Stil Prostorija

Vodič kroz kompostiranje

Iskoristite bogatstvo otpalog lišća, ali birajte pažljivo: listovi mnogima omiljenog stabla usporavaju klijanje sjemenki i mogu poništiti sav vaš trud u vrtu

Vodič kroz kompostiranje
Shutterstock

Jedna od glavnih jesenskih aktivnosti u vrtu je čišćenje velikih količina otpalog lišća koje može biti izvrsna osnova za kvalitetno organsko gnojivo kojim ćemo obogatiti zemlju u vrtu. Možete ga kompostirati jer je to najbolji proces reciklaže organskog, odnosno „biootpada“ kojim se dobiva ekološki najprihvatljivije gnojivo i zato lišće kompostirajte s drugim organskim otpadom ili ga koristite samostalno.

Kako je trulenje jesenskog lišća duže od uobičajenog, obično se kompostira odvojeno od ostalog otpada. Kompostiranjem lišća poboljšava se kvaliteta teškog tla koje postaje lakše i primjerenije za rast korijena, a osim toga taj je kompost kvalitetniji od običnog vrtnog komposta i biljke će biti otpornije na štetnike i bolesti. Istodobno, hrana uzgojena bez upotrebe kemijskih sredstava ima bolju kakvoću i nema štetnih utjecaja na zdravlje ljudi.

Promišljenjo kombinirajte lišće

Zemlja, koju pripremimo kompostiranjem lišća bit će najbolja ako upotrijebimo ono različitih vrsta drveća. Lišće hrasta, graba i johe raspada se brže, dok lišću kestena, javora i bukve treba malo više vremena, a to vrijedi i za lišće zimzelenih biljaka i za iglice. Budući da je njihovo vrijeme razgradnje najmanje dvije godine, u kompost ih treba dodavati u malim količinama ili usitniti. Trebalo bi prilikom biranja izbjegavati listove oraha jer ono sadrži tvari koje usporavaju klijanje sjemenki i kasniji rast biljaka. Stoga, na vrh dodajte ostatke jesenske krošnje jer će to povećati nutritivnu vrijednost našega domaćeg gnojiva.

 

 

Manje količine otpalog lišća možete dodati i u već postojeći kompost, da poboljšate prozračnost, a ujedno ćete imati i bolji omjer između zelenog otpada (otpad iz kuhinje, iz vrta i pokošene trave) i smeđeg (drvene grančice, papir i karton).

Svaki vrtlar će se suglasiti s činjenicom da je kompost neprocjenjiv, neki mu tepaju da je 'vrtlarsko zlato'. Naime, upravo zahvaljujući domaćem uzgoju gnojiva u vrtu se svake godine osigurava zdravije i plodnije tlo. Međutim, čak i kod 'kuhanja' komposta, morate poštovati neka pravila i način kompostiranja. Iako se samo rijetki vrtlari bave vrućim kompostiranjem ono je sasvim sigurno jedan od sedam najkorisnijih metoda kompostiranja.

Pravila i način kompostiranja

U običnom kompostiranju poznatom kao hladno kompostiranje, riječ je o stalnom dodavanju odnosno slaganju različitih organskih materijala na kompostnu hrpu. Kompost zbog svih procesa u njemu dozrijeva vrlo dugo i spreman je za upotrebu tek nakon pola godine ili čak i kasnije. U slučaju vrućeg kompostiranja, vrijeme sazrijevanja se znatno skraćuje. Zbog procesa koji se događaju tijekom hladnog kompostiranja, komposta na kraju bude znatno manje i obično je slabije kvalitete.

 

 

S druge strane prednost vrućeg kompostiranja je odlična kvaliteta komposta, veća količina konačne mase, i kraće vrijeme sazrijevanja. Tijekom zrenja se uništi sjeme i korijenje korova, dok vruće kompostiranje uništava sve patogene organizme i biljne bolesti. Naravno, za vruće komostiranje treba osigurati prave uvjete. Uz održavanje visoke temperature kompostne mase (između 55 i 65° C), potrebno je i održavanje odgovarajuće ravnotežu između ugljika i dušika. Kompostna hrpa se stvori najednom i velika je minimalno jedan kubični metar te je treba redovito okretati da bi se održala odgovarajuća temperatura i dovod zraka.

Naravno, poželjno je da materijal bude što sitniji. Najbolje kompostiranje se postiže kompostiranjem lišća, slame i usitnjenog sijena u kombinaciji sa životinjskim gnojem. Također se treba pobrinuti za ispravnu vlažnost materijala. Stručnjaci za permakulturu savjetuju da se hrpa prvi put prevrne četvrti dan, a zatim svaki drugi dan. Prilikom okretanja treba voditi računa da hladan vanjski materijal postane unutrašnji materijal u hrpi, a s vrućim materijalom iz sredine hrpe treba obložiti hladni materijal koji je bio na rubovima kompostne hrpe. Na taj način postižemo da se sav materijal ravnomjerno izloži toplini i ubrzanoj razgradnji. Slijedimo li ova pravila, postupak kompostiranja završava već u roku od 18 dana.

Sada je idealno vrijeme!

Za postavljanje komposta najbolje godišnje doba je proljeće kada se tlo lagano ugrije i osuši ili jesen kada su temperature i dalje ugodne, a tla topla, a to je upravo sada. Organske otpatke počnite slagati na tlo u vrtu i ne na betonsku podlogu. Na dno položite nešto grublji materijal, poput grana ili debljih komada drveta, razrezanih na od 10 do 15 cm velike dijelove. Nastavite s polaganjem sve sitnijeg materijala. Taj sloj će omogućiti bolje kruženje zraka i bolji protok vode.
Na to položite različite organske otpatke iz kuhinje i vrta, poput listova, pokošene trave i kartona (bez natpisa). Povremeno je dobro dodati i listove gaveza koji potiču fermentaciju i razvoj viših temperatura. Među otpatke se preporuča nasuti tanak sloj zemlje ili starijeg komposta te malo gnojiva (odlično rješenje je organsko gnojivo u peletima s dodatkom mikoriznih gljiva i leonardita). Visina kompostne hrpe koja se najviše preporuča je cca 1,5 m. Razgradnjom se hrpa smanjuje negdje do četvrtine svoje prve visine.
Omjer ugljika i dušika bi u kompostnoj hrpi trebao biti otprilike 3: 1 u korist ugljika. Ako ne možete postići baš takav omjer, svakako se uvjerite da je ugljik više prisutan od dušika. Zeleni otpad sadrži više dušika (ostaci trave, voća i povrća, talog čaja i kave, gnoj). Ukoliko vam nedostaje smeđi otpad možete dodati i kokosova vlakna (sitnija ili deblja, ovisi o potrebi.

Poželjni materijali za kompost:

Trava, korovi koji nema sjemena, dijelovi biljaka koji se ne mogu iskoristiti; ostatci od povrća i voća; suho lišće (osim lišća od oraha) i granje, kora drveta, iglice četinara; uvelo cvijeće; piljevina, slama, sijeno, strugotine; talog čaja i kave; ljuske jajeta; papir, karton, ambalaža od jaja, novine (ne smiju biti u boji i biti lijepljene) – sve usitnjeno i navlaženo, u tanjim slojevima; vuna, pamuk; perje, životinjska dlaka, kosa; pepeo (u malim količinama, jednakomjerno raširen);
gnoj/gnojivo (kada treba potaknuti rad mikroorganizama).

Nepoželjni materijal:

Trajni korov, osjemenjeni korov; biljke tretirane pesticidima – pazite npr. kod ruža; otpaci koji sadrže boje i druge kemikalije (lakirano drvo, lijekovi, časopisi u boji i sl.); otpadci onečišćeni naftom i benzinom; anorganski materijali (guma, plastika, kamen, staklo, stiropor, sintetika i slično); masti i ulja.

 

Naslovnica Prostorija