Drugo polugodište u osnovnim školama u Hrvatskoj započinje deveti siječnja, a na taj dan sve škole trebaju biti spremne za davanje jednog besplatnog obroka svim svojim učenicima, kojih je u Hrvatskoj 311 tisuća.
Za besplatan obrok iz proračuna će se izdvajati 10 kuna po učeniku, a kakav će taj obrok biti, ovisi o uvjetima koje imaju škole. Ova mjera državni će proračun koštati 550 milijuna kuna, a prehranu za učenike će, kao i dosad, sufinancirati i organizirati vlasnici i osnivači osnovnih škola, odnosno jedinice lokalne samoprave, općine i gradovi.
Taj besplatni obrok dobit će bez obzira ima li škola svoju kuhinju i blagovaonicu. Ako je nemaju, svaki će učenik dobiti takozvani mliječni obrok, koji ne podrazumijeva samo sendviče i voće, već sve što ne zahtijeva kuhanje. One škole koje imaju dovoljno prostora, velike kuhinje, kuhare i blagovaonice, po deset kuna za svakog učenika moći će iskoristiti za pripremu toplog obroka. I sve to super izgleda na papiru, ali kako će izgledati u praksi i kako stoje stvari u dubrovačkim školama?
- Za konačan dogovor čekamo kolegij ravnatelja, pa ćemo onda znati kako nastupiti prema roditeljima i davati izjave za javnost - najavila je kratko ravnateljica OŠ Marina Getaldića Silvana Bjelovučić.
Sat otkucava
Nešto detaljnija bila je ravnateljica OŠ Marina Držića Veronika Šmanjak:
- Nama je velika enigma kako će se sve to izvršiti, budući da zaista nemamo prostornog ni kadrovskog kapaciteta za to. Budući da će za svako dijete trebati biti omogućeno da ima jedan topli obrok, definitivno ćemo trebati ići u pojačanje u smislu broja kuharica, a što se tiče samog prostora, tu još iznalazimo način i u dogovoru s osnivačem morat ćemo nešto smisliti. Ali još uvijek ne znamo kako, veliki su nam upitnici - istaknula je ravnateljica.
Spominju se i hladni obroci, u smislu da to ne mora biti topli obrok?
- Ako sam ja dobro shvatila, radi se baš o toplom obroku. Za škole koje nemaju kuhinju i blagovaonicu postoji catering. Od škole se očekuje da osigura prostor u kojem će taj catering biti postavljen i djeci se davati taj topli obrok. Ako u školi postoji kuhinja i blagovaonica, onda se to organizira u tom prostoru. Postoji i ta ‘srednja‘ opcija u kojoj se mi nalazimo, a to je da imamo kuhinju i blagovaonicu, ali su one neadekvatne veličinom. Mi sada možemo ili kombinirati kuhinju i catering ili ‘izmisliti‘ neki dodatni prostor i zaposliti još kuharica. O tome još trebamo razgovarati s osnivačem. Još nismo ušli u veće planove i dogovore, ali sat otkucava i to se treba uskoro dogovoriti - najavila je.
Da bismo vam dočarali kako to izgleda u praksi, recimo i to da Osnovna škola Marina Držića ima 500-tinjak učenika, a njihova blagovaonica može odjednom primiti 30-tak učenika. Računica je jednostavna - ako pojedu u najkraćem roku od 15 minuta, trebalo bi nešto više od 4 sata da se svi izredaju.
- Prošao bi cijeli dan... Definitivno smo prostorno nekapacitirani, a kratak je i rok za prilagođavanje - dodala je ravnateljica. - Nemamo dodatni prostor koji odgovara standardima blagovaonice. Moramo uvijek misliti na to da poštujemo državni pedagoški standard, a nemamo takav prostor. Ne možemo djecu uvesti bilo gdje - kaže Veronika Šmanjak.
- To je divna i hvalevrijedna ideja koja je odlično zamišljena. Mi imamo kuhinju, a opet smo u problemima. Mogu zamisliti kako je onima koji je nemaju. Morat ćemo sjesti i dobro razmisliti, naravno u dogovoru s Gradom to sve isplanirati jer ako počinje 9. siječnja, mi moramo biti spremni - zaključila je ravnateljica OŠ Marina Držića.