Scena Mozaik

dvogodišnji rad stonskog istraživačkog centra napokon stigao na tanjure

"‘Umjetna" kamenica daje volju za ljubav jednako kao prava

dvogodišnji rad stonskog istraživačkog centra napokon stigao na tanjure

Nema nikakve razlike među kamenicama iz umjetne mlađi i one prirodne, tvrdi Nikola Bajurin, koji već više od tri desetljeća otvara kamenice u restoranu Villa Koruna u Stonu

Nema nikakve razlike među kamenicama iz umjetne mlađi i one prirodne, tvrdi Nikola Bajurin, koji već više od tri desetljeća otvara kamenice u restoranu Villa Koruna u Stonu

Je li stonska kamenica prirodni afrodizijak? Nakon obilatog konzumiranja školjki, uz dobru kapljicu crnog pelješkog vina, kažu znalci, nema pogreške. Bila to istina ili lovačka priča, stonska kamenica je delikatesa za kojom uzdišu gurmani i ljubavnici iz čitave Europe. Priča se da su kamenice bile drage i austrijskom caru Franji Josipu, kojemu su u Beč dopremane u posebnim drvenim sanducima, a nisu bile mrske ni Titu.

Kontrolirano mriještenje

Osim po afrodizijačkim svojstvima, stonska kamenica postala je zanimljiva i po načinu umjetnog uzgoja mlađi pa je tako nazvana školjka iz epruvete, jedina u Europi. Stručnjaci Razvojno-istraživačkog centra za marikulturu na Bistrini, uz umjetne kamenice prvi u svijetu uspješno su obavili i mrijest školjke “brbavice“, što je označeno povijesnim činom u dvogodišnjem istraživačkom radu.

 - U Razvojno-istraživačkom centru izgrađeno je mrijestilište školjkaša u kojem se primjenjuje vlastita tehnologija umjetne proizvodnje mlađi kamenica - ponosno kaže direktor Jurica Jug Dujaković.

Kamenice iz epruvete

A proizvesti kamenicu iz epruvete nije tako lagan posao. Nakon mriještenja, ličinke kamenica su uzgajane u strogo kontroliranim uvjetima. Zatim je slijedio prihvat na kolektore, granje crnike, gumene ploče, stiropor. U takvim sterilnim uvjetima proizvedeno je i do milijun ličinki.

Dio je preseljen u prirodno stanište Malostonskog zaljeva, a dio je ostao u laboratoriju za daljnja istraživanja. U kontroliranim uvjetima uzgoja moglo bi se proizvesti i do pet tisuća tona kvalitetnih kamenica iz zaljeva Bistrina. Je li “umjetna” po ičemu različita od prirodne kamenice?

- Nema nikakve razlike među kamenicama iz umjetne mlađi i one prirodne - kaže Nikola Bajurin, koji već više od tri desetljeća otvara kamenice u restoranu Villa Koruna u Stonu. Sjeća se da je služio i Tita, koji je umah pojeo šet kamenica, i to mimo protokola.

Najbolje su svježe na ledu

- Kamenice se mogu poslužiti na stotine načina, ali su najbolje svježe, onako na ledu - kažu Svetan Pejić, vlasnik Ville Koruna, a s njime se slaže i Bajurin. Osim što su kušali više od tisuću komada “umjetnih“ kamenica, brojni gastropoklonici, koji su u prigodi fešte svetog Josipa ove godine posjetili Ston, zanimali su se za proizvodnju i prodaju, ali i način pripremanja stonskih kamenica.

Brojni su načini pripremanja i posluživanja kamenica. Kamenice na ledu, krem-juha od kamenica, pohane, zapečene s bešamelom, a mogu i kamenice na gradele. Posebno su zanimljive u umacima od matara, metvice, bosiljka, kopra, dingača i pošipa.

Smiruju i potiču na ljubav

Uz kamenice, znalci poslužuju šampanjac ili lagano bijelo vino. Međutim, uz stonske kamenice jako dobro idu crna pelješka vina sorte plavac mali, postup, dingač i posebno stagnum. Ne dolaze u obzir nikakva aromatizirana vina, jer u tom slučaju školjka gubi slast, pa ne kraju ne znate što ste pojeli, tvrdi Sveto Pejić, otkrivajući da kamenice osvježavaju, smiruju i potiču na ljubav, u što su se uvjerili svi oni koji su ih konzumirali.

 

Ugostitelj Sveto Peić i meštar od kamenica Niko Bajurin ističu da su kamenice najbolje sirove  / Denis Jerković / CROPIX

 

Naslovnica Mozaik