stdClass Object
(
[id] => 641000
[title] => Vinko Paletin, nevjerojatni Korčulanin iz 16. stoljeća, ratovao je protiv Indijanaca, preživio brodolom, bio redovnik, doktor teologije, kartograf i pisac, a njegov život tema je knjige španjolskoga dominikanca koju je na hrvatski prevela Tuga Tarle
[alias] => vinko-paletin-nevjerojatni-korculanin-iz-16-stoljeca-ratovao-je-protiv-indijanaca-prezivio-brodolom-bio-redovnik-doktor-teologije-kartograf-i-pisac-a-njegov-zivot-tema-je-knjige-spanjolskoga-dominikanca-koju-je-na-hrvatski-prevela-tuga-tarle
[catid] => 256
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
U izdanju Matice hrvatske izašla je knjiga španjolskog dominikanca, dr. Isacia Pereza Fernandeza, koja u naslovu ima ime našeg zemljaka Vinka Paletina, rođenog u Korčuli prije pet stoljeća.
Knjigu pod nazivom “Ime, život i avanture ‘anonimnog osvajača’ Vinka Paletina iz Korčule” prevela je diplomatkinja, promotorica hrvatske kulture i publicistkinja Tuga Tarle, a njezino značenje je u tome što je ovaj ugledni dominikanac, pišući biografiju flambojantnog Korčulanina, ustvrdio da je upravo on napisao jedno vrlo važno djelo za španjolsku povijest. Radi se o “Izvješćima o Novoj Španjolskoj” koji su vjerojatno prvo djelo napisano o životu i običajima Indijanaca, u vrijeme neposredno nakon što je Kolumbo doplovio na obale Amerike. I kad je Europljanima novi kontinent bio potpuna nepoznanica.
S Tugom Tarle, koja je kao diplomatkinja radila u Španjolskoj, Čileu, Australiji i Slovačkoj, te priprema doktorat o našem iseljeništvu, razgovaramo o ovom nepoznatom i vrlo intrigantnom sunarodnjaku.
Kako biste opisali Vinka Paletina? Koje su ga osobine krasile, kako ga doživjeti s pet stoljeća distancije? Postoji li njegov lik, gravura, slika?
- To je gotovo nemoguća misija. Naime, nema mnogo detalja ni o njegovu karakteru, a nema ni slika, gravura, crteža ni skulptura - ničega! O njemu je u 16. stoljeću poznata samo jedna objavljena vijest. U 17. stoljeću spominje se kao autor djela “De iure belli” i “De institutione” - “O pravu i pravednosti ratovanja protiv Indijanaca”, te “O dobroj vladavini”. U 18. stoljeću pojavljuje se u sažetku španjolskog teksta “De iure belli”. Tek sredinom 20. stoljeća započinje ozbiljnije istraživanje njegova djela. Od hrvatskih autora to su dominikanci Antonin Zaninović, Stjepan Krasić, Franjo Šanjek i još poneko. Zato možemo samo zamišljati i iz toga konstruirati Paletinov lik, a iz djela koliko-toliko osvijetliti njegov karakter.
Vjerujem da je bio inteligentan, snažan, spretan i blagoglagoljiv jer kako bismo inače mogli prihvatiti sve obrate i događanja, iskustva, napore, putovanja i životne prevrate koje je u svome životu proživio? Da je bio inteligentan, svjedoče i knjige koje je napisao i prevodio, jezici koje je poznavao, osim materinskoga, još i španjolski, talijanski i latinski, zemljopisne karte koje je izradio.
Čak mu se pripisuje izumiteljski dar jer je izumio smjesu za zaštitu brodova od školjki brodotočaca. Ostali talenti dobro su mu služili za snalaženje u različitim društvenim sredinama, u osvajačkim pohodima i samostanskoj klauzuri, u diplomatskim misijama za španjolski dvor ili za profesorskom katedrom, te je očito - po biografskim rezultatima - da su dolazili do punoga izražaja.
Paletin je bio s otoka Korčule. Što se zna o njegovu porijeklu?
- Njegov otac bio je lokalni osiromašeni plemić. Na početku su Paletini živjeli u gradu Korčuli da bi se potom preselili u obližnje Žrnovo, gdje se 1508. godine Vinko rodio, iste godine kad i književnik i svećenik Marin Držić. Vinko je rano izgubio roditelje. Imao je i dva brata, Marka i Jakova. Jakov je umro kao dječak u dobi od deset godina, a Marko je otišao u mornare. Vinko je mogao otići nekamo u Europu, služiti kakvog plemića kao vitez u Mlecima ili Španjolskoj ili mornariti Jadranom, ali njega su privlačile “različite i gotovo nevjerojatne stvari”, svijet pun izazova o kojemu su povremeno stizale vijesti u Europu pa je, čini se, odlučio osvjedočiti se o tome vlastitim očima.
Tako je 1530., kad su mu bile 22 godine, zaplovio put Španjolske i dalje u Novi svijet. Potkraj života vraća se na svoj otok. Zanimljivo, ali danas ne znamo ni mjesto njegova posljednjeg počivališta. Da nema knjiga s njegovim autorskim potpisom i nekoliko pisama upućenih španjolskom kralju Filipu II. i njegovu tajniku Franciscu de Erasu, pitanje je bismo li uopće mogli dokazati da je ikada postojao. Kakav god da je bio, treba samo zamisliti odvažnost i avanturistički duh koji je trebalo posjedovati da bi se među rijetkima otisnuo na more i preplovio Atlanski ocean prije pet stoljeća, ni 40 godina nakon Kolumbova otkrića Amerike. U ono doba to je doista bio junački pothvat.
Koje su povijesne okolnosti u kojima je živio, odnosno kako je izgledao svijet Vinka Paletina u 16. stoljeću?
- Europom16. stoljeća širi se renesansni duh, najprije u mediteranskom bazenu, da bi potom polako osvajao ostale dijelove kontinenta. Nakon ujedinjenja dviju španjolskih kraljevstava, Kastilje i Aragona, krajem 15. stoljeća, Španjolska je postala svjetska velesila čijem gospodarskom razvitku i basnoslovnom bogatstvu uvelike doprinosi osvajanje Novoga svijeta.
Povjesničari to razoblje nazivaju “siglo de oro”, “zlatno stoljeće”. Španjolska politički i vojno ojačana, dominira morima, te doživljava procvat na svim poljima - u gospodarstvu, umjetnosti i literaturi. To je doba neposredno nakon Kolumbova otkrića Amerike 1492. Ovo otkriće pokreće španjolsku konkvistu, krvavo osvajanje novih područja, i u tom kolu zatječe se, možda i protiv svoje volje, Vinko Paletin. Na španjolskom prijestolju je Habsburgovac Karlo I., odnosno V., car Svetog Rimskog Carstva. Vlada nad ogromnim posjedima u Europi, te u Novoj Španjolskoj, gdje su konkvistadori osvojili Aztečko Carstvo i Carstvo Inka. Nasljeđuje ga Filip II. za čije vladavine već počinje opadati kraljevska španjolska slava.
Šesnaesto stoljeće je i doba najvećeg procvata Dubrovačke Republike koja razvija tranzitnu trgovinu diljem Mediterana i balkanskog zaleđa, posjeduje respektabilnu trgovačku mornaricu, a na Iberskom poluotoku ima čak 16 konzula i opskrbljuje informacijama španjolsku krunu.
U vrijeme kad naš Vinko razmišlja o odlasku u Novi svijet, Turska sila jača svoje osvajačke apetite spram balkanskih zemalja, a Dubrovnik, da bi sačuvao neutralnost, prihvaća tursko pokroviteljstvo i plaćanje nameta, a zauzvrat dobiva slobodu trgovanja po čitavom Turskom Carstvu uz minimalne carine. Njegov neutralni položaj i mudri diplomatski potezi omogućili su mu miran gospodarski razvoj i nezavisnost. Korčula je, pak, pod Mletačkom Republikom i tako će ostati iduća dva stoljeća.
Imao je vrlo uzbudljiv život, preživio je brodolom, ratovao protiv Indijanaca, predavao matematiku, bio redovnik, doktor teologije, kartograf, pisac... što je još zapisano u njegovoj biografiji?
- Vinko je dakle otputovao iz španjolske luke u Sevilli put Novoga svijeta 1530. godine i završio na otoku Hispanioli, odnosno današnjem Haitiju, gdje je proveo oko dvije godine. S Hispaniole otisnuo se prema Yucatanu, ali ondje je nedaleko od kopna doživio brodolom. Među rijetkima se spasio, ali je ostao bez sve imovine. Tu se pridružio trupama Monteja Mlađeg koji je sa svojim ocem u to doba provodio vojna osvajanja Yucatana. Među konkvistadorima je proveo četiri godine. Kad je osvajanje Yucatana okončano, otputio se u tadašnju pokrajinu Meksiko, gdje je nakon izvjesnih godina, za koje se ne zna čime se bavio, ušao u dominikanski samostan i završio novicijat.
Nakon toga se vraća u Europu. Najprije putuje u Španjolsku, priprema se za svećenika, nastavlja studij teologije i filozofije, predaje matematiku, prevodi knjigu Pedra de Medine o umijeću plovidbe na talijanski jezik, izradio je kartu Španjolske koju Tridentski koncil 1550. proglašava sjajnom i najpreciznijom kartom ikada. U to vrijeme počinje se baviti pisanjem. Njegovo prvo djelo je “Izvješće o Novoj Španjolskoj” koje objavljuje poznati venecijanski izdavač Ramusio 1556. godine, te kao autora bilježi “Viteza gospodina Hernana Cortesa”, zbog čega je djelo do danas registrirano kao djelo anonimnog autora.
Nakon toga piše dvije rasprave: “De iure belli” i “De institutione”. Svećenički red prima 1550. godine, završava teološke studije, a poslije postaje i doktor teologije. Kao profesor predaje u Vicenzi i Bologni, te na Akademiji Olimpici u Veneciji. Odlazi u Rim 1564. godine, gdje je ispovjednik u bazilici sv. Petra i član hrvatske bratovštine Sv. Jeronima. Pripisuju mu, osim karte Španjolske, izradu karte svijeta koja je bila u Akademiji Olimpici i dva globusa koji su bili u dominikanskom samostanu na Badiji, ali su poslije nestali.
Na kraju se vraća u Korčulu, u samostan sv. Nikole. Tamo ga nalazimo 1571. godine kao priora samostana u času kad Korčulu napada Kalabrez, otpadnik od kršćanstva Uluj Ali, sa svojih 20 lađa i razara samostan. Grad su stanovnici uspjeli obraniti. Nakon toga Paletin piše u Vatikan i traži novac za obnovu samostana.
Nakon obnove samostana više nema spomena o Vinku Paletinu u analima i arhivima, tako da se računa da je godina njegove smrti 1571. Kao što vidite, buran život, pun obrata i avantura i to se ne može ispričati na nekoliko novinskih stupaca. To treba pročitati jer je pun zbivanja kao pravi pikarski roman. Bilo bi to odlično gradivo za jedan avanturistički film.
Koliko je značenje njegovih knjiga danas?
- Kao pravi teoretičar konkviste pisao je o ratovanju Španjolaca u Srednjoj Americi i to, kao što sam već spomenula, “De iure belli” i “De institutione” te je preveo prvi priručnik o navigaciji, “Arte de navegar”, Pedra de Medine. No, vrijedno pažnje je to što upravo njemu Isacio Pérez pripisuje autorstvo djela o Amerikama, “Izvješće” ili “La Relación de la Nueva Españ”, koje bi onda bilo Paletinovo prvo pisano djelo. Njegova djela nisu samo dokument vremena, nego daju dubinski uvid u ideološke rasprave i političke sukobe u krugu tzv. humanističkih autora renesansne Europe oko moralnih dvojbi u susretu s nepoznatim kulturama američkog kontinenta. Naglašavam, on ne samo da bilježi događaje i atmosferu, već se upušta i u iznošenje vlastitih stajališta u svezi s tim pitanjima.
O čemu detaljnije govori njegovo “Izvješće o Novoj Španjolskoj”, o novom kontinentu?
- Njegovo “Izvješće” govori o svijetu koji je bijelome čovjeku bio potpuna nepoznanica. Opisuje prirodu, bilje i životinje kojih nema na europskom tlu onoga vremena, opisuje društveni život, građevine, tržnice, vjerske objekte, običaje, žrtvovanja, obiteljske odnose, pravljenje kruha, vina, kakaa, ali i slabosti i loše navike Indijanaca. On ih vidi kao krotke, racionalne i pobožne, ali griješne i prijetvorne, pijance, lažljivce, izdajice i idolopoklonike, ne razumijevajući njihove običaje, etiku, zakone i društvena pravila i odnose.
Što je bilo sporno oko “Izvješća” kad su stizala na Stari kontinent, odnosno što je izazivalo podijeljena mišljenja?
- Oko samoga Paletinova “Izvješća” nije bilo spora. Sporilo se u humanističkim krugovima oko prava Indijanaca na jednaki tretman kakav su uživali Španjolci, pa i oko prava osvajanja njihovih teritorija i postupanja prema njima na okrutan i nehuman način. Tu su postojale dvije struje, od kojih je jedna zastupala mišljenje da Španjolci imaju pravo ratovati protiv tih naroda, pokoravati ih, osvajati teritorij i ubijati ih ako ne prihvate kršćansku vjeru i španjolsku krunu. To su podržavali konkvistadori jer su se borili za buduće posjede, takozvane “encomiende” na kojima će im Indijanci služiti kao robovi. Drugi pak, na čelu s biskupom Bartolomeom de las Casasom, tvrdili su da su Indijanci pametni, radišni, krotki i pobožni i zgražali se nad zločinima, mučenjem i poniženjima koja su trpjeli. Las Casasa je Katolička crkva proglasila univerzalnim zaštitnikom svih latinskoameričkih Indijanaca.
Paletin se zalagao za nekakav srednji put, ali je taj bio bliže ovima prvima, a prilično udaljen od Las Casasova gledišta. Te su borbe perom i javnim polemikama bile žestoke, s brojnim posljedicama za sudionike.•
Presudno pismo dominikanca
Na koji ste način doznali za Vinka?
- To je posebna priča. O Paletinu prije nisam nikad čula. Na prijelazu milenija radila sam u veleposlanstvu RH u Madridu, kad mi je slučajno u ruke dospjelo pismo dominikanca i profesora Isacia Pereza u kojemu on informira da je napisao knjigu o Vinku Paletinu. Odmah sam ga kontaktirala i obećala mu da ćemo knjigu objaviti kao dvojezično izdanje u Hrvatskoj.
Povezala sam se s osobama koje su već radile na temi Paletina i poznavale tu problematiku, nadajući se da će one prihvatiti taj izazov, no nije bilo interesa, pa mi nije preostalo drugo nego da taj rukopis sačuvam do neke druge prilike. Nažalost, otada je prošlo 15 godina, dok nisam napokon shvatila da se sama moram pobrinuti za to da knjiga ugleda svjetlo dana i da je sama moram prevesti ako želim da bude objavljena.
Matica hrvatska odlučila je knjigu izdati, a Ministarstvo kulture pristalo ju je financirati. Tako je Vinko Paletin izronio iz zaborava, a nadam se da će i ostati u kolektivnoj memoriji hrvatskog naroda. Zadužio je hrvatsku kulturu, barem toliko da ga se ne zaboravi.
Ako Isacio Perez, autor velike reputacije u znanstvenim krugovima, doktor znanosti, dominikanac i pisac biografije biskupa, Paletinova suvremenika, Bartolomea de las Casasa, tvrdi da je upravo Vinko autor djela 'Izvješće o Novoj Španjolskoj' i potkrepljuje to dokazima, mi nemamo razloga sumnjati u to jer se radi o jednom od prvih dokumenata o narodima u Novom svijetu. To je dragocjeni nalaz, kako za hrvatsku historiografiju i kulturu, tako i za europsku i svjetsku povijesnu i kulturnu baštinu.
Nažalost, autor Isacio Perez nije dočekao zagrebačko izdanje svoje knjige o Paletinu. Umro je 2002. godine u Madridu, ne doživjevši zadovoljštinu za svoje životno otkriće kojim se neizmjerno ponosio.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => BOGATA I NEPOZNATA BIOGRAFIJA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2019-12-31 12:05:47
[created_by] => 39370
[created_by_alias] => Jasenka Leskur
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2020-01-02 19:06:50
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2020-01-01 08:09:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 1040
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 256
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura
[secure] => 0
[page_title] => Kultura
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Small
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Portals\/0\/Images\/2020\/01\/01\/Kultura\/12386484.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2020\/01\/01\/Kultura\/12386494.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2020\/01\/01\/Kultura\/12386490.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2020\/01\/01\/Kultura\/12406982.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2020\/01\/01\/Kultura\/12386494.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2020\/01\/01\/Kultura\/12386490.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2020\/01\/01\/Kultura\/12406982.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2020\/01\/01\/Kultura\/12386494.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2020\/01\/01\/Kultura\/12386490.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2020\/01\/01\/Kultura\/12406982.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1226"},{"size0":"1920x1276"},{"size0":"1920x1248"},{"size0":"500x750"},{"size0":"1920x1276"},{"size0":"1920x1248"},{"size0":"500x750"},{"size0":"1920x1276"},{"size0":"1920x1248"},{"size0":"500x750"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 256
[name] => Kultura
[alias] => kultura
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 20
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 38972894 Threads: 4 Questions: 7139565488 Slow queries: 3315748
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 609403357
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 49
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front01
[password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /kultura
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /kultura/vinko-paletin-nevjerojatni-korculanin-iz-16-stoljeca-ratovao-je-protiv-indijanaca-prezivio-brodolom-bio-redovnik-doktor-teologije-kartograf-i-pisac-a-njegov-zivot-tema-je-knjige-spanjolskoga-dominikanca-koju-je-na-hrvatski-prevela-tuga-tarle-641000
[printLink] => /kultura/vinko-paletin-nevjerojatni-korculanin-iz-16-stoljeca-ratovao-je-protiv-indijanaca-prezivio-brodolom-bio-redovnik-doktor-teologije-kartograf-i-pisac-a-njegov-zivot-tema-je-knjige-spanjolskoga-dominikanca-koju-je-na-hrvatski-prevela-tuga-tarle-641000?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 422002
[name] => Korčula
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => korcula
[link] => /tag/korcula
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 529360
[name] => Vinko Paletin
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => vinko-paletin
[link] => /tag/vinko-paletin
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 529361
[name] => Tuga tarle
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => tuga-tarle
[link] => /tag/tuga-tarle
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => BOGATA I NEPOZNATA BIOGRAFIJA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Vinko Paletin, nevjerojatni Korčulanin iz 16. stoljeća, ratovao je protiv Indijanaca, preživio brodolom, bio redovnik, doktor teologije, kartograf i pisac, a njegov život tema je knjige španjolskoga dominikanca koju je na hrvatski prevela Tuga Tarle
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-21-13-20-14-39370
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2020/01/01/Kultura/12386484.jpg
[galleryCount] => 10
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2020/01/01/Kultura/12386484.jpg
[title] =>
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2020/01/01/Kultura/12386494.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2020/01/01/Kultura/12386490.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2020/01/01/Kultura/12406982.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2020/01/01/Kultura/12386494.jpg
[title] =>
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2020/01/01/Kultura/12386490.jpg
[title] =>
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2020/01/01/Kultura/12406982.jpg
[title] =>
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2020/01/01/Kultura/12386494.jpg
[title] =>
)
[8] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2020/01/01/Kultura/12386490.jpg
[title] =>
)
[9] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2020/01/01/Kultura/12406982.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
U izdanju Matice hrvatske izašla je knjiga španjolskog dominikanca, dr. Isacia Pereza Fernandeza, koja u naslovu ima ime našeg zemljaka Vinka Paletina, rođenog u Korčuli prije pet stoljeća.
Knjigu pod nazivom “Ime, život i avanture ‘anonimnog osvajača’ Vinka Paletina iz Korčule” prevela je diplomatkinja, promotorica hrvatske kulture i publicistkinja Tuga Tarle, a njezino značenje je u tome što je ovaj ugledni dominikanac, pišući biografiju flambojantnog Korčulanina, ustvrdio da je upravo on napisao jedno vrlo važno djelo za španjolsku povijest. Radi se o “Izvješćima o Novoj Španjolskoj” koji su vjerojatno prvo djelo napisano o životu i običajima Indijanaca, u vrijeme neposredno nakon što je Kolumbo doplovio na obale Amerike. I kad je Europljanima novi kontinent bio potpuna nepoznanica.
S Tugom Tarle, koja je kao diplomatkinja radila u Španjolskoj, Čileu, Australiji i Slovačkoj, te priprema doktorat o našem iseljeništvu, razgovaramo o ovom nepoznatom i vrlo intrigantnom sunarodnjaku.
Kako biste opisali Vinka Paletina? Koje su ga osobine krasile, kako ga doživjeti s pet stoljeća distancije? Postoji li njegov lik, gravura, slika?
- To je gotovo nemoguća misija. Naime, nema mnogo detalja ni o njegovu karakteru, a nema ni slika, gravura, crteža ni skulptura - ničega! O njemu je u 16. stoljeću poznata samo jedna objavljena vijest. U 17. stoljeću spominje se kao autor djela “De iure belli” i “De institutione” - “O pravu i pravednosti ratovanja protiv Indijanaca”, te “O dobroj vladavini”. U 18. stoljeću pojavljuje se u sažetku španjolskog teksta “De iure belli”. Tek sredinom 20. stoljeća započinje ozbiljnije istraživanje njegova djela. Od hrvatskih autora to su dominikanci Antonin Zaninović, Stjepan Krasić, Franjo Šanjek i još poneko. Zato možemo samo zamišljati i iz toga konstruirati Paletinov lik, a iz djela koliko-toliko osvijetliti njegov karakter.
Vjerujem da je bio inteligentan, snažan, spretan i blagoglagoljiv jer kako bismo inače mogli prihvatiti sve obrate i događanja, iskustva, napore, putovanja i životne prevrate koje je u svome životu proživio? Da je bio inteligentan, svjedoče i knjige koje je napisao i prevodio, jezici koje je poznavao, osim materinskoga, još i španjolski, talijanski i latinski, zemljopisne karte koje je izradio.
Čak mu se pripisuje izumiteljski dar jer je izumio smjesu za zaštitu brodova od školjki brodotočaca. Ostali talenti dobro su mu služili za snalaženje u različitim društvenim sredinama, u osvajačkim pohodima i samostanskoj klauzuri, u diplomatskim misijama za španjolski dvor ili za profesorskom katedrom, te je očito - po biografskim rezultatima - da su dolazili do punoga izražaja.
Paletin je bio s otoka Korčule. Što se zna o njegovu porijeklu?
- Njegov otac bio je lokalni osiromašeni plemić. Na početku su Paletini živjeli u gradu Korčuli da bi se potom preselili u obližnje Žrnovo, gdje se 1508. godine Vinko rodio, iste godine kad i književnik i svećenik Marin Držić. Vinko je rano izgubio roditelje. Imao je i dva brata, Marka i Jakova. Jakov je umro kao dječak u dobi od deset godina, a Marko je otišao u mornare. Vinko je mogao otići nekamo u Europu, služiti kakvog plemića kao vitez u Mlecima ili Španjolskoj ili mornariti Jadranom, ali njega su privlačile “različite i gotovo nevjerojatne stvari”, svijet pun izazova o kojemu su povremeno stizale vijesti u Europu pa je, čini se, odlučio osvjedočiti se o tome vlastitim očima.
Tako je 1530., kad su mu bile 22 godine, zaplovio put Španjolske i dalje u Novi svijet. Potkraj života vraća se na svoj otok. Zanimljivo, ali danas ne znamo ni mjesto njegova posljednjeg počivališta. Da nema knjiga s njegovim autorskim potpisom i nekoliko pisama upućenih španjolskom kralju Filipu II. i njegovu tajniku Franciscu de Erasu, pitanje je bismo li uopće mogli dokazati da je ikada postojao. Kakav god da je bio, treba samo zamisliti odvažnost i avanturistički duh koji je trebalo posjedovati da bi se među rijetkima otisnuo na more i preplovio Atlanski ocean prije pet stoljeća, ni 40 godina nakon Kolumbova otkrića Amerike. U ono doba to je doista bio junački pothvat.
Koje su povijesne okolnosti u kojima je živio, odnosno kako je izgledao svijet Vinka Paletina u 16. stoljeću?
- Europom16. stoljeća širi se renesansni duh, najprije u mediteranskom bazenu, da bi potom polako osvajao ostale dijelove kontinenta. Nakon ujedinjenja dviju španjolskih kraljevstava, Kastilje i Aragona, krajem 15. stoljeća, Španjolska je postala svjetska velesila čijem gospodarskom razvitku i basnoslovnom bogatstvu uvelike doprinosi osvajanje Novoga svijeta.
Povjesničari to razoblje nazivaju “siglo de oro”, “zlatno stoljeće”. Španjolska politički i vojno ojačana, dominira morima, te doživljava procvat na svim poljima - u gospodarstvu, umjetnosti i literaturi. To je doba neposredno nakon Kolumbova otkrića Amerike 1492. Ovo otkriće pokreće španjolsku konkvistu, krvavo osvajanje novih područja, i u tom kolu zatječe se, možda i protiv svoje volje, Vinko Paletin. Na španjolskom prijestolju je Habsburgovac Karlo I., odnosno V., car Svetog Rimskog Carstva. Vlada nad ogromnim posjedima u Europi, te u Novoj Španjolskoj, gdje su konkvistadori osvojili Aztečko Carstvo i Carstvo Inka. Nasljeđuje ga Filip II. za čije vladavine već počinje opadati kraljevska španjolska slava.
Šesnaesto stoljeće je i doba najvećeg procvata Dubrovačke Republike koja razvija tranzitnu trgovinu diljem Mediterana i balkanskog zaleđa, posjeduje respektabilnu trgovačku mornaricu, a na Iberskom poluotoku ima čak 16 konzula i opskrbljuje informacijama španjolsku krunu.
U vrijeme kad naš Vinko razmišlja o odlasku u Novi svijet, Turska sila jača svoje osvajačke apetite spram balkanskih zemalja, a Dubrovnik, da bi sačuvao neutralnost, prihvaća tursko pokroviteljstvo i plaćanje nameta, a zauzvrat dobiva slobodu trgovanja po čitavom Turskom Carstvu uz minimalne carine. Njegov neutralni položaj i mudri diplomatski potezi omogućili su mu miran gospodarski razvoj i nezavisnost. Korčula je, pak, pod Mletačkom Republikom i tako će ostati iduća dva stoljeća.
Imao je vrlo uzbudljiv život, preživio je brodolom, ratovao protiv Indijanaca, predavao matematiku, bio redovnik, doktor teologije, kartograf, pisac... što je još zapisano u njegovoj biografiji?
- Vinko je dakle otputovao iz španjolske luke u Sevilli put Novoga svijeta 1530. godine i završio na otoku Hispanioli, odnosno današnjem Haitiju, gdje je proveo oko dvije godine. S Hispaniole otisnuo se prema Yucatanu, ali ondje je nedaleko od kopna doživio brodolom. Među rijetkima se spasio, ali je ostao bez sve imovine. Tu se pridružio trupama Monteja Mlađeg koji je sa svojim ocem u to doba provodio vojna osvajanja Yucatana. Među konkvistadorima je proveo četiri godine. Kad je osvajanje Yucatana okončano, otputio se u tadašnju pokrajinu Meksiko, gdje je nakon izvjesnih godina, za koje se ne zna čime se bavio, ušao u dominikanski samostan i završio novicijat.
Nakon toga se vraća u Europu. Najprije putuje u Španjolsku, priprema se za svećenika, nastavlja studij teologije i filozofije, predaje matematiku, prevodi knjigu Pedra de Medine o umijeću plovidbe na talijanski jezik, izradio je kartu Španjolske koju Tridentski koncil 1550. proglašava sjajnom i najpreciznijom kartom ikada. U to vrijeme počinje se baviti pisanjem. Njegovo prvo djelo je “Izvješće o Novoj Španjolskoj” koje objavljuje poznati venecijanski izdavač Ramusio 1556. godine, te kao autora bilježi “Viteza gospodina Hernana Cortesa”, zbog čega je djelo do danas registrirano kao djelo anonimnog autora.
Nakon toga piše dvije rasprave: “De iure belli” i “De institutione”. Svećenički red prima 1550. godine, završava teološke studije, a poslije postaje i doktor teologije. Kao profesor predaje u Vicenzi i Bologni, te na Akademiji Olimpici u Veneciji. Odlazi u Rim 1564. godine, gdje je ispovjednik u bazilici sv. Petra i član hrvatske bratovštine Sv. Jeronima. Pripisuju mu, osim karte Španjolske, izradu karte svijeta koja je bila u Akademiji Olimpici i dva globusa koji su bili u dominikanskom samostanu na Badiji, ali su poslije nestali.
Na kraju se vraća u Korčulu, u samostan sv. Nikole. Tamo ga nalazimo 1571. godine kao priora samostana u času kad Korčulu napada Kalabrez, otpadnik od kršćanstva Uluj Ali, sa svojih 20 lađa i razara samostan. Grad su stanovnici uspjeli obraniti. Nakon toga Paletin piše u Vatikan i traži novac za obnovu samostana.
Nakon obnove samostana više nema spomena o Vinku Paletinu u analima i arhivima, tako da se računa da je godina njegove smrti 1571. Kao što vidite, buran život, pun obrata i avantura i to se ne može ispričati na nekoliko novinskih stupaca. To treba pročitati jer je pun zbivanja kao pravi pikarski roman. Bilo bi to odlično gradivo za jedan avanturistički film.
Koliko je značenje njegovih knjiga danas?
- Kao pravi teoretičar konkviste pisao je o ratovanju Španjolaca u Srednjoj Americi i to, kao što sam već spomenula, “De iure belli” i “De institutione” te je preveo prvi priručnik o navigaciji, “Arte de navegar”, Pedra de Medine. No, vrijedno pažnje je to što upravo njemu Isacio Pérez pripisuje autorstvo djela o Amerikama, “Izvješće” ili “La Relación de la Nueva Españ”, koje bi onda bilo Paletinovo prvo pisano djelo. Njegova djela nisu samo dokument vremena, nego daju dubinski uvid u ideološke rasprave i političke sukobe u krugu tzv. humanističkih autora renesansne Europe oko moralnih dvojbi u susretu s nepoznatim kulturama američkog kontinenta. Naglašavam, on ne samo da bilježi događaje i atmosferu, već se upušta i u iznošenje vlastitih stajališta u svezi s tim pitanjima.
O čemu detaljnije govori njegovo “Izvješće o Novoj Španjolskoj”, o novom kontinentu?
- Njegovo “Izvješće” govori o svijetu koji je bijelome čovjeku bio potpuna nepoznanica. Opisuje prirodu, bilje i životinje kojih nema na europskom tlu onoga vremena, opisuje društveni život, građevine, tržnice, vjerske objekte, običaje, žrtvovanja, obiteljske odnose, pravljenje kruha, vina, kakaa, ali i slabosti i loše navike Indijanaca. On ih vidi kao krotke, racionalne i pobožne, ali griješne i prijetvorne, pijance, lažljivce, izdajice i idolopoklonike, ne razumijevajući njihove običaje, etiku, zakone i društvena pravila i odnose.
Što je bilo sporno oko “Izvješća” kad su stizala na Stari kontinent, odnosno što je izazivalo podijeljena mišljenja?
- Oko samoga Paletinova “Izvješća” nije bilo spora. Sporilo se u humanističkim krugovima oko prava Indijanaca na jednaki tretman kakav su uživali Španjolci, pa i oko prava osvajanja njihovih teritorija i postupanja prema njima na okrutan i nehuman način. Tu su postojale dvije struje, od kojih je jedna zastupala mišljenje da Španjolci imaju pravo ratovati protiv tih naroda, pokoravati ih, osvajati teritorij i ubijati ih ako ne prihvate kršćansku vjeru i španjolsku krunu. To su podržavali konkvistadori jer su se borili za buduće posjede, takozvane “encomiende” na kojima će im Indijanci služiti kao robovi. Drugi pak, na čelu s biskupom Bartolomeom de las Casasom, tvrdili su da su Indijanci pametni, radišni, krotki i pobožni i zgražali se nad zločinima, mučenjem i poniženjima koja su trpjeli. Las Casasa je Katolička crkva proglasila univerzalnim zaštitnikom svih latinskoameričkih Indijanaca.
Paletin se zalagao za nekakav srednji put, ali je taj bio bliže ovima prvima, a prilično udaljen od Las Casasova gledišta. Te su borbe perom i javnim polemikama bile žestoke, s brojnim posljedicama za sudionike.•
Presudno pismo dominikanca
Na koji ste način doznali za Vinka?
- To je posebna priča. O Paletinu prije nisam nikad čula. Na prijelazu milenija radila sam u veleposlanstvu RH u Madridu, kad mi je slučajno u ruke dospjelo pismo dominikanca i profesora Isacia Pereza u kojemu on informira da je napisao knjigu o Vinku Paletinu. Odmah sam ga kontaktirala i obećala mu da ćemo knjigu objaviti kao dvojezično izdanje u Hrvatskoj.
Povezala sam se s osobama koje su već radile na temi Paletina i poznavale tu problematiku, nadajući se da će one prihvatiti taj izazov, no nije bilo interesa, pa mi nije preostalo drugo nego da taj rukopis sačuvam do neke druge prilike. Nažalost, otada je prošlo 15 godina, dok nisam napokon shvatila da se sama moram pobrinuti za to da knjiga ugleda svjetlo dana i da je sama moram prevesti ako želim da bude objavljena.
Matica hrvatska odlučila je knjigu izdati, a Ministarstvo kulture pristalo ju je financirati. Tako je Vinko Paletin izronio iz zaborava, a nadam se da će i ostati u kolektivnoj memoriji hrvatskog naroda. Zadužio je hrvatsku kulturu, barem toliko da ga se ne zaboravi.
Ako Isacio Perez, autor velike reputacije u znanstvenim krugovima, doktor znanosti, dominikanac i pisac biografije biskupa, Paletinova suvremenika, Bartolomea de las Casasa, tvrdi da je upravo Vinko autor djela 'Izvješće o Novoj Španjolskoj' i potkrepljuje to dokazima, mi nemamo razloga sumnjati u to jer se radi o jednom od prvih dokumenata o narodima u Novom svijetu. To je dragocjeni nalaz, kako za hrvatsku historiografiju i kulturu, tako i za europsku i svjetsku povijesnu i kulturnu baštinu.
Nažalost, autor Isacio Perez nije dočekao zagrebačko izdanje svoje knjige o Paletinu. Umro je 2002. godine u Madridu, ne doživjevši zadovoljštinu za svoje životno otkriće kojim se neizmjerno ponosio.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/vinko-paletin-nevjerojatni-korculanin-iz-16-stoljeca-ratovao-je-protiv-indijanaca-prezivio-brodolom-bio-redovnik-doktor-teologije-kartograf-i-pisac-a-njegov-zivot-tema-je-knjige-spanjolskoga-dominikanca-koju-je-na-hrvatski-prevela-tuga-tarle-641000
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=dfa12877e8e2db172781e9bf401b510052b80e64
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Vinko+Paletin%2C+nevjerojatni+Kor%C4%8Dulanin+iz+16.+stolje%C4%87a%2C+ratovao+je+protiv+Indijanaca%2C+pre%C5%BEivio+brodolom%2C+bio+redovnik%2C+doktor+teologije%2C+kartograf+i+pisac%2C+a+njegov+%C5%BEivot+tema+je+knjige+%C5%A1panjolskoga+dominikanca+koju+je+na+hrvatski+prevela+Tuga+Tarle&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fvinko-paletin-nevjerojatni-korculanin-iz-16-stoljeca-ratovao-je-protiv-indijanaca-prezivio-brodolom-bio-redovnik-doktor-teologije-kartograf-i-pisac-a-njegov-zivot-tema-je-knjige-spanjolskoga-dominikanca-koju-je-na-hrvatski-prevela-tuga-tarle-641000
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fvinko-paletin-nevjerojatni-korculanin-iz-16-stoljeca-ratovao-je-protiv-indijanaca-prezivio-brodolom-bio-redovnik-doktor-teologije-kartograf-i-pisac-a-njegov-zivot-tema-je-knjige-spanjolskoga-dominikanca-koju-je-na-hrvatski-prevela-tuga-tarle-641000
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => BOGATA I NEPOZNATA BIOGRAFIJA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
21. svibanj 2024 15:20
