz 15-ak stručnih predmeta obučavamo se za postupanje prema eksplozivnim sredstvima. Prije toga treba proći složene psiho-testove i biti zdravstveno sposoban.

Daljnja selekcija se obavlja kroz sami proces obuke. Osoba može biti izvanrednog zdravstvenog stanja, ali kada vidi eksplozivno sredstvo nekima jednostavno nastupi blokada. Preduvjet je i da moraju imati desetak godina radnog iskustva na policijskim poslovima.

Svi iz odjela su prošli kroz postrojbe specijalne policije te Domovinski rat i gardijske brigade, kao naprimjer Slavko Tirić i Josip Škeva, koji su bili u akciji “Plitvice” te Ivan Žižić-Gušo, koji je prvi hrvatski redarstvenik - s neskrivenim ponosom ističe Marijan Ćelić. Kako nam nasmijani ističu ostali službenici, od toga je izuzetak jedino najmlađi Ljubo Gabrić, 28-godišnji vodič službenog psa za detekciju eksploziva Asje. Specifičnost njegovog zaduženja je što je sa psom doslovno 24 sata dnevno.

Vodič službenog psa je kompleksan i složen posao, pun odricanja u privatnom životu.

Službeni pas je kod njega kao član obitelji, drži ga konstantno u treningu i u svakom trenutku je operativno učinkovit. Vodič i pas čine tim koji je nezamjenjiv pri protueksplozijskom pregledu - kaže voditelj odjela.

Pitamo policajca Gabrića kako Asja signalizira kada pronađe eksplozivnu napravu.

- Ona sjedne ili legne, umiri se i čeka da dođem do nje. Kod dugotrajnih intervencija bitno je paziti na umor psa. Vidi se na njoj kada je umorna i onda je obavezno moram pustiti da se odmori. Tek tada može biti potpuno učinkovita - kaže nam vodič psa.

Kako provući bengalku?

Upravo su on i voditelj Ćelić prije jedne od utakmica na Poljudu uočili navijača maskiranog u vatrogasca. Iskusnom oku nije promaklo da je nešto neobično kod muškarca u vatrogasnoj uniformi s naprtnjačom na leđima. Zaustavili su ga i njihove sumnje su potvrđene kada su u naprtnjači pronađene skrivene “bengalke”.

Službenici istog odjela su našli i 38 dimnih bombi skrivenih u transparentu uoči utakmice između Hajduka i Rijeke u travnju ove godine. Protueksplozijski pregled Poljuda uvijek zahtjeva dosta vremena i angažmana zbog veličine i konfiguracije prostora, a tu je i velika odgovornost na ovim ljudima zbog sigurnosti građana koji dolaze na tako masovno okupljanje. Stoga im je to jedna od zahtjevnijih zadaća. Kao i pregled škola kod anonimnih dojava o bombi, a koje su skoro uvijek - lažne.

- Kod svake takve dojave, bez obzira je li lažna ili ne, izlazimo na teren, poduzimamo sve mjere i radnje i temeljiti pregled kao da se radi o najozbiljnijoj prijetnji, jer svaka je dojava stvarna dok se ne dokaže suprotno - kaže nam Joško Ivkošić, službenik odjela s 29 godina staža.

Na kraju tražimo od njih da komentiraju scene iz filmova u kojima je njihov posao sveden na biranje između crvene ili plave žice koju treba presjeći. Hvataju se redom za glavu na takav pojednostavljeni prikaz opasnosti od eksploziva.

Spominju tada slučaj iz Njemačke, gdje su tamošnji protueksplozivci postupali s avio bombom iz Drugog svjetskog rata, utvrdili situaciju i donijeli procjenu. Prilikom manevra pri postupanju došlo je do eksplozije, te ljudskih žrtava i materijalne štete.

Pomakneš i stradaš

- Sva eksplozivna sredstva su proizvedena u cilju da proizvedu što veće gubitke ljudskih života te materijalne štete, i bez obzira na naše znanje i iskustvo neka eksplozivna sredstva ne diramo jer svaka promjena položaja može prouzročiti eksploziju, već ih na mjestima pronalaska uništavamo kontroliranom eksplozijom - upozorava voditelj odjela.

Svi redom ističu važnost konstantne edukacije, pa se tako Alen Domazet Lošo vratio iz Poljske s međunarodnog seminara, gdje su predstavljeni poslovi nuklearno radijacijsko biološko kemijskog naoružanja. Osim s bombama i torpedima, službenici odjela hvataju se ukoštac i s ostalim opasnostima, kao primjerice Joško Dražić, koji je vatrogasac i predsjednik DVD-a Perković, i koji nas je zamolio da apeliramo na građane radi povrata oružja i eksploziva.

Jamče svima koji dobrovoljno vrate eksplozivna sredstva da neće imati nikakvih sankcija i da će oni doći po njih diskretno, u civilu i s neobilježenim službenim vozilom.

Na kraju, voditelj Ćelić ističe odličnu suradnju sa službenicima Specijalne jedinice policije, MORH-a, JVP-om Split, Zavodom za hitnu medicinsku pomoć Splitsko-dalmatinske županije i svim žurnim službama na ovom području.

Uništavanje u Slunju

Protueksplozijski odjel ima osam policijskih službenika za protueksplozivnu zaštitu (PEZ) i jednog vodiča službenog psa.

Odjel ima i brojnu specijalističku protueksplozijsku opremu koja je nužna za uspješno i sigurno postupanje s raznim improviziranim i formacijskim eksplozivnim sredstvima.

Od raspoložive opreme možemo istaknuti balistička odijela, prijenosni RTG uređaj, hook line komplet za manipulaciju s eksplozivnim sredstvima, uređaj za ometanje radio signala, komplet za KBRN, različite vrste detektora, vodenih i eksplozivnih razbijača, opremu za ručna deaktiviranja, kao i osobnu zaštitnu opremu.

Djelokrug rada odjela je obavljanje protueksplozijskih pregleda kod osiguranja štićenih osoba, javnih okupljanja i sportskih manifestacija te pregledi na temelju dojava o pronađenoj eksplozivnoj napravi ili kod dojave o sumnji da postoji takvo sredstvo.

Prilikom svakog pronalaska sredstva, bez obzira je li improvizacijsko i protueksplozivno sredstvo, obavlja se uži i širi pregled mjesta. Provode izuzimanje, transport i skladištenje, delaboraciju (odvajanje eksplozivnog punjenja od tijela ubojitog sredstva) na mjestu pronalaska i njihovo uništavanje na mjestu pronalaska ili na poligonima.

Jednom mjesečno sredstva koja prikupe na području ove PU prevoze do Slunja na vojni poligon "Eugen Kvaternik" i tamo ih uništavaju. Specifičnost splitskog PEZ-a je da su specijalizirani za deaktiviranje improviziranih eksplozivnih naprava.

Svaki policijski službenik prije dolaska na Odjel prolazi specijalizaciju iz PEZ-a, koju obavljaju kolege iz Ravnateljstva, odnosno MUP-a, te vanjski suradnici.

Naslovnica Hrvatska