Do kraja svibnja neće manjkati sunca, a neće manjkati ni kiše iako ona prostorno i količinski neće biti ravnomjerno raspoređena.
Red kiše, red sunca, oznaka je proteklog dijela svibnja. Slično nas vrijeme očekuje i do kraja mjeseca.
- U suštini ne vidimo znakove stabilizacije nad područjem Hrvatske i regije što znači da će često kružiti vlažne zračne mase koje će destabilizirati atmosferu. To za posljedicu ima neravnomjerno raspoređene padavine u obliku lokalnih pljuskova s grmljavinom koje se onda smjenjuju sa sunčanim intervalima. Tako da do kraja mjeseca neće manjkati sunca, a neće manjkati ni kiše iako ona prostorno i količinski neće biti ravnomjerno raspoređena. Možemo govoriti o prilično nestabilnom periodu, tipičnom za ovo doba godine i generalno gledano temperaturama zraka koje su primjerene svibnju – rekao nam je Nedim Sladić, magistar primijenjene meteorologije.
Toplije od prosjeka
Ističe kako sada nema naznaka nekog pretjerano toplog, a ni hladnog razdoblja koje je karakteriziralo svibanj 2023. godine.
- Što se tiče prognoze vremena za nadolazeće ljeto, postoji određeni konsenzus na numeričkim prognozama. Cijeli skup modela Copernicus službe za klimatske promjene (C3S) ukazuje na to da bi ljeto 2024. godine u većem dijelu regije, uključujući Republiku Hrvatsku, bilo toplije do znatno toplije u odnosu na klimatološki period 1991.-2020. No, unatoč toplijoj sezoni, to ne znači da neće biti povremenih kraćih hladnijih perioda. No, u cjelini veći dio ljeta bi trebao biti topliji od prosjeka, a toplinom bi se posebno isticali srpanj i posebno kolovoz. Dakle, prema sadašnjim pokazateljima drugi dio ljeta bi bio još topliji od prvoga. Kako budemo išli prema drugom dijelu ljeta, jači su signali za sušnije razdoblje – kazao je Sladić.
Naš sugovornik smatra da se nadolazeće ljeto neće bitno razlikovati od nekoliko prethodnih koji su odlikovali izraženi toplinski valovi.
- S obzirom na sezonske izračune koji pokazuju da bi ljeto trebalo biti za jedan do dva Celzijeva stupnja toplije u odnosu na period od 1991. do 2020. godine, onda to govori da postoji visoka vjerojatnost toplinskih valova tijekom srpnja i kolovoza. Toplinski valovi sigurno neće izostati i ovo ljeto, a kao i prethodnih godina bit će prekidani kraćim prodorima hladnih zračnih masa sa sjeverozapada kontinenta koji onda sa sobom donose pljuskove, grmljavinu i lokalno nevrijeme. No, kad se sve to uklopi u jednu cjelina, ipak dominira toplina – zaključio je Sladić.
Oboreni rekordi
Prošle godine na Zemlji smo zabilježili najtopliji lipanj, srpanj i kolovoz od početka mjerenja temperature zrake. Prema podacima Službe za klimatske promjene Copernicus Europske unije, globalna prosječna temperatura prošlog je ljeta iznosila 16,77 Celzijevih stupnjeva što je 0,66 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka od 1990. do 2020. godine. Time je za gotovo 0,3 Celzijeva stupnja oboren prethodni rekord ljeta 2019. godine.
Ljeto 2023. godine posebno je bilo ekstremno na sjevernoj hemisferi s učestalim toplinskim valovima koji su raspirivali razorne šumske požare, štetili zdravlju i ometali svakodnevne živote ljude.
Što se tiče ljeta 2023. godine u Hrvatskoj, ono je bilo toplo, ali nisu dosegnute rekordne vrijednosti. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) odstupanja srednje temperature zraka za ljeto 2023. u odnosu na normalu 1991. – 2020. nalaze se u rasponu od 0,4 (Makarska) do 1,4 Celzijevih stupnjeva (Bilogora). Na svim postajama temperatura zraka je bila viša od višegodišnjeg prosjeka. Analize trendova temperatura zraka koje provodi DHMZ pokazuju da je ljeto sezona s najjače izraženim trendom zagrijavanja zraka. Srednja dnevna temperatura zraka tijekom ljeta u Hrvatskoj po desetljeću raste od 0,3 do 0,6 Celzijevih stupnjeva. Prošlogodišnje ljeto pamtimo i po superćelijskoj oluji koja je 19. srpnja 2023. godine protutnjala sjeverozapadnom Hrvatskom i odnijela tri života.