Prilozi Auto moto

početkom sljedeće godine

Trgovci na mukama, rabljena vozila će profitirati: zbog rigorozne odredbe Europske komisije poskupljuju novi automobili

početkom sljedeće godine

Ako u zadnji čas ne dođe do revolucionarnog preokreta i Europska komisija ne odgodi primjenu rigorozne Odredbe o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisije ugljikova dioksida za nove automobile i nova laka gospodarska vozila, od 1. siječnja 2020. godine suočit ćemo se s poskupljenjem novih vozila.

Ovom odredbom Komisija od proizvođača automobila traži gotovo nemoguće – da im prosječan automobil prodan na tržištu EU-a već sljedeće godine emitira iznimno niskih 95 g/km ugljikova dioksida. A ne uspiju li u toj nakani, slijede im paprene kazne od 95 eura po svakom prekobrojnom gramu.

U kakvoj situaciji su proizvođači automobila najbolje oslikava prosječna emisija novih automobila prodanih u EU-u tijekom 2018. godine, koja je iznosila 120,6 g/km. Ponovi li se kojim slučajem sličan rezultat u 2020. godini Komisiji će proizvođači na ime kazni platiti ogroman novac.

Procjene stručnjaka govore o iznosu koji je između 20 i 35 milijardi eura. Ali još uvijek nije jasno na što Komisija koristiti milijarde eura, koje prikupi kažnjavanjem proizvođača. Proizvođačima će poseban problem predstavljati što se iznos kazni obračunavati temeljem prodanih, a ne proizvedenih automobila. Samim time, nikome ništa ne vrijedi što u ponudi ima izvedbe s naprednom tehnologijom i niskom emisijom ugljikova dioksida, ako ih nitko ne kupuje.

U međuvremenu inženjeri diljem svijeta intenzivno su radili na poboljšanju u svrhu smanjenja emisije ugljikova dioksida, niz proizvođača predstavio je i nove generacije motora, svakog dana sve je bogatija i ponuda hibrida, plug-in hibrida i električnih auta, no prosjek emisije ugljikova dioksida od 95 g/km još uvijek se čini nedostižnim. 

Domaći trgovci na mukama

Kako sada preko noći “ekološke” izvedbe učiniti privlačnim, posebno one s emisijom ugljikova dioksida od samo 50 g/km, koje prema Uredbi u 2020. vrijede kao dva, 2021. kao 1,67, a 2022. kao 1,33 prodanih auta pri izračunu prosječne emisije, kako je to poticajno zamislima Komisija.

Na to pitanje odgovor ne mogu naći ni trgovci iz razvijenih zemalja s jasnom vizijom razvoja “čistog” prijevoza i cjelogodišnjim programima poticaja pri kupnji elektromobila i plug-in hibrida, pa kako će se onda u ovoj priči snaći domaće snage. Naš Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je 2018. godine poticao građane na kupnju elektromobila s mizernih 12 milijuna kuna, a ove s 19 milijuna kuna, što je razgrabljeno brzinom munje. Najveći dio je otišao na električne bicikle, a tek desetak na električne automobile.

I što u takvoj situaciju mogu napraviti domaći trgovci. Oni će se sigurno naći u delikatnoj situaciji, ali u prvim mjesecima primjene Uredbe i neće toliko obraćati pažnju. No nekom će se “upaliti” lampica da je dug prema Komisiji nepodnošljiv i crnji od najcrnjih predviđanja. Posljedice nije teško predvidjeti, a jedini lijek protiv plaćanja kazni bit će često forsiranje “ekoloških” izvedbi, i to po cijenu da se na njima i gubi novac. Odnosno da nema zarade...

Donekle, utješno po trgovce je što praksa pokazuje da je uz promišljenu marketinšku strategiju, ali i dobru, privlačnu cijenu, atraktivnima moguće učiniti i na prvu nezanimljive modele. O tome mogu naučiti ponešto od kolega iz Toyote, koji već godinama svoje kupce uspješno usmjeravaju prema izvedbama s niskom emisijom ugljikova dioksida, nudeći kućne “poticaje” pri kupnji hibrida. Takva strategija se pokazala iznimno uspješnom i nema sumnje da će sljedeće godine Toyotinim koracima krenuti i drugi trgovci.

Skuplji auto, veća marža

Nema sumnje da će trgovcima biti lakše “plivati” u većim i skupljim klasama, u kojima mogu računati s većom maržom. Računica će tu postojati i uz dvadesetak grama ugljikova dioksida viška. S druge strane, čini se da je malim i jeftinim autima, koji su i dosad trgovcima služili samo za pumpanje brojki, a ne za neku veliku zaradu, odzvonilo. Njihovi udjeli možda neće početi slabiti odmah u startu, ali za koju godinu sigurno da...

Skupljim, tehnološki naprednijim izvedbama naruku ide i što su njihovi kupci tradicionalno dubljeg džepa, pa im povećanje cijene neće predstavljati neki veći problem. Prema nekim proračunima iz inozemstva, cijena novog automobila već sljedeće godine u prosjeku će porasti za 2,6 posto. U prvom trenutku to i ne zvuči strašno, no treba uzeti u obzir da je to tek početak vala poskupljenja.

Uredba propisuje da bi autoindustrija do 2025. godine trebala smanjiti emisiju ugljikova dioksida za dodatnih 15 posto, dok bi 2030. smanjenje trebalo iznositi nestvarnih 37,5 posto. Razvoj tehnologije kojom bi se zacrtani plan trebao ostvariti poprilično je skup i neminovno je da će dio tog troška osjetiti i kupci. Počevši već od sljedeće godine.

Trgovce u domaćim salonima, dakle, čeka još teža borba jer će trebati uvjeriti kupca da mu se isplati kupiti novi automobil, a ne okrenuti se, poput većine, rabljenim vozilima iz uvoza. Treba ga uvjeriti u isplativost ulaganja u skuplji i tehnološki moderniji model, ako ne već u plug-in hibrid ili elektromobil, onda barem u dizelaša, kojem je kudikamo jednostavnije zauzdati emisiju ugljikova dioksida, nego benzincu.

Međutim, nisu svi proizvođači u istom položaju i to zbog različite prosječne mase njihove flote, čiji koeficijent predstavlja svojevrstan korektiv pri izračunu ciljane vrijednosti. Toyotina ciljana vrijednost iznosi 93 g/km ugljikova dioksida, za BMW iznosi 102 g/km, a Volkswagen koncern se drži oko prosječnih 95 g/km... Kako bilo da bilo, teško da će itko izbjeći kazne. Neki su već poput Fiat-Chryslera potpisali “kapitulaciju” tako što će svoju emisiju ugljikova dioksida dijeliti s onom od Tesle. Međutim, za tu uslugu FCA koncern će Tesli platiti za tri godine nestvarnih 1,8 milijardi eura...

 

Rabljena vozila će profitirati

Sklonost prema rabljenim vozilima iz uvoza nama Hrvatima nije strana, tako da će rigorozno kažnjavanje svakog prekobrojnoga grama CO2 kod novih automobila naše kupce dodatno gurnuti prema rabljenima. Tijekom 2018. u Hrvatskoj je prodano 61.289 novih automobila, dok je čak 80.648 rabljenih uvezeno.

Uredba Europske komisije ne odnosi se na rabljena vozila, pa će njihova cijena još više odskakati u odnosu na one koje će biti istaknute uz nove aute.

U problemima bi se stoga mogli naći trgovci, od kojih se već sada traži da na lageru drže i za probne vožnje nude slabo tražena električna vozila, šalju mehaničare na skupa školovanja... Neki od njih će prije ili kasnije shvatiti da im je bolje prodavati rabljene nego nove automobile.

Naslovnica Auto moto