Novosti Hrvatska

Plenković ga vješto srezao

Kako Tuđman i mrtav brani Dan antifašističke borbe u Hrvata: Đakićevim veteranima nije uspjelo ono što je Glavaš već jednom napravio u ratnom Osijeku

Plenković ga vješto srezao

HDZ je, čini se, definitivno otkačio Josipa Đakića i njegov prijedlog da se ukine Dan antifašističke borbe kao neradni dan.

Pritom je izvukao svoj najčvršći argument: prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana. Političara, državnika, povjesničara i profesionalnog vojnika koji se u partizanskoj uniformi sa zvijezdom petokrakom borio protiv Hitlera i Pavelićevih ustaša. Koji je u ratu dogurao do čina majora, a poslije njega i Titovog generala. I koji je na kalendar državnih blagdana samostalne i suverene Hrvatske, u vrijeme kada je došao na vlast, bez puno krzmanja uvrstio i Dan antifašističke borbe.

Dajući pritom prednost hrvatskim komunistima koji su, prema predaji, u šumi Brezovica u blizini sela Žabno kraj Siska 22. lipnja osnovali Prvi sisački partizanski odred. A ne Danu ustanka naroda Hrvatske koji je u socijalizmu bio državni praznik, a koji se slavio kada je mjesec dana kasnije, 27. srpnja, u Srbu izbila pobuna Srba protiv ustaških zločina u Lici.

- Treba stati na kraj politici detuđmanizacije i unutar HDZ-a. To znači da ja kao predsjednik HDZ-a i predsjednik Vlade kažem da je 22. lipnja blagdan koji je u popis blagdana u naš zakon uvrstio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. I tako će i ostati – rezolutan je u četvrtak bio Andrej Plenković.

Nitko od njegovih ministara nije podržao Đakićevu ideju. Iako je nastala u krugu stranačkih pretorijanaca iz HVIDRE, i iako ju je formalno u proceduru uputio saborski Odbor za ratne veterane kojemu se na čelu nalazi HDZ-ovac Đakić.

Ministar branitelja Tomo Medved branio je vladinu verziju zakona o blagdanima, kojim se 30. svibnja vraća Dan državnosti, a 18. studenog uvodi Dan sjećanja. U njoj je Dan antifašističke borbe i dalje neradni praznik. Ministar mora, pomorstva i infrastrukture Oleg Burković otišao je korak dalje. Ustvrdivši da Đakićeva inicijativa nije HDZ-ova. Te da se on, zapravo, s njom uopće ne slaže.

Ovo nije prvi prijepor vezan uz obljetnicu početka antifašističke borbe u Hrvatskoj.

U svibnju ove godine brisanje Dana antifašističke borbe sa liste državnih praznika tražio je i HSP.

- Radi se o proizvoljno izabranom datumu kada se slavi jedan nenarodni režim koji ništa dobroga nije donio Hrvatskoj i hrvatskom narodu i nema povijesnog utemeljenja državnog blagdana – naveli su pravaši Karla Starčevića zamjerajući ovom “proizvoljno i neistinito odabranom datumu” što je unio “ponovni razdor u hrvatski nacionalni korpus te učinio nesagledivu štetu ionako tada krhkoj pomirbi”.

Ukidanje ovog praznika koncem srpnja zatražio je i Zlatko Hasanbegović iz Neovisnih za Hrvatsku.

- Riječ je o apokrifnom nadnevku budući da 22. lipnja 1941. godine nije utemeljen nikakav odred. Za to u povijesnim izvorima nema bilo kojeg dokaza. Toga datuma Hitlerova je Njemačka napala Sovjetski Savez. Prekinula je dotadašnje savezništvo, političko i vojno. Skupina sisačkih komunista taj dan odlazi u šumu, na neku vrstu konzultacijskog ladanja – što učiniti u novonastalim okolnostima. Kako god vrednovali tu baštinu, nije se dogodilo apsolutno ništa – argumentirao je tada Hasanbegović.

Malo je, međutim, poznato da je ono što Đakić danas traži u praksi još 1992. proveo Branimir Glavaš. Tada gospodar života i smrti u ratnom Osijeku je 22.lipnja te godine zabranio da se obilježava Dan antifašističke borbe. Osijek je, dakle, bio jedini grad u Hrvatskoj u kojemu je 22. lipnja 1992. bio radni dan.

Glavaš je time želio pokazati Tuđmanu tko je pravi gazda na istoku zemlje.

Dvadeset i sedam godina kasnije Tuđman i mrtav brani Dan antifašističke borbe. Glavašu se ponovno sudi za ratne zločine nad Srbima u Osijeku. A Dan antifašističke borbe i dalje je državni praznik. I neradni dan.

Naslovnica Hrvatska