StoryEditorOCM
DubrovnikSPALJIVANJE KOROVA NIJE BEZAZLENO

Jednom je naglo zapuhalo pa sam se jedva izborio s plamenom, nisam ni sam vjerovao kako se to u sekundi okrenulo!

Piše Dubravka Marjanović Ladašić
9. ožujka 2024. - 14:27

Stara narodna mudrost kaže da je ‘vatra dobar sluga, ali loš gospodar‘, što se pokaže onog trenutka kad se plamen otme kontroli. Tako je, prema evidencijama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, prošle 2023. godine zabilježeno 117 požara na otvorenom.

NIJE SE IGRAT‘ S TIM!

Ovo je doba godine koje je idealno za čišćenje baština i paljenje korova. Dim koji se ovih dana širi baštinama kroz Primorje, Župu i Konavle najavljuje proljeće, ali je svaku vatru na otvorenom potrerbno zbrinuti, osigurati od širenja i prijaviti vatrogascima s tog područja.

- Temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15.000 (1990 eura) do 150.000 kuna (19.900 eura) ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 2.000 (265 eura) do 15.000 tisuća kuna (1990 eura). Istim je zakonom propisana i novčana kazna u iznosu od 1000 do 15.000 kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru - istaknuli su iz Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske.

image

Paljenje korova nije bezazleno/ilustracija

Tom Dubravec/Cropix

Porazgovarali smo s jednim Župljaninom koji ima dosta veliku baštinu i maslinike, te upravo ovih dana čisti i pali korov.

- Svake godine nekoliko puta spaljujem korov. Zazovem vatrogasce, prijavim, i obično čekam da to bude na oblačan dan. Tad je najbolje jer je sigurno. Ne smije biti vjetrovito, to je najgore za vatru. Jednom mi se dogodilo da je naglo zapuhalo pa sam se jedva izborio s plamenom, nisam ni sam vjerovao kako se to u sekundi okrenulo! Sreća da u baštini imam vodu i pa se nije dogodilo ništa strašno. Ma nije se igrat‘ s tim! - govori naš sugovornik, koji mjesto paljenja korova ne napušta dok se nije sto posto uvjerio da više nema ni najmanje iskre.

U ožujku prije dvije godine jedna je 53-godišnjakinja između Vida i Pruda u dolini Neretve spaljivala biljni otpad, ali joj se vatra izmakla kontroli. Bilo je to kobno za dva plastenika, jedan stari objekt, 3 hektara šume i čak 136 hektara močvarnog područja. Gašenje je trajalo tri dana, a žena je kazneno prijavljena za tri kaznena djela. Srećom, u tom požaru nitko nije nastradao, kao što se na žalost zna dogoditi. U najvećoj su opasnosti vatrogasci koji pri svakoj intervenciji izlažu svoje živote da bi ugasili požar.

image

Kad se plamen otme kontroli/ilustracija

Tom Dubravec/Cropix

PRIJE NEGO ‘KRESNETE‘ UPALJAČ, PROČITAJTE PRAVILA!

- Nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama - upozoravaju dalje iz PU dubrovačko-neretvanske, te naglašavaju:

- Pozivamo građane da dosljedno poduzimaju propisane sigurnosne mjere prilikom spaljivanja na otvorenom prostoru i da poštuju odluku lokalne samouprave o spaljivanju biljnog otpada u kojoj su propisani uvjeti za spaljivanje, a  posebno upozoravamo na slijedeće: spaljivanje korova i biljnog otpada potrebno je obavljati na za to predviđenim mjestima i u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose gradovi, općine ili županije; mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova da ih plamen ili prelijetanje iskri ne mogu zahvatiti; tlo na kojem se loži vatra ili se spaljuje granje i otpaci mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala te je mjesto spaljivanja potrebno izolirati ili na drugi način očistiti sigurnosni pojas u širini najmanje 5 metara; spaljivanju granja i otpadaka moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe trebaju imati sredstva i opremu za početno gašenje požara.

image

Spaljivanje korova

Nikola Vilic/Cropix

NE PALITE NIŠTA 200 METARA OD ŠUME

- Osoba koja je naložila vatru dužna ju je ugasiti i tek kad je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijeva­njem vodom, smije napustiti to mjesto; zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću; zabranjeno je u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem; ako osoba koja spaljuje korov i loži vatru na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnu procjenu može li tom vatrom ugroziti druge površine i objekte, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu udrugu ili javnu vatrogasnu postrojbu, neposredno ili putem telefona, najmanje tri sata prije spaljivanja - nabrojili su iz policije.

- Pozivamo građane da posebnu pozornost obrate na moguću pojavu izbijanja otvorene vatre u njihovoj okolini, kao i na osobe koje bi se s tim mogle dovesti u vezu, i da saznanja o tome odmah dojave policiji na broj 192 ili Službi za hitne slučajeve 112, jer samo svojim savjesnim ponašanjem i brigom za okolinu možemo smanjiti mogućnost izbijanja većih požara, koji bi mogli imati i tragične posljedice - ističu iz policije.

Loženje vatre na otvorenom prostoru u potpunosti je zabranjeno od 1. lipnja do 30. listopada.

25. travanj 2024 14:26