Rijetko koja planina ima vlastiti nacionalni park, kao što ih Velebit ima dva, Paklenicu i Sjeverni Velebit, te područje zaštićeno kao park prirode. Jedna od stotinu posebnosti ove planine jest da i Nacionalni park Sjeverni Velebit unutar sebe ima još tri posebna područja zaštite: Hajdučke i Rožanske kukove, botanički rezervat Visibaba - nalazište endemične biljke hrvatske sibireje - te botanički rezervat Zavižan - Balinovac - Velika kosa, unutar kojega se nalazi i poznati Velebitski botanički vrt, koji je proglašen spomenikom parkovne arhitekture. Najmlađi je od naših osam nacionalnih parkova, osnovan je 1999. godine, iako je dva desetljeća prije to područje uvršteno u mrežu svjetskih rezervata biosfere. Njegova posebnost je izrazita biološka, krajobrazna i geološka raznolikost na malom prostoru.
Zahvaljujući dobroj očuvanosti ekosustava, sjeverni Velebit dom je medvjedu, vuku, risu i surom orlu, grabežljivcima na vrhu hranidbene mreže, kojima je potrebno veliko prostranstvo i obilje plijena. Na području Parka u dosadašnjim istraživanjima zabilježeno je oko 1500 vrsta biljaka, gljiva i životinja. Taj broj tek je djelić biološke riznice Sjevernog Velebita jer brojne skupine još nisu popisivane, kao mahovine ili mnoge skupine kukaca. Za istraživače flore i faune, alpiniste, a pogotovo speleologe Sjeverni Velebit je prava škrinja s blagom. Kako ga tek mogu doživjeti obični, da ne kažemo “vikend” ljubitelji prirode?
Dva ulaza u park
Do Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Krasna, gdje je sjedište ustanove, i glavne polazišne točke za posjet Parku nije teško doći iz pravca većih hrvatskih gradova. Dva su ulaza u Park. U sjevernom dijelu ulaz Babić-Siča je glavni ulaz za sve one koji žele posjetiti područje Zavižana i Velebitskog botaničkog vrta. Do Babić-Siče se dolazi iz pravca Oltara, usponom asfaltiranom cestom u dužini od 10 km. Od Babić-Siče do Zavižana vodi sedam kilometara neasfaltirane planinske ceste. Iz Krasna do Babić-Siče može se doći i makadamskom cestom (5 km) kroz zaselak Vukelići. Južni ulaz u Sjeverni Velebit je tridesetak kilometara dalje. Ako vam je odredište Štirovača, iz Krasna se vozite asfaltiranom zavojitom cestom, a idete li na Alan, 3 km prije spuštanja u dolinu Štirovače morate skrenuti prema moru te se do Planinarske kuće Alan vozite oko 9 km po neasfaltiranoj cesti bez većih uspona. S jadranske ceste, iznad Jablanca, se također možete uspeti do Planinarske kuće Alan 25 km dugom, asfaltiranom, ali prilično uskom cestom.
Jedan od najpoznatijih lokaliteta u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit je Zavižan. Smješten je ispod vrha Vučjak na 1594 metra nadmorske visine. Tamošnji planinarski dom je i najstarija visinska meteorološka postaja u Hrvatskoj, osnovana je 1953. godine, ali i privremeni dom za članove obitelji Vukušić, koji podatke o vremenskim prilikama obrađuju već tri generacije. Zahvaljujući njima, dom je za posjetitelje otvoren i u zimskim mjesecima.
S obzirom na lagani prilaz i postojanje planinarskog doma i drugih sadržaja za posjetitelje, Zavižan je vrlo dobra polazna točka za planinarske ture po Velebitu. Popnete li se planinarskim stazama na neki od okolnih vrhova, odnosno vidikovaca, otvorit će vam se prekrasni pogledi na kvarnerske otoke i Liku. Upravo vizure koje se pružaju sa skupine zavižanskih vrhova - Veliki Zavižan 1676 m, Balinovac 1601 m, Zavižanska kosa 1620 m, Vučjak 1644 m - najatraktivniji su vidikovci.
Svega petnaestak minuta hoda od Zavižana nalazi se Velebitski botanički vrt osnovan 1967. godine na inicijativu dr. Frana Kušana, profesora na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Ideja koja je vodila osnivače botaničkog vrta aktualna je i danas - željeli su bogatstvo flore Velebita učiniti dostupnim ne samo znanstvenicima, istraživačima i zaljubljenicima u Velebit, nego i svim posjetiteljima koji dođu na Sjeverni Velebit. Nedugo nakon osnivanja vrta okolno je područje proglašeno Posebnim botaničkim rezervatom Zavižan - Balinovac - Velika kosa. Vrt se nalazi na nadmorskoj visini od 1480 metara, a u njegovu središnjem dijelu nalazi se Balinovačka ponikva oko koje vodi kružna kamenita staza duga 600 metara. S nje se možete uspeti planinarskim stazama na okolne vrhove - Veliku kosu, Balinovac i Veliki Zavižan. Sa staze se odvajaju i kamenite stube kojima se možete spustiti na dno Balinovačke ponikve. U vrtu raste oko 300 biljnih vrsta, među njima i velebitska degenija, hrvatska sibireja, krški runolist i druge. Za obilazak vrta potrebno je oko sat vremena laganog hoda, a najbolji dio godine za posjet su lipanj i srpanj, kad je većina vegetacije u cvatu.
Premužićeva staza smatra se pravim remek-djelom planinskog graditeljstva jer je građena u kamenu - suhozidu - te je položena tako da na vrlo jednostavan način vodi u najsurovije i najkršovitije dijelove sjevernog Velebita - Hajdučke i Rožanske kukove. Proteže se hrptom planine od Zavižana do Baških Oštarija u srednjem Velebitu i duga je 57 km. Staza nema teških uspona pa je pogodna i za posjetitelje nenavikle na planinarenje. S Premužićeve se staze odvaja nekoliko uspona na neke od najljepših vrhunaca sjevernog i srednjeg Velebita - Gromovaču, Crikvenu, Šatorinu i druge. Kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit prolazi 16 km staze, a na otprilike dva sata hoda od Zavižana nalazi se planinarsko sklonište Rossijeva koliba. Premužićeva staza 2009. godine u cijeloj je svojoj dužini i službeno zaštićena kao kulturno dobro od nacionalnog značaja.
Pogled na more i otoke
Lokalitet Alan sa širom okolicom područje je prostranih planinskih travnjaka, duliba i padeža iznad kojih se uzdižu slikoviti vrhovi. Veliki Alan (1414 m) jedan je od značajnijih velebitskih prijevoja. Njime prolazi poprečna velebitska cesta koja spaja Liku s morem. Smještena podno vrha Alančić uz sam rub šume, odmah uz prilaznu cestu nalazi se i planinarska kuća Alan. S Alana se pruža prekrasan pogled na more i otoke. U neposrednoj blizini nalazi se Mirovo - nekad ljetno planinsko naselje, a danas samo još jedan velebitski travnjak s vidljivim ostacima suhozida i starih ljetnih stanova. U prošlosti je Mirovo bilo jedno od većih naselja na Velebitu, o čemu danas svjedoče brojni ostaci kamenih kuća, štala, suhozida i cisterni (šterni). Alan je također dobra polazišna točka za planinarske ture po Velebitu, a do Alana možete lako doći asfaltiranom cestom iz pravca Jablanca ili makadamskom cestom iz pravca Begovače.
Štirovača je nezaobilazan lokalitet u južnom dijelu Parka, došli do nje sa sjevera ili se odlučili za nju kao polazišnu točku putovanja. Prostrana dolina nalazi se na oko 1100 m iznad mora, a poznata je po velikim očuvanim crnogoričnim šumama. Osim toga je među rijetkim lokalitetima u Parku s izvorom pitke vode i nekoliko potočića koji napajaju okolne vlažne livade. Jedno od najljepših mjesta uopće na Velebitu je Veliki Lubenovac, krška udolina smještena na samom rubu strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi. Nekoć su na Lubenovcu u ljetnim mjesecima živjeli ljudi sa svojom stokom, a danas se tamo nalaze samo ostaci pedesetak ljetnih stanova, suhozida i šterni. Na Lubenovcu je ostala sačuvana i lokva, Lubenovačka ruja, koja je u prošlosti služila za napajanje stoke.
Različite vrste smještaja
Osim poučnih staza očekuje vas više od 30 planinarskih tura s početnim točkama na Zavižanu, Alanu ili Premužićevoj stazi. Svaki od predloženih izleta uključuje posjet barem jednom od planinskih vrhova, bilo u Nacionalnom parku ili Parku prirode Velebit, koji vas okružuju ma gdje izašli iz NP-a, a svi su ujedno i prekrasni vidikovci. S vrhova smještenih na zapadnoj strani Parka pružaju se prekrasni pogledi prema Kvarneru i otocima, ali i dijelu unutrašnjosti, dok se s onih koji su malo istočnije pruža bolji pogled prema unutrašnjosti i Lici.
Na području Parka ne postoji posjetiteljska infrastruktura za duže zadržavanje gostiju. Jednostavni smještaj moguć je jedino u planinarskim objektima na Zavižanu i Alanu te u obnovljenim pastirskim stanovima na Alanu. Pastirski stanovi na Alanu smješteni su podno vrha Alančić uz sam rub šume, odmah uz poprečnu velebitsku cestu koja spaja Liku s morem. Tamo se nalazi šest stanova, od kojih su tri namijenjena za smještaj, jedan stan služi kao info-centar, u jednom se nalazi drvarnica, dok su u zadnjem stanu poljski WC i priručni tuš. Stanovi namijenjeni za smještaj dobili su imena prema vrstama koje su važne za Park, a to su velebitska pijavica, mrka strizibuba i tetrijeb gluhan. Ondje mogu smjestiti 24 osobe koje spavaju na krevetima ili na madracima s posteljinom. Različite vrste smještaja - sobe, apartmane, pansione, hotele i kampove - moguće je naći u neposrednoj blizini Parka, u okolnim mjestima, Krasnom, Svetom Jurju, Jablancu, Senju, Otočcu. Područje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, naročito strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, uvršteno je u najzanimljivije speleološke lokalitete svijeta.
Razlog te prepoznatljivosti nalazi se u postojanju velikog broja dubokih jama na relativno malom prostoru. Taj prostor je svjedok intenzivnih tektonskih događaja iz vremena izdizanja i rasta planine. Ti pokreti najintenzivnijeg izdizanja od prije 20-ak milijuna godina doprinijeli su lomljenju, razlamanju i drobljenju starijih stijena iz kojih su formirane danas jedinstvene velebitskih breče, unutar kojih se nalaze ovi posebni speleološki objekti - jame.
Vile i vještice
U Krasnom se nalazi kuća Velebita, doista sjajan posjetiteljski i informacijski centar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Na četiri etaže postava na vrlo živ način može se doznati puno o klimi, vrstama i staništima, kulturnoj baštini, geologiji i podzemlju na moderan i interaktivan način. Naglasak je stavljen na geološku povijest Velebita kao na posebnu osobitost Parka pa je osobita atrakcija simulacija ulaska u jamu kroz poseban lift. Ovdje možete doznati kako nastaje snježna pahulja, osjetiti miris velebitskog bilja, vidjeti planinu iz perspektive ptice ili ući u medvjedovu jazbinu uz pomoć 3D naočala. Film “Mistični Velebit” donosi priču o tradicijskoj predaji o mitskim bićima koja su prema predaji nastanjivala Velebit, poput vila i vještica, ali i priču o istinski teškom životu ljudi koji su tu nekada živjeli. Ovo je mjesto na kojem možete testirati i kako biste vi izgledali kad biste se morali prilagoditi životu u jami dubokoj nekoliko stotina metara. Možete na simulatoru isprobati velebitsku buru, ali i ne morate, jer nije baš ugodno.
● ulaz u Park- 45 kn,
115 kn obiteljska
● Kuća Velebita - 40 kn, 100 kn obiteljska
● Park + Kuća Velebita - 70 kn, 180 kn obiteljska
pravo na popuste imaju
planinari (samo Park),
studenti, branitelji,
djeca i grupe
● najbolje vrijeme za
posjete: od travnja do
listopada
● Kuća Velebita: u sva godišnja doba, pogotovo zimi
JAME
Nastavkom vrlo zahtjevnih speleoloških istraživanja u jami Nedam speleolozi su nedavno došli do dubine 1021 metar, čime je Hrvatska dobila četvrtu jamu dublju od 1000 metara, što je značajno u svjetskim okvirima. Ukupna duljina kanala u jami sada je 1989 metara i ona se nastavlja dalje u dubinu. Četiri naše najdublje jame nalaze se na području Sjevernog Velebita, uključujući i jamski sustav Lukina jama - Trojama. Na istom području nalazi se još pet jama dubljih od 500 metara. Duboke jame Sjevernog Velebita od posebnog su speleološkog i znanstvenog interesa. Geomorfološke posebnosti uključuju i 500 metara dugačke vertikale i velike podzemne dvorane, koje se nalaze i 1000 metara ispod površine.
● Lukina jama - Trojama - dubine 1431 m svrstana je među najdublje jame svijeta.
● Patkov gušt - druga je jama u svijetu po dužini vertikale od 553 m, koja se pruža od ulaza do dna.
● Velebita - prva je jama u svijetu po dužini unutarnje vertikale od 513 m, a ukupna dubina jame je 1026 m.
● Meduza - druga jama u svijetu po dužini unutarnje vertikale od 450 m, odmah iza Velebite, istražena je do 707 m.
● Slovačka jama - druga po dubini jama u Republici Hrvatskoj, istražena do 1320 m. U ovoj jami otkrivena je populacija velebitske pijavice te mnoge druge životinje.
U jamama je nastanjen neobičan živi svijet prilagođen životu u potpunoj tami. Dio njega je velebitska pijavica (Croatobranchus mestrovi), do sada pronađena samo u četiri duboke jame Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
ŽIČARA
Zapuštena žičara za prijevoz trupaca s Velebita, koja vodi od Alana do uvale Stinica na jadranskoj obali, svojevrstan je spomenik ljudskoj gluposti. Gradili su je u strahovito teškim uvjetima politički zatočenici kaznionice na Golom otoku u bivšoj državi. Bila je gospodarski neiskorištena i ekonomski neisplativa te je radila svega nekoliko godina. Sada je prepuštena zubu vremena.
ŽIVOTINJE
Javna ustanova NP Sjeverni Velebit već duži niz godina provodi nadzor divljih životinja pomoću fotozamki koje pružaju dragocjene podatke o vrstama životinja i njihovu kretanju.
OVCE
Problem zarašćivanja visokoplaninskih travnjaka na području Parka je prisutan duži niz godina zbog napuštanja tradicionalnog stočarstva. U cilju očuvanja tih travnjaka NP je vlasnik stada 30-ak ovaca i ima sporazum s OPG-om koji posjeduje i goveda te se brine o zajedničkoj ispaši stoke na Velebitu u ljetnim mjesecima. Budući da je Park dom trima velikim zvijerima, vuku, medvjedu i risu, posao čuvanja stada nije nimalo lagan zadatak.
UPITI
Djelatnici nam pričaju o zanimljivostima s kojima se svakodnevno susreću. Tako ih ljudi znaju zvati i pitati za vremensku prognozu. Bilo je i upita koliko košta ulaznica za Lukinu jamu, dakle ne radi se o špilji, već o jednoj od najdubljih jama na svijetu, koju je netko mislio obići onako usput. Optimisti smatraju da u jednom danu mogu obići Ogulin, Kuterevo, Premužićevu stazu te na kraju i Teslinu kuću u Smiljanu.