Novosti Hrvatska

tko će prvi popustiti?

Prosvjetari ne odustaju, Plenković ih ignorira, sad je to već prava igra živaca: 'Premijer će se s njima pokušati obračunati kao Margareth Thatcher s rudarima'

tko će prvi popustiti?
Hrvatski premijer jučer je na Trgu svetog Marka naišao na prosvjedni ‘zid šutnje’

Sada je to već prava igra živaca. Premijer Andrej Plenković učiteljima ne želi popustiti, ako ni zbog čega drugog onda iz dišpeta. Ne nakon što je obećao svima: policajcima, liječnicima i službenicima podignuti plaću za šest posto.

Time je prosvjetarima – koji su ga posljednja tri tjedna kritizirali žešće nego čitava oporba u tri godine – jasno dao do znanja da o povišicama odlučuje on. Ne oni. I da ništa više od ponuđenih šest plus dva posto neće dobiti.

Sindikati su, pak, potpuno opijeni golemim odazivom štrajkaša. I ne žele pristati na ništa niže od onoga što su tražili na početku pobune: povećanja nastavničkih koeficijenata od 6,11 posto. Po svemu sudeći, tjerat će svoju priču do kraja. Vlast ucjenjivati i državnom maturom, odgodom upisa na fakultete, i produljenjem školske godine.

Roditelji učenika na rubu su živaca. Ciklički štrajk su podržali. I solidarizirali se s nastavničkim zahtjevima. No, jedna je stvar djecu u školu ne slati jednom u dva tjedna. A sasvim druga to u frontalnom štrajku činiti svaki dan. Pitanje je, dakle, tko će prvi “puknuti”. I u čiju će se korist na koncu balade okrenuti čitava priča. U tom bi smislu idući tjedan mogao biti presudan.

Za ponedjeljak je najavljen veliki prosvjed učitelja na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića. Ako bi se ponovio scenarij s prosvjeda za obrazovnu reformu – prosvjeda koji je napunio trg, i HDZ-ovoj vlasti poslao jasnu poruku što građani ne žele u školama svoje djece – premijer bi se doista mogao naći u nezgodnoj poziciji. To bi, naime, značilo da štrajk još uvijek ima masovnu potporu građana.

Bez obzira što je Plenković uspješno pasivizirao svoje junior-partnere u Vladi iz HNS-a. Bez obzira što ostalim sindikatima dijeli božićnice i regrese kako bi prosvjetare izolirao, i spriječio da se njihov štrajk prelije i na druge javne službe. Bez obzira što građani svakog novog dana štrajka imaju sve manje razumijevanja za zahtjeve učitelja. I bez obzira što se kontra štrajka izjasnilo nekoliko “kapitalaca” iz domaće obrazovne zajednice.

– Strategija Vlade bit će fragmentiranje bunta, s ciljem da se on zaustavi. Ima dosta naznaka da će se Plenković s prosvjetarima pokušati obračunati kao svojedobno Margareth Thatcher s rudarima. On je arogantan i ići će do kraja. S jednom razlikom: učitelji nisu rudari. Premijer ovaj put pred sobom ima doista snažnog protivnika – smatra prof. dr. Anđelko Milardović sa splitskog Instituta za europske i globalizacijske studije.

– Ako se Plenković nastavi ponašati ovako prepotentno, lako se može dogoditi da bunt ne bude smanjen, nego se poveća. Do razine generalnog štrajka koji bi vladajuću kastu prisilio na promjene. Elias Canetti u svojem je djelu “Masa i moć” upotrijebio metaforu sa žalcem: kada se žalac snažno zabije u tkivo, kao što se ovaj put Vladin žalac zabio u tkivo prosvjetara, i reakcija bude snažna – zaključuje Milardović.

Pritom nikako ne treba zanemariti ni činjenicu da je idućih šest tjedana za Plenkovića i njegov HDZ od presudne važnosti. U tom periodu Vlada ne bi smjela vući poteze koji će naljutiti birače uoči predsjedničkih izbora. Na kojima bi njihova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović trebala dobiti potporu za svoj drugi predsjednički mandat.

A 60 tisuća pobunjenih učitelja i profesora – plus članovi njihovih obitelji – nisu skloni zažmiriti na konstantno odbijanje HDZ-ovaca da se suoče s onim što u školama smatraju potplaćenom profesijom.

Štrajk se, dakle, polako ali sigurno pretvara u utrku s vremenom. Pitanje svih pitanja je – tko će prvi popustiti.

 

 

Naslovnica Hrvatska