Novosti Promo

DOBITNICI NOBELOVE NAGRADE U SPLITU

Jedanaesti kongres forenzičke i antropološke genetike te predavanja o presonaliziranoj medicini Klinike Mayo

DOBITNICI NOBELOVE NAGRADE U SPLITU

Slijedeći tradiciju staru 22 godine, u Splitu je u lipnju pod predsjedanjem prof.dr. Dragana Primorca, održana je kongres „The 11th ISABS Conference on Forensic and Anthropologic Genetics and Mayo Clinic Lectures in Individualized Medicine koji je okupio više od 600 sudionika i 90 pozvanih predavača među kojima i 4 dobitnika Nobelove nagrade. Kongres su organizirali Međunarodno društvo primijenjenih bioloških znanosti (ISABS), vodeća američka zdravstvena institucija Mayo Clinic i Specijalna bolnica Sv. Katarina. Kongres je organiziran u partnerstvu s Američkom Akademijom za forenzične znanosti, Hrvatskom liječničkom komorom i tvrtkom Philips, te u suorganizaciji američkih sveučilišta Penn State i New Haven, Hrvatskog instituta za antropologiju, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Dječje bolnice Srebrnjak, Hrvatskog društva za humanu genetiku, Hrvatskog društva za preciznu (personaliziranu) medicinu, itd. Skup se tradicionalno održava pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Razred za prirodne znanosti). Kao veliki svjetski „brand“ koji snažno pozicionira Republiku Hrvatsku u svijetu, skup ima snažnu potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva zdravstva, Ministarstva turizma te Hrvatske turističke zajednice.

Tijekom trajanja konferencije prezentirane su najnovije spoznaje iz područja genomike, epigenomike, stanične, genske i imuno-terapije, molekularnog profiliranja tumora, regenerativne medicine, farmakogenomike, mikrobioma, forenzičke i antropološke genetike, glikomike, itd. U kliničkom djelu kongresa, glavna ovogodišnja tema je bila personalizirana medicina. Osnova koncepta personalizirane ili, kako se odnedavna naziva, precizne medicine temelji se na poznavanju i razumijevanju procesa na molekularnoj razini što je istodobno ključno i u dizajniranju terapeutskog postupka.  Drugim riječima, analizom genoma dobivaju se informacije koje mogu biti važne za prevenciju nastanka bolesti, u ranoj dijagnostici, ali i pri odabiru optimalnog liječenja i praćenja učinkovitosti terapije. “Prava terapija za pravog pacijenta u pravo vrijeme” je ključna sintagma personalizirane medicine, a posebno je značajna kad je riječ o farmakogenomici.  Osim navedenog, tijekom ISABS-a raspravljalo se o temama vezanim uz analizu biljne i životinjske DNA u forenzičke svrhe, potrebi pohranjivanja DNA pojedinaca u baze podataka, važnosti forenzike u masovnim katastrofama kao i terorističkim prijetnjama i napadima te poticanju istraživanja podrijetla naroda kao izuzetno zanimljivog antropološkog entiteta.

Kao uvertira u nadolazeći veliki znanstveni skup, dan ranije održan je jednodnevni tečaj: „ Mayo Clinic Short Course on Epigenomics“, tijekom kojeg je održano 10-tak izlaganja stručnjaka s Mayo Clinic koji su prikazali najnovije mogućnosti korištenja epigenomskih istraživanja kao i poveznicu epigenomike s kliničkom praksom. Zajednička poruka svih predavača je da okolišni čimbenici i životni stil imaju značajan utjecaj na naše sveukupno funkcioniranje te da organizam nije determiniran svojim genomom nego i svojim okolišem i životnim stilom, koji u konačnici odlučuje i o zdravlju, odnosno bolesti. Najbolji primjer za navedeno su epigenomske promjene koje uvjetuju razvoj karcinoma, autoimunih i kroničnih bolesti a posljedica su okolišnih čimbenika.

ISABS konferenciji prethodio je i Sedmi hrvatski kongres humane genetike Hrvatskog društva za humanu genetiku (HDHG) tijekom kojeg su prikazane nove dijagnostičke metode poput sekvenciranje nove generacije (NGS) te novine iz farmakogenomike, forenzičke genetike, prenatalne i kliničke genetike te novi iskoraci u liječenju koristeći staničnu i gensku terapiju. HDHG u simbiozi sa sestrinskim društvom, Hrvatskim društvom za personaliziranu medicinu snažno se zalaže za uvođenje i primjenu najnovijih sponzaja, dijagnostičkih i terapijskih standarda u kliničku praksu.

U ime Mayo Clinic, skup je pozdravio i odmah nakon toga održao predavanje Prof.dr.Keith Stewart, direktor Mayo Clinic Centra za individualiziranu (personaliziranu) medicinu. Tijekom izlaganja ukazao je na važnost translacijske medicine u uvođenju integriranog koncepta personalizirane medicine ukliničku praksu te posebice istaknuo rezultate novih istraživanja iz područja genomike, epigenomike, farmakogenomike, mikrobioma, biomarkera itd. Tijekom obraćanja medijima posebno je istaknuo značaj suradnje Mayo Clinic, ISABS-a i Specijalne bolnice Sv. Katarine u transferu najnovijih znanja iz područja personalizirane medicine u kliničku praksu.

Važnost stanične terapije u kliničkoj praksi, posebno je istaknuo prof.dr. Arnold I. Caplan, s američkog sveučilišta Case Western Reserve, kojeg u literaturi često nazivaju „ocem mezenhimalnih matičnih stanica“. Novija istraživanja prof Caplana, ustanovila su golemi potencijal ovih stanica u poticanja regeneracije tkiva, imunomodulacije, kontrole upalnih procesa te baktericidnog učinka.

U svjetlu inovativnih metoda liječenja i personaliziranog pristupa pacijentu, prof. dr. Dragan Primorac je prikazao najnovije rezultate liječenja osteoartritisa aplikacijom mikrofragmentiranog masnog tkiva koje sadrži tzv. stromalnu vaskularnu frakciju (SVF) te se osvrnuo na upravo objavljenu studiju godinu nakon aplikacije mikrofragmentiranog masnog tkiva u koljena pacijenata s osteoartritisom stupnja 3 i 4, a koja je utvrdila značajno smanjenje osjeta boli i vraćanje funkcija zahvaćenome zglobu. Istodobno je prikazao i rezultate stratifikacije stanica SVF važnih tijekom regeneracijskog procesa uz pomoć protočne citometrije, a koji su upravo objavljeni u časopisu Genes kao rezultat suradnje stručnjaka Specijalne bolnice Sv. Katarina i Dječje bolnice Srebrnjak. Kao satelitski događaji vezano uz ISABS 2019 važno je spomenuti i sekciju posvećenu projektu ljudskog glikoma koju je organizirao prof.dr. Gordan Lauc, te sekcije u organizaciju Američke Akademije za forenzične znanosti kao i sekciju u organizaciji ISABS-a, Hrvatske udruge sudaca i Akademije pravnih znanosti Hrvatske te završno sekcije u organizaciji ISABS-a, Regiomed Klinike i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Središnji događaj ISABS konferencije je bio dan posvećen izlaganjima četvorice dobitnika Nobelove nagrade: prof.dr. Avram Hershko, s Instituta Technion, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 2004., prof.dr. Robert Huber s Instituta Max-Planck, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1988., prof.dr. Paul Modrich, sa Sveučilišta Duke, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 2015. i prof.dr. Ada Yonath s Instituta Weizmann, dobitnica Nobelove nagrade za kemiju 2009. Prof.dr. Ada Yonath naglasila je bakterijsku rezistenciju na antibiotike kao jedan od vodećih problema moderne medicine. Razvoju rezistencije rezultat je i neracionalne primjene antibiotika. „Bakterije „žele“ živjeti i „pametnije“ su od nas, barem kada je riječ o preživljavanju!“, naglasila je Yonath. Stoga je potrebno tražiti nove terapijske mete, koje nisu izravno vezane uz funkciju ribosoma, staničnih organela za koje je upravo prof.dr. Ada Yonath dokazala da imaju ključnu ulogu u prevođenju RNA u protein. Isto tako najavila je smjer u kojem bi razvoj novih antibiotika trebao ići – a to je personalizacija, odnosno stvaranje antibiotika specifičnih za svaku pojedinu bakteriju, nasuprot dosadašnjim antibioticima širokog spektra. Prof.dr. Paul Modrich je opisao svoje otkriće kemijskih mehanizama popravaka oštećenja DNA. Popravak oštećenja DNA ključan je u patogenezi malignih bolesti i njegova manjkavost odgovorna je za razvoj većine karcinoma te razvoja rezistencije na kemoterapeutike što znatno otežava liječenje oboljelih. Prof.dr. Robert Huber prezentirao je svoje rezultate iz područja kristalografije proteina za koje je 1988. dobio Nobelovu nagradu te je naglasio važnost kontrole razgradnje proteina u nastanku brojnih bolesti, posebice raka i autoimunih bolesti. Prof.dr. Avram Hershko je prikazao mehanizam označavanja oštećenih proteina u stanici i njihove degradacije. „Poremećaji u regulaciji ovih zbivanja dio su patogeneze malignih i neurodegenerativnih bolesti“, istaknuo je prof.dr. Hershko. Upravo na rasvjetljavanju ovih mehanizama prof.dr. Avram Hershko je dobio Nobelovu nagradu 2004.godine a spoznaje dobivene ovim istraživanjima služe za razvoj inovativnih terapijskih pristupa i liječenja tzv.pametnim lijekovima.

Tijekom trajanja kongresa, Hrvatska radiotelevizija snimila je sada već drugu po redu emisiju: „ Nobel spirit“, posvećenu razgovoru s dobitnicima Nobelove nagrade. Nobel spirit, emisija u kojoj su Nobelovci, prof.dr. Huber, prof.dr. Hersko i prof. dr. Modrich i prof.dr. Dragan Primorac razgovaralio budućnosti biomedicinskih znanosti, translacijskoj medicini, motiviranju mladih da se bave znanošću, njihovim daljnjim planovima, polučila je golemo zanimanje hrvatske javnosti.

Najboljim hrvatskim srednjoškolcima, čije su radove ocjenjivali predavači ISABS-a, uručena je “The ISABS Future Scientist Award“.  Riječ je o zajedničkom ISABS-a, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Agencije za odgoj i obrazovanje. Istodobno,  najboljim mladim znanstvenicima iz cijelog svijeta čiji su rezultati obilježili 2019. godinu uručene su tri nagrade “Young Investigator Award”.

U zaključnoj riječi, prof. dr. Dragan Primorac je najavio da će za dvije godine ISABS konferencija ponovno u Hrvatskoj okupiti najveće svjetske znanstvenike, a među njima i niz dobitnika Nobelove nagrade s temama koje će nas uvesti u 22. stoljeće, a jedna od najznačajnijih tema će biti umjetna inteligencije u personaliziranoj medicini.

Izjave:

Dragan Primorac (predsjednik i osnivač ISABS-a): „Kongres snažno pozicionira hrvatsku medicinu i znanost na razini svijeta, a posebno me raduje što u njegovom radu sudjeluje veliki broj mladih znanstvenika i liječnika kojima je personalizirana medicina postala inspiracijom. Naši rezultati u primjeni mikrofragmentiranog masnog tkiva koje sadrži mezenhimalne matične stanice u liječenju osteoartritisa ili partnerstvo s OneOme-om, korporacijom koju je osnovala Mayo Clinic i s kojom je Specijalna bolnica Sv. Katarina započela najsveobuhvatniju farmakogenomsku analizu, istodobno za 27 gena za teritorij Europe, svjedoči da već danas s ponosom možemo reći da smo među začetnicima uvođenja cjelovitog koncepta personalizirane medicine u kliničku praksu.

Paul Modrich (dobitnik Nobelove nagrade iz kemije 2015. godine): „Moji baka i djed su bili rođeni u Hrvatskoj i na to sam izuzetno ponosan i želim zahvaliti prof. dr. Primorcu koji me pozvao na ovaj iznimno važan događaj“.

Naslovnica Promo