Procjenu prihvatnog kapaciteta kontaktne zone i grada u zidinama, cjelinom zaštićenom UNESCO-om predstavilo je Sveučilište u Dubrovniku i profesorice Pavlić i Puh te profesor Stojčić. Pozadina izrade ove studije je UNESCO-ov alat za održivo upravljanje, a cilj je procijeniti prihvatni kapacitet.
Problemi Plana upravljanja su složeni odnosi na regionalnoj, nacionalnoj, lokalnoj i međunarodnoj razini. Preklapaju se nadležnosti, nedostatan je regulatorni okvir, potrebno je uključiti lokalno stanovništvo te su nejasne nadležnosti komunalnih redara. Karakteristično za godine od 2019-2022 je da je došlo do porasta ukupnog broja posjetitelja. U isto vrijeme povijesna jezgra je također zabilježila povećani broj posjetitelja, a cijelo područje znatno manje, dakle opterećenje grada u zidinama postalo je znatno veće. Porast se bilježi i u proljetnim mjesecima, a visoka sezona je u blagom padu. Raste broj posjetitelja u kolovozu i rujnu od 2017. do 2022. godine. Dnevne fluktuacije gostiju su se ublažile, između lipnja i rujna primjerice 2022. smanjeni su dnevni dolasci gostiju. Došlo je do porasta broja posjetitelja, a ravnomjernija je disperzija turista.
U povijesnoj jezgri 2017. godine bilo je 1,432 smještajnih jedinica s 3978 kreveta, a na Pilama su 143 smještajne jedinice s 395 kreveta. U 2023. godini porast smještajnih kapaciteta skočio je za 85 posto. Nekomercijalni kapaciteti uzimaju čak 15 posto. Zanimljivo je kako su najgušće raspoređeni smještajni kapaciteti na strani od Prijekoga, dok je nešto slabije primjerice na Svetoj Mariji.
Tijekom sezone je neiskorišteno je čak 25 posto kapaciteta. Tijekom godina došlo je do porasta kapaciteta od 85 posto, a i dalje nam dominira visoka sezona, 80 posto noćenja se realizira od lipnja do rujna.
Turisti su nam nezadovoljni odnosom vrijednosti za novac, a ono što im se sviđa je nažalost teški klišej-sladoled, lijepi grad, topla klima. Imaju problem s agresivnim ubacivačima u restorane te lijepim ali skupim restoranima te nesnosnim gužvama.
Zaključak je da je ovo stanje neodrživo. Fizički i prostorno ovo UNESCO-om zaštićena cjelina ne može podnijeti, višestruko je opterećenje u svim segmentima, a potrebno je napraviti centar praćenja i reagirati predviđanjem, a ne retroaktivno djelovanje, zaključio je prof. Stojčić.