Novosti Hrvatska

jači od zakona

'Kopači blaga' glume arheologe i kradu kulturnu baštinu: zadnji incident u Dalmaciji samo je vrh ledenog brijega, u profitabilni 'biznis' ušli su i pripadnici nekadašnjih tajnih službi

jači od zakona

Trojka koja je uspješno glumila arheologe na lokalitetu Samograd na području Radašinovaca kod Zadra informirala se na stranici – Ministarstva kulture

Talijanska policija uhitila je u nedjelju 23 osobe koje se sumnjiči da su se bavile ilegalnim arheološkim iskopavanjima u Kalabriji, a istražni postupak provodi se protiv još 123 osumnjičenih.

U pitanju je međunarodna akcija provedena pod kodnim imenom “Achei”, koja je dovela do brojnih pretresa u Italiji i drugim europskim zemljama, uključujući Srbiju, Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju. Navodno, riječ je o skupini kod koje je pronađeno oko deset tisuća predmeta, od kojih neki datiraju još iz trećeg i četvrtog stoljeća prije nove ere.

Najvrjedniji su artefakti novčići, nakit, antičke zdjele, tu je pet terakotnih vaza i uljnih svjetiljki, tanjuri s prikazima životinja, broševi, zlatne kopče te drago i poludrago kamenje.

Istodobno, u Srbiji je tijekom nedjelje i ponedjeljka uhićeno još 13 ljudi.

Uhićeni su po nalogu tužiteljstva za organizirani kriminal koje je nakon višemjesečnog operativnog rada i primjena posebnih dokaznih radnji utvrdilo da postoji osnovana sumnja da se radi o organiziranoj kriminalnoj skupini koja je od Božića prošle godine do danas na različitim lokalitetima Srbije pomoću detektora metala pronalazila i krala predmete koji predstavljaju kulturna dobra, a koja su vlasništvo države.

Od Londona do Vršca

Talijanski mediji navode da su vođe talijanskog ogranka međunarodne kriminalne skupine dvojica muškaraca u dobi od 59 i 30 godina, a u bandi su sudjelovali i nosači blaga, kopači blaga, ali i posrednici koji su preko svojih veza u Dijonu, Münchenu, Londonu i Vršcu na sjeveroistoku Srbije prodavali baštinu za koju se pretpostavlja da bi u konačnici mogla vrijediti više od deset milijuna eura.

Pljačkaši su navodno vrlo uspješno glumili arheologe te su buldožerima kopali kanale duboke više metara, prosijavali zemlju i pregledavali teren detektorima metala.

“Pljačkaši su tijekom nekoliko godina nanijeli znatnu štetu talijanskoj kulturnoj baštini”, priopćili su iz Europola, a talijanski ministar kulture Dario Franceschini izrazio je veliko zadovoljstvo time što su tisuće vrijednih predmeta spašene. Također je podsjetio kako je samo prošle godine iz Italije nestalo 8405 antičkih, ali i srednjovjekovnih predmeta – drevnog oružja i srednjovjekovnih tekstova, skulptura i ikona, te da se smatra kako iz talijanskih arheoloških nalazišta nedostaje čak milijun neprocjenjivih predmeta.

Službena procjena talijanske policije glasi da je u manje od pola stoljeća iz Italije ilegalno izneseno ukradenih umjetnina u ukupnoj vrijednosti od oko 50 milijardi eura. Samo manji dio toga lociran je i vraćen u Italiju.

Pljačke arheoloških nalazišta nisu tabu ni u Hrvatskoj. Dapače!

Proljetos je tako kod Zadra uhićeno troje ljudi koji su uspješno glumili arheologe na lokalitetu Samograd pokraj brda Zamina, na području Radašinovaca. Ono što je u ovom slučaju zanimljivo jest to što se kriminalna trojka informirala na stranici – Ministarstva kulture. Tamo se, naime, nalazi i registar kulturnih dobara na području Hrvatske kojim se ukazuje na područja pod državnom zaštitom. Kakva je zaštita u pitanju, kaže činjenica da su jedan Splićanin i dva Dubrovčanina naoružana s tri detektora metala, motikama i krampovima uspjeli “probiti zaštitu” i domoći se brončanih novčića, 47 raznih metalnih predmeta i dvadesetak fragmenata antičkog stakla.

Slično se dogodilo i preklani na varaždinskom području. Nepoznati su razbojnici tada u Jalžabetu ukrali neprocjenjivo arheološko blago, i to tako što su iskopali rupu u grobnom humku i ukrali veći broj keramičkih i željeznih predmeta starih 2600 godina. Za ovakvo “rudarenje” zaprijećena je kazna do tri godine zatvora.

Europska unija trenutačno primjenjuje zabrane za kulturna dobra iz Iraka i Sirije, ali ne postoji opći okvir EU-a za uvoz kulturnih dobara. Postojeća pravila stoga lako mogu zlouporabiti beskrupulozni izvoznici i uvoznici koji zaradu mogu iskoristiti za financiranje nezakonitih aktivnosti, ali i za financiranje terorizma.

Krađe u podmorju

“Saznanja o krađama umjetnina i predmeta kulturne baštine često su neredovita, neprecizna i nepotpuna”, priznaje i Ministarstvo unutarnjih poslova. “Brojne, sasvim slučajno i s velikim vremenskim odmakom otkrivene krađe upućuju na to da osim prijavljenih krađa postoji i veći broj onih za koje vlasnici ili institucije koje se skrbe o umjetninama nisu ni znali da su počinjene ili nisu željeli prijaviti krađu kako njihova nebriga ne bi bila javno obznanjena. Ovi slučajevi najčešće se događaju u arhivima, fundusima galerija i muzeja i drugih institucija.

Napadi na pomorske lokalitete potopljenih brodova, krađe amfora i drugih predmeta uobičajena su pojava na Jadranskom moru tijekom turističke sezone, a sve više i izvan nje”, navodi MUP.

Balkan postaje vodeća krijumčarska ruta europskih kriminalaca koji pljačkaju kulturno blago siromašnih i ratom razorenih zemalja i prodaju ga na bogatom Zapadu. Ovo je zaključak i ekspertske konferencije o borbi protiv krijumčarenja kulturne baštine, održanoj početkom ove godine u Münchenu.

Po godišnjim prihodima, koji se procjenjuju na 29 milijardi dolara, ovaj oblik organiziranog kriminala izbio je na treće mjesto, iza ilegalne trgovine oružjem i narkoticima. Stoga se može zaključiti da, premda krijumčari baštine izgledaju “uljuđenije” od dilera i sličnih kriminalaca koji prakticiraju i ekstremno nasilne metode, “kopači blaga” nisu nimalo bezazleni.

Ranije je najviše krijumčarenih predmeta stizalo u zemlje Europske unije iz Grčke i Italije, a sada ruta preko zapadnog Balkana preuzima primat. Za samo dvije protekle godine zabilježeno je povećanje ove vrste krijumčarenja od 25 posto, a primijećeno je i da su se u trgovanje kulturnom baštinom uključili pripadnici nekadašnjih tajnih službi s čitavog Balkana.

Na skupu u Münchenu moglo se čuti i da je sprega krijumčara, odvjetnika, bogatih aukcijskih kuća i moćnih kolekcionara izuzetno jaka. Moćnici ne samo što ometaju procesuiranje otkrivenih slučajeva, nego i otežavaju donošenje oštrijih zakona protiv krijumčarenja kulturnih dobara, čak i kada se zna da profit iz ovog biznisa može poslužiti – i služi! – za financiranje terorizma. 

Naslovnica Hrvatska