Stil Zdravlje

Slatka i zdrava

Jeste li znali da je sok od lubenice prirodna viagra? Evo još nekoliko stvari koje morate znati o ovom čudesnom voću; Donosimo i par recepata za savršeno ljetno osvježenje

Slatka i zdrava

Lubenica je izvrsno osvježenje u ljetnim mjesecima. Slatkoj, vodenoj crvenoj jezgri malo tko može odoljeti, osobito ako je dobro ohlađena. Osim toga ovaj debeli teški plod izvrstan je izvor vitamina i minerala, osobito vitamina A koji pomaže očuvati zdravi vid i ujedno je odličan antioksidans, te vitamina C koji jača obrambeni sustav, potiče iscjeljivanje rana, sprječava oštećenja stanica i ima važnu ulogu u očuvanju zdravih zubi i desni. Lubenica sadrži i vitamin B6 koji je koristan našem mozgu i pomaže pri pretvaranju bjelančevina u energiju.

Lubenica također sadrži visoku vrijednost likopena, snažnog antioksidansa koji pomaže u sprječavanju bolesti srca i nekih vrsta raka, posebno raka prostate. Stoga mnogi nutricionisti lubenicu smatraju pravim muškim voćem i preporučuju njezino konzumiranje upravo muškarcima radi očuvanja zdravlja ove male, ali vrlo važne muške žlijezde.

Ima, ako niste znali, 1200 vrsta lubenica koje se uzgajaju u 96 zemalja svijeta i nude u raznim oblicima i bojama, pa tako mogu biti okrugle i ovalne, sa i bez velikih sjemenki, raznih nijansa mesa – od crvene, žute, narančaste, zelene do bijele. Najčešća sorta je s crveno-ružičastom bojom mesa i tamnih (crnih) sjemenki. Kod nas je omiljena tzv. vukovarska sorta koja ima maslinastozelene velike plodove koji teže između 8 i 15 kilograma, a meso je intenzivno crveno, sočno i vrlo slatko.

Mramorna sorta ima tamnozelenu koru sličnu mramoru, meso je ružičasto, sočno, zrnate strukture i prilično slatko jer sadrži 6-10 posto šećera, a plod je obično težak između 4-6 kg s vrlo malo sjemenki.

Sorta charleston gray ima vrlo velike, duguljaste plodove težine 8-15 kg, meso je intenzivno crveno, sočno i vrlo slatko.
Poznata je također i kasna sorta crimson sweet koja ima tamnozelenu prugastu koru, jezgra je tamnocrvene boje, vrlo slatka i sočna te sitnih sjemenki. Plodovi su veliki i teški između 8 i 11 kilograma.

U Americi postoji poznati hibrid lubenica koji nema sjemenke, a meso je vrlo ukusno.

Iako je lubenica plod mediteranskog podneblja, lako uspijeva u području s toplom klimom, pa se neke sorte, poput rimson sweet i klondike blue ribbon, mogu naći i u zemljama kontinentalne klime.

Ako vaša djeca ne vole špinat ili neki drugi dobar izvor kalija, možete im ponuditi lubenicu. Lubenica je bogata kalijem, koji je važan za pravilan rad mišića i živčanog sustava, pomaže u ravnoteži elektrolita i kiselosti u tijelu te regulira krvni tlak.
Lubenica je stoga slatki dio vaše zdrave prehrane, a možete je jesti kao dominantan dio voćne salate, dodavati drugim salatama, od nje napraviti vrhunski sok...

Puna antioksidansa

Lubenica je jedan od najatraktivnijih osvježavajućih i niskokaloričnih plodova. Sadrži puno vode, pa prosječno veliki zreli plod sadrži čak 90 do 94 posto vode, što je razlog da se u vrućim danima što više koristi kao osvježavajući napitak.
Također je bogat izvor likopena, koji je glavni izvor karotenoida koji daju mesu lubenice karakterističnu crveno-ružičastu boju. Po sadržaju fenolnih spojeva konkurira luku, brusnicama i rajčici. Treba znati da su likopeni smješteni više u srcu lubenice a manje oko sredine prema kori, dok je fenolnih spojeva više oko sredine a manje u samoj sredini, rubni dio najbogatiji je vitaminom C.

Bogat izvor vitamina

Pored spomenutih vitamina lubenica sadrži još vitamin B6, B1 te velike količine magnezija i kalija. Lubenica je niskokalorično voće jer 100 grama, jedan komad sadrži svega 46 kalorija, no zbog većeg sadržaja šećera ima veći glikemijski indeks – GI 72. Zato je i odlična namirnica u dijetama za snižavanje tjelesne težine. Analizom svih sastojaka ovog voća koje sadrži veliku količinu antioksidansa, kao što su likopen, vitamin C, vitamin A, te betakaroten iz kojeg u organizmu nastaje vitamin A, može se zaključiti da svi ti sastojci predstavljaju izvrsnog lovca na slobodne radikale.

Podsjetimo, slobodni radikali su tvari koje oksidiraju, a produkti oksidacije se talože na stijenkama krvnih žila što tijekom vremena uzrokuje njihovo začepljenje, odnosno aterosklerozu, a posljedica toga može biti infarkt ili moždani udar.
Osim toga slobodni radikali potiču upalne procese kod astme ili artritisa, ali i nastanak kancerogenih stanica. Znanost je već potvrdila da je likopen vrlo učinkovit u sprječavanju malignih bolesti, posebno raka prostate.

Lubenica je izvrstan izvor aminokiselina, kao što su citrulin i arginin. Citrulin je potreban za izgradnju arginina, koji je odgovoran za izlučivanje amonijaka iz organizma preko mokraće. Isto tako arginin tvori dušikov oksid koji snižava krvni tlak i potiče izlučivanje inzulina kod dijabetičara s dijabetesom tipa II.

Ne bacajte koru lubenice!

Znate li da se kora lubenice može koristiti kao povrće za pripremu variva, dok su njezine sjemenke izvrstan izvor vitamina E i zato ih nikako ne bacajte. Ukratko svaki dio lubenice je jestiv.

Sok od lubenice – prirodna viagra

Sok od lubenice napravljen od svih njezinih sastojaka, kore, mesa i sjemenki, jedan je od najboljih prirodnih antioksidacijskih koktela jer sadrži citrulin koji opušta i širi krvne žile, te se zbog toga smatra i prirodnom viagrom.

Ovaj sok je izvrsna kombinacija antioksidansa i vitamina A, C i E, izvanredan je dijuretik te pridonosi zdravlju bubrega i mokraćnog mjehura.

Zbog toga jedan veliki komad lubenice zajedno s korom (pod uvjetom da je lubenica ekološka i da je sezona) stavite u mikser i dobro izmiksajte. Odmah popijte jer prirodna viagra brzo djeluje!


Dinja (melon, mlun, cata, pipun, čatrun...)

Dinja je vrlo hranjiva, a istodobno niskokalorična i štiti od dehidracije. U prosjeku sadrži 90 posto vode, a u 100 grama ima svega 25 kcal. Zbog toga se preporučuje u jelovnicima za snižavanje prekomjerne tjelesne težine. Zrela dinja bogata je tvarima korisnim za zdravlje, a osobito je dobar izvor kalcija, magnezija, fosfora i željeza – što je vrlo važno za vegane. Sadrži i veliku količinu vitamina A i C, te je bogata folnom kiselinom, koja je nužno potrebna za pravilan razvoj djeteta u vrijeme trudnoće i preporučuje se ženama koje doje i koje planiraju trudnoću.

U nastavku vas podsjećamo na nekoliko dobrih razloga zbog kojih bi bilo dobro ovo ukusno voće što češće kunzumirati baš sada dok je sezona.

Sprječava staračku degeneraciju žute pjege

U dinji se nalazi zeaksantin, antioksidans iz skupine karotenoida koji štiti oči od oštećenja koja bi mogla dovesti do degeneracije žute pjege koja je vrlo česta kod starijih osoba.

Smanjuje rizik za astmu

Rizik od oboljenja astme se značajno smanjuje kod osoba koje konzumiraju veliku količinu betakarotena, a njega nalazimo upravo u plodovima žute i narančaste boje. Osim toga u smanjenju rizika za astmu važan je i vitamin C kojim je dinja prebogata.

Snižava visoki krvni tlak

Vlakna, kalij, vitamin C i kolin su tvari koje se također nalaze u dinji, a posebno su važne za zdravlje srca ili normalno funkcioniranje kardiovaskularnog sustava. Konzumiranje hrane bogate kalijem od velike je koristi osobama s hipertenzijom ili visokim krvnim tlakom. Dovoljan unos kalija zapravo je jednako važno kao i smanjenje unosa natrija jer može neizravno smanjiti rizik moždanog udara.

Sprječava rak prostate

Znanstvenici su utvrdili da konzumiranje većih količina betakarotena koji nalazimo u dinji značajno smanjuje rizik od raka prostate. Pored toga betakaroten štiti od raka na debelom crijevu.

Bolja probava

Dinja je bogata vlaknima i sadrži puno vode čime bitno poboljšava probavu i pomaže kod problema zatvora. S obzirom da je redovita probava temelj našeg zdravlja, stanje zatvora ne smije postati kronično. Zato treba što više jesti hranu bogatu vlaknima, a još bolji rezultat se dobije kombinacijom dinje sa suhim šljivama i lanenim sjemenkama. Uzmite jednu žlicu lanenih sjemenki i namočite je u decilitru vode. Dodajte 3 suhe šljive bez koštica, pričekajte do jutra, a potom u mješavinu dodajte dva komada dinje i smiksajte sve zajedno. Popijte natašte, barem pola sata prije doručka.

Brza pomoć kod žgaravice

Za one koji često imaju problema sa žgaravicom, vrlo je važno konzumirati što više hrane koja ima alkalni učinak. Jedna od tih namirnica je dinja. Pomiješajte 2 komada dinje, ½ čajne žličice đumbira u prahu i prstohvat kajenskog papra. Ako je potrebno, dodajte i malo vode. Podijelite napitak u dva dijela, polovicu pijte ujutro tijekom doručka i ručka, a drugu polovica poslije podne i navečer.

Sprječava upale

Kolin je jedna od najvažnijih tvari u dinji. Uglavnom je poznat po tome što sprječava ili ublažava upalu u tijelu. Osim toga dovoljan unos kolina je vrlo važan za kvalitetan san, sposobnost učenja i pamćenje, te za prijenos živčanih podražaja. Dinje nisu korisne samo za tjelesno zdravlje već imaju i blagotvoran učinak funkcije mozga.

Lijepa koža i kosa

Zbog vitamina A, dinja također pomaže da kosa raste brže i zdravije. Vitamin A je bitan za uklanjanje viška masti i omogućuje brži rast kose. Dinja je korisna i za ljepšu kožu jer osigurava veliku količinu vitamina C, bitnog za stvaranje kolagena koji je odgovoran za napetost kože. Između ostalog, dinju možete upotrijebiti i za pripremu domaće maske za kosu, a posebno je dobra kombinacija dinje i avokada. Sastojke samo zgnječite i nanesite masku na kosu te ostavite da djeluje 10 minuta, a potom isperite. Kosa će biti nahranjena i sjajna.

 


Salata od lubenice i feta sira
Sastojci za 4 osobe:
1 manja lubenica (dobro ohlađena)
150 g feta sir
grančica mente
šaka pinjola
Priprema:
Lubenicu prerežite na pola i svaku polovicu izrežite na uske komade. Meso odvojite od kore i narežite na 2 cm velike kockice. Vrhom noža odstranite što više sjemenki i kockice posložite na papirnati ručnik da se ocijede.
Grančicu mente operite i posušite, pa izdvojite samo listiće.
U tavi na suho propržiti pinjole. Tijekom prženja više puta nježno protresite da se pinjoli poprže ravnomjerno, istresite ih u zdjelicu i ohladite.
Ocijeđene komadiće lubenice rasporedite u zdjelu ili na tanjur. Na njih izmrvite feta sir i pospite pinjole, te izrežite na sitno listiće mente i pospite po salati, pa servirajte.


Dinja s voćem i bijelim vinom
Sastojci za 4 osobe:
2 manje dinje
150 g malina
150 g borovnica
150 g velikih jagoda
4 grančice svježe mente
200 ml bijelog vina
Priprema:
Jagode, borovnice i maline očistite, operite i obrišite. Veće jagode prepolovite. Dinje operite i prerežite na pola te žlicom uklonite sjemenke. Žličicom ili posebnom alatkom za kuglice izdubite nekoliko kuglica iz dinje i ostavite ih u polovici. Dodajte ostalo voće i ravnomjerno rasporediti po polovici dinje. Preko voća prelijte ohlađeno bijelo vino i stavite sve zajedno u hladnjak 10 minuta. Rashlađeno poslužite ukrašeno listićima mente. Umjesto bijelog vina može se koristiti i sok od limuna.

 

Naslovnica Zdravlje