Novosti Hrvatska

ne slaže se sa svim mjerama

Ako nešto hitno ne poduzmemo, čovječanstvu prijete nečuvene patnje: među 11 tisuća svjetskih znanstvenika koji su proglasili izvanredno stanje za Zemlju je i hrvatski akademik; 'O ovome se šuti...'

ne slaže se sa svim mjerama

Održati život na planetu Zemlji mora nam svima biti primarno, naglasili su znanstvenici iz 153 zemlje, pokušavajući još jednom probuditi svijest o opasnostima koje nam prijete.

Više od 11 tisuća znanstvenika proglasilo izvanredno stanje na Zemlji: 'Čovječanstvu prijete nečuvene patnje! Može nam pomoći samo ovih šest koraka'

Koliko se neozbiljno ponašamo ne skrbeći se o ovome ozbiljnom problemu, upitali smo i akademika profesora Franu Kršinića, jednog od jedanaest tisuća potpisnika teksta objavljenog u časopisu “BioScience”.

Znanstvenici su proglasili izvanredno stanje za klimu, upozorivši kako može doći do “nečuvene patnje” ako se hitno ne poduzme akcija radi očuvanja biosfere.

Znanstvenici imaju moralnu obvezu jasno upozoriti čovječanstvo na bilo koju veliku egzistencijalnu prijetnju, kazali su potpisnici, predstavljajući se kao Savez svjetskih znanstvenika i naglašavajući kako smo uvelike propustili uhvatiti se u koštac s problemom, pa nas je klimatska kriza stigla i ubrzava se brže nego što je većina znanstvenika očekivala.

U tekstu o kojem govorimo preporučeno je šest koraka kojima bi se mogao ublažiti učinak na klimatske promjene, a s nekima se od njih profesor Kršinić i ne slaže.

- U tekstu se navodi i “stabilizacija svjetskog stanovništva”, a nitko ne zna što to točno znači, baš kao što nitko ne zna objasniti “održivi razvoj”. Što je to? Naravno da možemo i moramo utjecati na promjene, ali tako da jasno uputimo ljude i da im objasnimo gdje je problem - veli nam.

- Kada govorimo o smanjenu emisije CO2, onda se ne spominju nadzemni i podzemni vulkani, potresi, ciklusi izmjene hladnog i toplog, nešto na što ne možemo utjecati. Potom preporuka “jesti uglavnom hranu baziranu na biljkama, a manje na proizvodima životinjskog podrijetla”... Za tako što trebamo imati veće proizvodne površine, što znači manje šuma i tako u krug - pojašnjava profesor.

Zamijeniti fosilna goriva niskougljičnim obnovljivim izvorima, smanjiti emisije onečišćivača poput metana, zaštititi ekosustave na Zemlji, stvarati gospodarstvo bez korištenja ugljika - sve su to navodi kojima znanstvenici pokušavaju pomoći svima nama.

- Svi viču na automobile, a o nekim drugim zagađivačima se šuti - kaže nam Kršinić.

- Ono što je neupitno jest čuvati krajobraznu i biološku raznolikost i ekosustav. Da bismo o tome mogli govoriti - to treba dobro poznavati. I o tome svemu jasno i glasno kazati ljudima kojima to nije struka. Izvještavati ljude, bez prikrivanja - veli nam akademik.

Upravo to i jest bio povod pismu svjetskih znanstvenika.

Naslovnica Hrvatska