Novosti Hrvatska

brdo problema

Tko će zamijeniti Blaženku Divjak ode li HNS iz vlade? Ovo su najveći favoriti za fotelju u Ministarstvu kaosa

brdo problema

Tko god dođe u to ministarstvo, neće mu biti lako. Štrajk učitelja, nezadovoljni sindikati, kaos s kurikularnom reformom, te priče s digitalizacijom a velik broj škola još nema ni svu opremu...

To je samo dio problema koje su u utorak u neslužbenim razgovorima spominjali ljudi dobro upućeni u zbivanja u resoru znanosti i obrazovanja komentirajući mogući odlazak HNS-a iz vladajuće koalicije, a s njim i aktualne ministrice obrazovanja, nestranačke Blaženke Divjak, koja dolazi iz HNS-ove kvote. Jer odnosi na relaciji koalicijskih partnera HDZ-a i HNS-a došli su do točke usijanja nakon što u proračunu za iduću godinu nisu predviđena sredstva za dodatno povećanje plaća učitelja, zbog čega HNS prijeti da neće dići ruku za takav proračun.

Znači li to da će tajnica Vlade vrlo skoro pripremiti papire na kojima će biti prekrižena imena dvoje HNS-ovih ministara, uz Blaženku Divjak još i ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara, tek će se vidjeti. U tom slučaju spominju se dvije mogućnosti – preživljavanje Plenkovićeve Vlade s tankom većinom još godinu dana, te novi izvanredni parlamentarni izbori.

Ako Blaženka Divjak bude morala otići, tko bi je mogao zamijeniti, barem u nekom prijelaznom razdoblju?

Visoke funkcije

Prema našim informacijama, u dijelu HDZ-a prevladava mišljenje kako ta stranka sebi više ne smije dopustiti da joj resor obrazovanja, u kojemu je u tijeku kakva-takva obrazovna reforma, izmakne iz ruku. Većina naših sugovornika tvrdi da se kurikularna reforma, kakva god bila, neće zaustavljati u slučaju odlaska Blaženke Divjak, a tako su se, uz određene ograde, već izjašnjavale i osobe čija se imena zasad spominju kao mogući nasljednici aktualne ministrice.

Dotadašnja HDZ-ova saborska zastupnica Sanja Putica u srpnju ove godine, u sklopu rekonstrukcije Vlade, postala je državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a mnogi su taj potez premijera Plenkovića tada okvalificirali kao "osigurač" i postavljanje svoga čovjeka koji će upravo u ovakvim turbulentnim koalicijskim previranjima moći odmah uskočiti na čelno mjesto Ministarstva. Putica, nećakinja moćne HDZ-ovke Dubravke Šuice, profesorica je hrvatskog jezika i književnosti te lingvistike. Bila je, među ostalim, ravnateljica Gimnazije Dubrovnik, ali i kratko, od ožujka do lipnja 2017. godine, pomoćnica tadašnjeg HDZ-ova ministra obrazovanja Pave Barišića.

U HDZ-u, kako doznajemo, dobro kotira i Dubravka Brezak Stamać, novoizabrana ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), doktorica znanosti, filologinja i dugogodišnja profesorica hrvatskog jezika i književnosti u zagrebačkoj XV. gimnaziji, kojoj i struka ne osporava kompetentnost. Već nakon izbora na čelo AZOO-a u lipnju ove godine razljutila je ministricu Divjak izjavom da se s kurikularnom reformom trebalo pričekati godinu dana, ali je poslije ipak rekla kako od ove jeseni reforma frontalno ide u sve škole i da će se "učiniti sve da funkcionira". Brezak Stamać bila je, podsjetimo, jedna od recenzentica i kritičarki kurikularne reforme Borisa Jokića u stručnom radu pripremljenom za Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU-a, koje je vodio akademik Vladimir Paar. Ona je, među ostalim, i predsjednica Akademske zajednice HDZ-a "Dr. Ante Starčević", bila je zastupnica te stranke u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, ali, kako neslužbeno doznajemo, sama nije sklona nikakvim imenovanjima na "visoke funkcije", a i nedavno je izjavila kako nema političkih ambicija.

Veliko povjerenje

Jedno od imena koje je isplivalo u ovoj križaljci je ono "svježeg" HDZ-ova europarlamentarca Tomislava Sokola, koji je, također kratko 2017. godine, bio pomoćnik ministra Pave Barišića. Iako je Sokol tek izabran u Europski parlament, dio sugovornika uvjerava nas kako bi on bio odličan izbor kao "mladi lav" (1982. godište), koji je ujedno predsjednik HDZ-ova Odbora za znanost i obrazovanje, iako je fomalno po struci pravnik, s doktoratom pravnih znanosti Katoličkog sveučilišta Leuven u Belgiji. U znanstvenoj zajednici percipira ga se kao osobu blisku zagrebačkom rektoru Damiru Borasu, a uživa i veliko povjerenje premijera Plenkovića.

No, kako doznajemo, mnogi u mogućoj situaciji razlaza s HNS-om kao osvjedočenoga "gasitelja požara" u resoru, stručnjaka i osobu nesklonu bilo kakvim incidentima vide bivšeg HDZ-ova ministra Radovana Fuchsa. Fuchs je, podsjetimo, svojedobno već preuzeo tadašnje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nakon odlaska Dragana Primorca te je tu dužnost obnašao u Vladi Jadranke Kosor od 2009. do 2011. godine. Fuchs je još uvijek i aktualni savjetnik premijera Plenkovića za koordinaciju Ekspertnom radnom skupinom (ERS) za provedbu kurikularne reforme i reforme obrazovanja. Tu je dužnost preuzeo prije godinu i pol dana, što je bio svojevrsni kompromis s ministricom Divjak koja je odbijala prihvatiti imenovanje svoga tadašnjeg državnog tajnika Matka Glunčića za šefa ERS-a.

Naposljetku, ako Plenković u slučaju odlaska HNS-a bude prisiljen prepustiti drugom koalicijskom partneru resor obrazovanja, to bi, kako se spekulira, mogla vjerojatno biti stranka Milana Bandića. Iz njihovih se redova već isticalo ime Bandićeve zamjenice Jelene Pavičić Vukičević, profesorice komparativne književnosti te hrvatskog jezika i književnosti, koja je nedavno doktorirala na Odsjeku za pedagogiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta pod mentorstvom bivšeg dekana FF-a Vlatka Previšića. No, Jelena Pavičić Vukičević, iako je, kao i njezin šef, žestoko kritizirala Blaženku Divjak, prije četiri mjeseca izjavila je kako nema namjeru biti ministrica obrazovanja.

'Šaljemo platne liste premijeru'

Štrajk u prosvjeti nastavlja se u srijedu, kada nastave neće biti u Splitsko-dalmatinskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, dok u četvrtak štrajkaju Slavonci, odnosno škole u Požeško-slavonskoj i Brodsko-posavskoj županiji, najavili su u utorak čelnici školskih sindikata. Kratki predah bit će tek za blagdan Svih svetih u petak, a onda u studenome slijedi novi ciklus cirkularnog štrajka za koji je već pripremljen raspored.

– Povećavamo pritisak. Dani ispred nas bit će zahtjevni, ali mi ćemo naš posao odraditi – poručila je Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja. Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, najavio je kako će u srijedu izvijestiti o drugih sindikalnim aktivnostima "jer štrajk nije jedina i dovoljna aktivnost za pritisak prema Vladi RH".

Istodobno, u srijedu će se drugi put štrajkati na fakultetima, a iz Sindikata znanosti ponavljaju kako se u sustavu znanosti i visokog obrazovanja svaki tjedan provodi jednodnevni štrajk sa zahtjevom za rastom koeficijenata za plaće nenastavnom osoblju, predavačima i umjetničkim suradnicima.

Čelnici školskih sindikata u utorak su ponovno kritizirali Vladu i premijera Plenkovića što sindikalne čelnike prozivaju zbog plaća.

– Zapravo smo iznenađeni što je tek na deveti dan štrajka, a danas je ukupno 14. dan, ubačena "smrdljiva riba" u vidu plasiranja priča o plaćama sindikalaca – kazao je Mihalinec, dok je Sanja Šprem pozvala sve zaposlene u obrazovanju da predsjedniku Vlade na mail pošalju svoje platne liste.

– I ja ću mu poslati svoju platnu listu da shvati kako je moja plaća mnogo manja od njegove, da otkloni i zadnju sumnju koja je prepreka socijalnom dijalogu u Hrvatskoj – istaknula je Šprem.

Sindikalisti su premijeru poručili i kako bi neplaćanje štrajka prosvjetarima bilo "političko samoubojstvo", a Mihalinec tvrdi kako učitelji u tom slučaju nemaju obvezu napraviti ono što su trebali kad su bili u štrajku. "To bi u konačnici koštalo puno više", smatra Mihalinec. Sanja Šprem izvijestila je i kako su sindikati obavijestili međunarodne institucije o nepostojanju socijalnog dijaloga u Hrvatskoj te da su potporu već dobili.

– Kolega iz Irske napisao je da je naša bitka zajednička bitka, a da će naša pobjeda biti pobjeda svih učitelja – kaže Šprem. Školski sindikati u štrajku su jer traže da se koeficijenti složenosti poslova svih zaposlenih u obrazovanju povećaju za 6,11 posto, jer se, kako ponavljaju, jedino tako može ukloniti zaostajanje njihovih plaća za ostalim javnim službama.
M. Cvrtila

Naslovnica Hrvatska