Kako li je samo pokojni Ante Marković, s položaja predsjednika Izvršnog vijeća Sabora (tj. Vlade) SR Hrvatske, 1982. povukao pravi vizionarski potez kada je u okružju krize i beznađa u bivšoj državi angažirao Veljka Barbierija da zajednički pokrenu program razvoja modernog nautičkog turizma na Jadranu.
Za samo godinu i pol dana realiziran je tzv. program nade i zakotrljala se priča s ACI-jem, prvi nautičari su samo za godinu i pol dana već vezali svoje brodove u 16 suvremenih marina na našoj obali, a u sezoni 1984. otvorene su one hvarske, u Palmižani i Vrboskoj.
Palmižana je zapravo poznato hvarsko izletište na Sv. Klementu, udaljenom samo 2,5 nautičkih milja od grada podno Španjole. To je najveći otočić u arhipelagu Paklinskih škoja, koji na svojoj sjeveroistočnoj strani krije jednu od najljepših hrvatskih marina uopće. Smještena je u bogomdanoj uvali, za koju mnogi tvrde da je pravi mali ekološki raj, oaza zaštićena od svih vjetrova i valova, čak i bure, a nautičarima nudi opušten i posve bezbrižan odmor u jedinstvenom mediteranskom ambijentu, koji uključuje i obližnji arboretum s brojnim vrstama egzotičnog bilja.
- Marina je svake godine otvorena od Uskrsa jer PBZ upravo tada organizira svoju čuvenu regatu, pa prihvaćamo njihovih 40-ak brodova. Inače, ranije smo imali i do 200 vezova, međutim, brodovi su sve širi i duži, a povećava se i broj katamarana, tako da smo ovoga ljeta bili puni već sa 150 do 160 plovila na vezu. Najveća gužva nam je u srpnju i kolovozu, mada su lipanj i rujan također dobro popunjeni - govori Pjer Filičević, direktor marine, čije osoblje u sezoni broji osam mornara (privezivača), recepcionare i čistačice, sveukupno 15 ljudi, od kojih je četvero stalnih zaposlenika.
Promjena trendova
Naravno, i ova marina najbolje radi kada je na moru nevrijeme, a ponekad u njoj bude i do 2000 nautičara, pravi mravinjak. Uz dućan, kafić, restoran, sanitarne čvorove, vanjsko fitness vježbalište, dječje igralište i boćalište gostima se također pružaju usluge pranja i sušenja rublja, što je veoma traženo. Preko dana mogu uživati u morskim radostima ili se otisnuti u istraživanje brojnih skrivenih uvala i plaža, koje će ih ostaviti bez daha. Navečer su im nadohvat ruke ostali Paklinski otoci, pa i obližnja uvala Vinogradišće s čak 5 vrhunskih restorana.
- Dakle, trendovi u nautičkom turizmu definitivno se mijenjaju. Činjenica da imamo sve manje privatnih, a sve više čarter-brodova, a ni krizna žarišta u svijetu, dobre vremenske prilike, izgradnja novih marina te sve veći broj nautičkih vezova u gradskim i mjesnim lukama na nas ipak ne ostavljaju traga. Uspješno se nosimo i s konkurencijom na Mediteranu, tako da smo ove godine ostvarili 10.749 uplovljavanja i 12.878 brod-dana, što je zapravo sasvim solidan rezultat i temelj stabilnog poslovanja - dodaje Pjer, koji je praktično odrastao u Palmižani.
Njegov otac Maksim je zapravo bio prvi direktor marine (do umirovljenja), a Pjer je u Palmižani najprije radio kao mornar, zatim je bio vođa posade te je potom imenovan za direktora nakon završenog studija na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu – smjer nautika i nautički management, tako da je barem jedno deset tisuća puta prevalio rutu od Hvara do marine i natrag. Bila su to dobra stara vremena kada su tamo odmarali istaknuti sportaši – Rađa, Kukoč, Vranković, Tabak, Jerković, braća Vujović, Gabrić, Piksi Stojković, Ivanišević i drugi, a od poduzetnika Todorić, Kerum, Horvatinčić..., bio je i Peter Galbraith sa svojima, prvi američki veleposlanik u Lijepoj našoj. Pitamo, koji su im gosti ovoga ljeta bili najbrojniji?
Struktura nautičara
- Zbog sve veće opredijeljenosti za čartere, najviše brod-dana ostvarila su plovila pod hrvatskom zastavom (9876), a slijede Italija (701), Njemačka (549) i Francuska (359). Nekoć je brod od 12 metara bio velik brod, a danas primamo brodove čak i duže od 30 metara. Možda je zanimljiv podatak da smo ovoga ljeta u jednom trenutku imali čak 38 katamarana na vezu, a na mjestu jednog katamarana mogli bismo vezati dva broda. No, da se to ne bi odrazilo na financijske efekte privez katamarana se u predsezoni plaća upola skuplje, u lipnju i rujnu 80 posto, a u srcu sezone čak 100 posto više po dužnom metru broda - pojasnio je prvi čovjek palmižanske marine.
U marini posljednjih dana vlada potpuni mir, nautičara više nema jer je već pola jeseni iza nas. Tamo ćete zateći jedino dežurnog mornara, koji je tu onako “za svaki slučaj” i da se brine o objektima. No, u potrazi za sugovornikom došli smo do iskusnog splitskog skipera Joška Elezovića, inače sportskog novinara, koji je i vrlo čest gost u Palmižani:
- ACI-jeva marina u Palmižani je jedna od najboljih marina na Jadranu. Ono što goste najviše raduje je strpljivo i uslužno osoblje koje ih dočekuje s osmijehom. Marina je čista i uredna, trgovina dobro opremljena, a restoran nudi slasne delicije. Nautičari imaju mogućnost relaksacije u djevičanskoj prirodi gdje nema automobila ni drugih zagađivača. Tu su i transferi do Hvara za sve koji žele posjetiti neko od zanimljivih sezonskih događanja u našoj “metropoli mora”.