Novosti Svijet

katastrofa u brazilu

Gore 'pluća zemlje': poznati hrvatski biolog otkriva zašto će požari u Amazoni imati nesagledive posljedice na cijelu planetu

katastrofa u brazilu

Devet tisuća kilometara. Toliko su, po prilici, Split, Zadar ili Zagreb udaljeni od Amazone. Dovoljno daleko, pomislit ćete, da se posljedice bilo kakve havarije - pa i one izazvane požarima koji posljednjih dana haraju najvećom prašumom na zemlji - protegnu do nas.

Krivo.

Požari u prostoru koji se naziva „plućima svijeta“ globalna sustvar. Čije posljedice nitko na kugli zemaljskoj, pa ni mi u Hrvatskoj, po svemu sudeći nećemo moći zaobići.

Prof. dr. Antun Alegro sa Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu upozorava da je amazonska prašuma jedno od najvećih šumskih područja na zemlji. I da značajno sudjeluje u onome što znanstvenici nazivaju globalnim eko sistemom.

- Zbog tropske klime prašuma u Amazoni metabolički je vrlo aktivna. Fotosinteza je u njoj intenzivna. To u praksi znači da ona upija ogromne količine ugljičnog dioksida, koji je staklenički plin. Ove je godine puno požara bilo i u sibirskim, čak i u kanadskim tajgama. Ti požari isto su bili snažni, no posljedice su ipak manje. Tajge su, naime, razvijene u hladnijoj klimi, i njihov je metabolizam sporiji od metabolizma tropskih šuma, koji zbog oborina i visoke temperature jako brzo funkcionira – objašnjava prof.dr. Alegro.

CO2 je, napominje ovaj stručnjak, važan jer je riječ o stakleničkom plinu.

- Kada govorimo o globalnom zatopljenju i porastu temperature, govorimo zapravo o porastu količine CO2. Sada imamo situaciju da nestaju tropske šume, najveći potrošač CO2. Istovremeno, gorenjem se oslobađaju ogromna količina CO2. Šteta je, dakle, dvostruka. I globalna – upozorava prof. dr. Antun Alegro.

Šteta se može naći i na drugim poljima. Amazonske prašume jedan su od najstarijih ekosistema na zemlji koji imaju kontinuirani razvoj.

- Slijedom toga, one imaju i najveći biodiverzitet na zemlji, koji je većim dijelom još uvijek nepoznat. Dobar dio vrsta, pogotovo kukaca, još uopće nije poznat, a svaki drugi dan znanstvenici upisuju novu vrstu iz upravo iz Amazone. Tamo je i veliki broj biljaka koje su potencijalni izvor ljekoviti tvari, i koje također nisu do kraja istražene – upozorava naš sugovornik.

Uvjeren da i njima u ovome požaru prijeti potpuni nestanak.

Predsjednik Brazila: Požare podmeću nevladine organizacije kako bi me osramotile!

I dok znanstvenici upozoravaju na posljedice od katastrofe izazvane serijom požara u Amazoni, brazilski predsjednik Jair Bolsonaro našao je krivca. Za požare koji trenutno plamte njegovom zemljom optužio je, ni više ni manje, nego nevladine organizacije.

One, prema njegovoj interpretaciji, požare namjerno podmeću kako bi osramotile njega, Bolsonara, i njegovu vlast.

- Koja je namjera kad se postavlja pitanje spaljivanja Amazone, koje je, po mom mišljenju, možda izazvano od strane nevladinih organizacija zato što su izgubile novac? Napraviti probleme Brazilu – izjavio je brazilski predsjednik, ustvrdivši da su nevladine organizacije u prašumu odlazile sa kamerama, podmetale požare, a potom ih i snimile.

Dokaza, kaže, nema, vodi se tek vlastitim osjećajem.

Bolsonaro je sa ekološkim udrugama na ratnoj nozi već neko vrijeme. One su ga optužile da je već ranije odustao od zaštite 'pluća zemlje'. I da je dozvolio pojačanu sječu i spaljivanje brazilske prašume.

 

Naslovnica Svijet