Novosti Hrvatska

odluka vlade

Raspisani predsjednički izbori: prvi krug održat će se 22. prosinca, a drugi 5. siječnja

odluka vlade

 Vlada je danas donijela odluku da će se predsjednički izbori, šesti u modernoj hrvatskoj povijesti održati tri dana prije Božića - 22. prosinca. Ako nitko ne osvoji većinu odnosno više od 50 posto glasova u prvom krugu dva tjedna kasnije, 5. siječnja održat će se drugi krug.

Izborni rokovi počinju teći 21. studenoga nakon što odluka Vlade o izborima bude objavljena u Narodnim novinama.

To znači da u 12 dana, od 22. studenoga pa do 3. prosinca, svi koji se imaju namjeru kandidirati za predsjednika države moraju prikupiti najmanje 10.000 potpisa građana. Važno je znati da svaki građanin može dati potpis samo jednom od kandidata.

Do sad su potvrdili da će se u utrku za Pantovčak uklljučiti aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović, popularni pjevač Miroslav Škoro, eurozastupnik Mislav Kolakušić, kao i Dejan Kovač, Katarina Peović, Ivan Rude, Ante Simonić, Dalija Orešković, Ava Karabatić, Ivan Pernar, Dario Juričan, Tomislav Panenić i Vlaho Orepić...

No, tek nakon što uspiju ili ne prikupiti 10.000 potpisa vidjet ćemo tko će od šume najavljanih kandidata doista i formalno postati kandidat, a tko će otpasti. 

Nakon što predaju potpisa, DIP ima 48 sati da ih provjeri. Ovisno o tome koliko će biti kandidata, službena će kampanja početi 4. ili 5. prosinca, a trajat će do 20. prosinca. Nakon toga slijedi izborna šutnja, i prvi krug izbora 22. prosinca.

Ako ne pobjedi na izborima sadašnjoj Predsjednici Kolindi Grabar Kitarović petogodišnji mandat istječe 18. veljače 2020. godine.
Zadnji izbori za Predsjednika Republike, održani su u dva kruga - 28. prosinca 2014. i 11. siječnja 2015. godine - a konačni rezultati utvrđeni su 29. siječnja 2015. Tada je na startu izborne utrke Ivo Josipović imao puno veću podršku nego što je danas osvaja Kolinda Grabar-Kitarović, no u finišu ga je pobijedila kandidatkinja HDZ-a s osvojenih 50,74 posto glasova. Bio je to doduše iznimno tijesan rezultat od 1,4 posto razlike.

Svi kandidati moraju otvoriti i poseban račun za financiranje kampanje, a prema podacima Državnog izbornog povjerenstva to je već učinilo njih 11. Na kampanju smiju potrošiti najviše osam milijuna kuna.

Uz odluku o raspisivanju predsjedničkih izbora, Vlada je donijela i odluku o visini naknade troškova izborne promidžbe, a ona se raspoređuje kandidatima koji su osvojili više od 10 posto glasova, razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora.

Za kandidata odnosno kandidatkinju s najvećim brojem dobivenih glasova u prvom izbornom krugu ta naknada iznosi milijun kuna, s time da se ne smije isplatiti u iznosu većem od ostvarenih troškova izborne promidžbe.
U proračunu je za naknadu troškova izborne promidžbe osigurano 2,8 milijuna kuna.
 

Naslovnica Hrvatska