Svaka od 22 ACI marine diljem Jadrana ima svoje posebnosti. Svaka je jedinstvena. ACI marina Žut, tako, smještena je u uvali Podražanj, dijelu izdužene uvale Žut na sjeveroistočnoj obali istoimenog otoka. Na rtu Ražanj vijori se ACI zastava, a unutar marine je i kapelica posvećena sv. Mihovilu, nebeskom zaštitniku župe Murter kojoj pripada i Žut i Kornati, pa tako i “Latinsko idro”, prva i najstarija regata tradicijskih brodova koja jedri prema trećem desetljeću i tradicionalno se održava upravo u najbližu nedjelju uoči blagdana svetog Mihovila.
Ponosan je na tu posebnost ACI marine Žut Filip Kulušić, njezin direktor. Žarka mu je želja da jednog dana cijela regata dođe Žutu i njegovoj marini u pohode, kao što se dogodilo za posvete kapelice. Svjestan je, veli, da je to teško ostvarivo jer su tradicijski brodovi relativno spori. U jednom danu ne mogu prevaliti put do otoka i natrag, a za mnogoljudne posade nema mjesta za smještaj osim, naravno, na samim brodovima.
Zaštićeni krajobraz
- Tko zna, možda se i to dogodi, iako su vremena starih Kurnatara koji su živjeli i spavali na svojim brodovima davno minula. Radovalo bi me to. U svakom slučaju, bude li sve po planu, u idućoj će godini u katalogu našeg magazina ACI No.1, koji izlazi već treću godinu, nekoliko stranica biti posvećeno Latinskom idru kao svojevrsni homage Željku Jeratu, nezaboravnom murterskom entuzijastu i zagriženom poštovatelju latinskog idra i svega kornatskog. Ta je inicijativa naišla na nepodijeljenu potporu naše Uprave. Nakon samo jednog telefonskog poziva svi su rekli - može, idemo - prisjetio se Kulušić.
Kada je, pak, riječ o spomenutim karakteristikama ACI marine Žut i specifičnoj lokaciji na kojoj se nalazi, valja kazati da cijelo područje Žutsko-sitskog arhipelaga odlikuje gotovo isti temeljni fenomen kao i područje Kornata. Iako se ne nalazi unutar NP-a Kornati, Žut je svrstan u kategoriju zaštićenog krajobraza po Zakonu o zaštiti prirode, što znači da na tom prostoru nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašeno zaštićenim. To je, smatra direktor, u isto vrijeme i olakotni i otegotni faktor.
- Ograničenje je vezano vezano prvenstveno za razvoj infrastrukture. Svojedobno, kada su marine građene, zamišljeno je da pruže ekstra luksuzno okruženje svojim gostima. Vremena su se od tada promijenila. Nautika je otišla naprijed astronomskim koracima, promijenili su se i nautičari, brodovi su iz godine u godinu sve veći, trebaju više struje, više vode, sve više luksuza... Naše marine su zbog ratnih okolnosti i poraća izgubile onaj zamah koji ih je karakterizirao početnih godina. Konkurencija je u pojedinim segmentima preuzela primat. Ali to ne mora biti loše. To nam može biti dodatni motiv da kroz pametne investicije i ulaganja pokažemo s kakvim potencijalom zapravo raspolažemo, jer nemojmo zaboraviti da je ACI u Hrvatskoj kolijevka ozbiljnog nautičkog turizma. Od njega je sve započelo 80-ih godina prošlog stoljeća. Najveća prednost ACI marine Žut je njezina lokacija, a ona podrazumijeva i niz limita. Limitirani smo strujom, vodom, brojem vezova... Ograničeni smo i urbanizmom i uvjetima gradnje, ali borimo se i pokušavamo u onim gabaritima koji su nam zadani pružiti gostima najviše što je moguće.
Među specifičnosti marine kojoj je na čelu, Kulušić ubraja i sidrište. ACI marina Žut ima vlastito sidrište za koje je uredno ishođena koncesija od Šibensko-kninske županije.
Gosti dubokog džepa
- Raspolažemo s 15 bova i one nam rade oko tisuću brod dana godišnje. To je impresivna brojka, imajući u vidu sedmomjesečno razdoblje na koje se odnosi. Marina je, naime, otvorena od 1. travnja do 31. listopada. Sama marina, računajući i bove, bilježi između pet tisuća i pet i pol tisuća uplovljavanja, a na tih pet i pol tisuća uplovljavanja ostvarujemo oko sedam tisuća brod dana. Uvijek je najvažniji prihod, odnosno novac, ali najmjerljivije i najkvalitetnije mjerilo za fizičku statistiku je takozvani metar dan i na osnovi takvog pokazatelja je razvidno koliko ste metara plovila uspjeli naplatiti, a tu je ACI marina
Žut ispred svoje konkurencije. Polako ali sigurno penjemo se rekordnoj sezoni 2002./’03., kada smo ostvarili oko osam tisuća brod dana. Malo nam nedostaje da ostvarimo i tu brojku. Nadam se da ćemo uspjeti za koju godinu - optimističan je Kulušić. Smatra da bi se u još jednom segmentu poslovanja mogli ostvariti izvanserijski rezultati.
Budući da se Murter, pa tako i cijelo kornatsko područje s vremenom profiliralo u izrazitu gastronomsku destinaciju, nužno je, smatra direktor, napraviti dodatni iskorak ka bogatijoj nautičkoj klijenteli koja se, neopterećena financijskim ograničenjima, na naše područje, poprilično udaljeno od turističke vreve, dolazi odmoriti, uživati u tišini, netaknutoj prirodi, čistom moru i vrhunski pripremljenom jelu.
- Govorimo o gostima kojima, primjerice, nije nikakav problem platiti tjedni najam 87-metarskog broda od pola milijuna eura. Na tu vrstu klijentele moramo ciljati u jednom segmentu, ne zaboravljajući pritom druge. Svjesni smo da ne možemo živjeti od tih nekoliko postotaka nautičara iznimne platežne moći, ali moramo biti sposobni ponuditi im sve što žele. Valja, dakle, pokriti široku i raznoliku lepezu interesa u ugostiteljstvu, bilo kojoj uslužnoj djelatnosti, infrastrukturi...
Najbrojniji Talijani
Slaže se direktor ACI marine Žut da u strukturi gostiju iz cijelog svijeta pravu sezonu na Žutu obilježavaju Talijani kada krene njihova sezona godišnjih odmora u tri kolovoška tjedna. Bez njih, žargonski kazano - nema “šuga”. U predsezoni i posezoni dominiraju vjerni Njemci i Austrijanci, ali i Česi, Poljaci... Dosta je i Mađara.
- Marine Žut i Piškera svoje goste vezuju za ACI i posebnim aranžmanima. Ako je gost jedan dan u marini Žut, a idući dan u susjednoj marini Piškera, treći dan može birati hoće li se zadržati u jednoj ili drugoj marini, po vlastitom izboru, i to gratis. Jedini je preduvjet da se radi o uzastopnim danima. Tako ostvarujemo cilj da se nautičari vrte po našim marinama koje su, inače, dvije izrazito regatne destinacije i taj dio priče pokušavamo razvijati što više.
Nama regate u ukupnom prometu praktički čine između 5 i 10 posto - sve bliže smo 10-postotnom broju gostiju koji nam dolaze kroz regate, team buildinge i različite oblike zajedničkog jedrenja. Mislim da je to još jedna od niša unutar tog biznisa kojem se ACI treba sve više posvetiti, poglavito oko naše dvije marine, jer su Kornati par excellence destinacija ne samo na Jadranu, nego u svjetskim razmjerima. Upravo je fascinantno kako se neki od gostiju vezuju za marine. Neki obožavaju Žut zbog njegove pitomosti i zelenila, a drugi preferiraju divlje kornatsko okruženje puste Piškere. Te posebnosti i čine ljepotu ACIjevih marina koje su pokrile prekrasne jadranske lokacije - zaključuje Kulušić.