stdClass Object
(
[id] => 616024
[title] => Dvije bolesti od kojih ljudi najviše strahuju povezane su s 'pogrešnim' spavanjem: šanse za udare vam rastu do 200%, no tu nije kraj; Evo koliko vam sati sna apsolutno treba noću
[alias] => dvije-bolesti-od-kojih-ljudi-najvise-strahuju-povezane-su-s-39-pogresnim-39-spavanjem-sanse-za-udare-vam-rastu-do-200-no-tu-nije-kraj-evo-koliko-vam-sati-sna-apsolutno-treba-nocu
[catid] => 265
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Spadate li među ljude koji se hvale da spavaju samo četiri sata i da vam je to dovoljno? Možda još tvrdite i da je spavanje gubitak vremena, gnjavaža, zamorno, dosadno... i da vam skraćuje život!?
I slažete se s izjavom jednog američkog senatora koji je rekao: "Uvijek sam se gnušao potrebe za spavanjem. Poput smrti, spavanje i najmoćnije muškarce baca na leđa!"
Što god od ovoga potvrdite, svakako ste u zabludi i bilo bi dobro da promijenite svoju naviku zanemarivanja spavanja, bez obzira što vam se čini da vaš organizam dobro funkcionira.
Naime, najnovija znanstvena otkrića pokazuju da čak dvije trećine odraslih osoba u svim razvijenim društvima ne mogu noću odspavati preporučenih osam sati, što ima pogubne posljedice na njihovo zdravlje.
Unutar razdoblja od samo stotinu godina ljudska su bića odbacila svoju biološki određenu potrebu za primjerenim snom – potrebu za čije je usavršavanje evolucija potrošila 3.400.000 godina kako bi služila podupiranju životno važnih funkcija.
Posljedično, desetkovanje odspavanih sati diljem industrijaliziranih zemalja proizvelo je katastrofalan učinak na naše zdravlje, na očekivanu duljinu našeg života, našu sigurnost, produktivnost i obrazovanje naše djece.
Tiha epidemija pomanjkanja sna najveći je izazov za javno zdravstvo s kojim se u dvadeset prvom stoljeću suočavaju razvijene zemlje. Stoga je trenutak za radikalnu promjenu našeg osobnog, kulturološkog, profesionalnog i društvenog odnosa prema spavanju. No, čak i da samo 50 do 60 posto ljudi doista poveća vrijeme svoga spavanja, to bi moglo smanjiti zdravstvene troškove za desetke ili stotine milijuna dolara, i spasiti stotine tisuća života.
Jeste li i sami među onima koji spavaju nedovoljno, otkrit ćete ako odgovorite na jednostavna pitanja: "Smatrate li da ste tijekom prošloga tjedna spavali dovoljno?" i "Možete li se prisjetiti kada ste se zadnji put probudili bez budilice osjećajući se osvježeno, nemajući potrebu za kofeinom?"
Ako odgovor na ta pitanja glasi "ne", definitivno ste u navedenoj skupini, što vas ne iznenađuje, ali vas posljedice nedovoljnog spavanja mogu iznenaditi.
Neuroznanstvenik i zaljubljenik u istraživanje spavanja dr. sc. Matthew Walker u svojoj knjizi "Zašto spavamo", inače međunarodnom hitu i bestseleru New York Timesa, čiji je hrvatski prijevod upravo izišao u izdanju "Planetopije", otkriva nam bezbrojne zdravstvene i društvene koristi koje proizlaze iz redovitog, dubokog osmosatnog noćnog sna, ali i nevjerojatne nepoželjne posljedice pomanjkanja sna o kojima niste ni razmišljali.
Otvarajući vrata brojnih laboratorija za spavanje, autor razotkriva kako uz pomoć sna možemo utjecati na inteligenciju, zdravlje i raspoloženje svoje djece, kako možemo bolje učiti i pamtiti, biti produktivniji, jačati imunosni sustav, čuvati sve organske sustave u tijelu te tako spriječiti psihičke bolesti i degenerativne procese, ali i zarađivati više i izgledati bolje.
Dr. Walker smatra da bismo uvažavanjem spavanja na isti način na koji cijenimo zdravu prehranu i kretanje mogli pozitivno utjecati na obrazovni, ekonomski i zdravstveni sustav jer svi oni pate zbog neispavanosti koja izaziva fatalne pogreške, brojne nepravde i nelogičnosti u našem društvu.
U ovoj fanscinantnoj knjizi otkrio je dosad nedovoljno objašnjenu svrhu snova i različitih faza spavanja, nevjerojatne evolucijske prilagodbe koje nam je omogućilo spavanje te začuđujuću spregu biokemijskih procesa o čijoj usklađenosti ovisi trećina našeg života – ona u usnulom stanju.
Nekad je bila aktualna izreka "spavanje je treći stup dobrog zdravlja s pravilnom prehranom i tjelovježbom". Danas se podmukli učinak neispavanosti na zdravlje proteže mnogo dublje – svaki veliki sustav, tkivo i organ u našem tijelu pati, pogođen je i naš DNK, pa bi se više od dvadeset opsežnih epidemioloških studija kroz koje su ispitani milijuni ljudi tijekom nekoliko desetljeća moglo svesti na jednu novu potvrđenu vezu: "Što kraće spavate, to ćete kraće živjeti!"
"Svi vodeći uzroci bolesti i smrti u razvijenim zemljama, bolesti koje preplavljuju sustave zdravstvene zaštite, kao što su bolesti srca, pretilost, demencija, šećerna bolest i rak, na neki su način povezane s manjkom sna", ističe dr. Walker.
Tako je studija iz 2011. godine, koja je pratila više od pola milijuna muškaraca i žena različite dobi i etničke pripadnosti u osam različitih zemalja, utvrdila da je sve kraće spavanje povezano s 45-postotnim povećanjem rizika od razvijanja srčanožilnih bolesti i umiranja zbog njih unutar sedam do 25 godina od početka studije. Slična veza uočena je i tijekom japanske studije na više od četiri tisuće muških radnika. Unutar razdoblja od četrnaest godina, kod radnika koji su spavali šest sati ili manje postojala je 400 do 500 posto veća vjerojatnost da će pretrpjeti jedan ili više srčanih zastoja nego kod onih koji su spavali više od šest sati. Veza između pomanjkanja sna i zatajenja srca ostaje snažna čak i nakon kontrole drugih poznatih čimbenika rizika bolesti srca, kao što su pušenje, fizička aktivnost i tjelesna masa.
Za odraslu 45-godišnju ili stariju osobu koja noću spava manje od šest sati postoji vjerojatnost veća od 200 posto da će za svog života doživjeti srčani ili moždani udar u usporedbi s onima koje su noću spavale sedam ili osam sati. To otkriće naglašava koliko je u srednjoj životnoj dobi važno postaviti spavanje na prvo mjesto, a, nažalost, pokazuje se da nas obitelj i poslovne okolnosti potiču da postupamo upravo suprotno.
Samo jedna noć tijekom koje je osoba odspavala premalo, makar samo sat ili dva manje, odmah će kod nje ubrzati broj otkucaja srca koje će u svakom sljedećem satu kucati sve brže i znatno povećati sistolički tlak u njezinim žilama.
Kad se govori o posljedicama pomanjkanja sna na srce i krvne žile, treba dodati i to da u globalnom eksperimentu sudjeluje milijardu i pol ljudi svake godine koji su prisiljeni skratiti svoje spavanje za sat vremena ili manje, a dio toga smo svi koji trpimo zbog pomicanja sata radi uštede dnevnog svjetla. I sve to ima za posljedicu zastrašujuće povećanje broja srčanih udara, koji opet statistički padaju kod novog pomicanja sata. Sličan međuodnos rasta i pada uočen je i u broju prometnih nezgoda, što dokazuje da je mozak putem "pomračenja" svijesti i mikrospavanja, koliko i srce, osjetljiv na vrlo male poremećaje u spavanju.
Većina ljudi uopće ne razmišlja o tome da bi pomanjkanje količine spavanja u obliku jednog sata noću moglo učiniti nekakvu razliku, vjerujući da to nije važno i da sobom ne nosi nikakve posljedice. No, očito je da su u zabludi.
Kad prestanete dovoljno spavati, udebljat ćete se. Na temelju dokaza prikupljenih tijekom proteklih desetljeća, epidemija nedovoljnog spavanja vrlo je vjerojatno ključni čimbenik epidemije pretilosti. Kod trogodišnjaka koji spavaju samo deset i pol sati ili manje postoji za 45 posto veći rizik da će do sedme godine života biti pretili, za razliku od onih koji spavaju dvanaest sati. Stoga je prilično loše zanemarivati njihov san.
Dvije bolesti kojih se ljudi u razvijenim zemljama najviše boje su demencija i rak. Obje su povezane s neodgovarajućim spavanjem. Pomanjkanje sna sve se više prepoznaje kao ključni čimbenik životnog stila koji određuje hoćete li ili nećete oboljeti od Alzheimerove bolesti, koja je postala jedan od najraširenijih javnozdravstvenih i ekonomskih izazova dvadeset prvog stoljeća.
Više od 40 milijuna ljudi boluje od te iscrpljujuće bolesti. Taj se broj povećava zajedno s produljenim životnim vijekom ljudi, ali i zbog toga jer se ukupno vrijeme koje ljudi provode spavajući – smanjilo. Jedna od deset odraslih osoba starijih od 65 godina danas boluje od Alzheimerove bolesti, a bez napretka u dijagnosticiranju, prevenciji i liječenju, ta će se eskalacija nastaviti. Ako tijekom svog odraslog života premalo spavate, znatno ćete povećati rizik od razvijanja Alzheimerove bolesti.
Upravo taj međusobni odnos prepoznaje se u brojnim epidemiološkim studijama, uključujući i one koje su proučavale osobe koje pate od poremećaja spavanja, kao što su nesanica i apneja tijekom spavanja.
Uz ovo se veže i zanimljiva asocijacija, doduše neznanstvena. Naime, Margaret Thatcher i Ronald Reagan, dva državna poglavara koja su na sva usta, ako ne i ponosno, izjavljivala kako noću spavaju samo četiri do pet sati, oboljeli su od te okrutne bolesti. Trenutačni američki predsjednik Donald Trump, koji također glasno proglašava kako tijekom noći odspava samo nekoliko sati, možda bi trebao obratiti pozornost na to.
Poboljšavanjem sna možemo smanjiti rizik obolijevanja od Alzheimerove bolesti, ili barem odgoditi njezin početak, a nadu su pobudila klinička istraživanja čiji su rezultati pokazali da sredovječne i starije osobe uspješno liječe svoje poremećaje spavanja, što znatno usporava smanjivanje njihovih kognitivnih sposobnosti i za pet do deset godina odgađa nastupanje Alzheimerove bolesti.
Zanemarivanje spavanja rezultiralo je nekim od najstrašnijih globalnih katastrofa u pisanoj ljudskoj povijesti. Prisjetite se zloglasnog topljenja reaktora u černobilskoj nuklearnoj elektrani 26. travnja 1986. godine. Radijacija koja se proširila zbog te nesreće bila je stotinu puta jača od one iz atomskih bombi bačenih u Drugom svjetskom ratu. Krivnja je bila na neispavanim tehničarima koji su odrađivali iscrpljujuću smjenu, a nesreća se dogodila, što nije slučajno, u jedan sat ujutro. U desetljećima nakon te nesreće umrle su tisuće ljudi zbog dugotrajnih učinaka zračenja, a još deseci tisuća osoba patili su ostatak života zbog iscrpljujućih poremećaja ili bolesti koje su se razvile u međuvremenu.
Možemo se prisjetiti i naftnog tankera "Exxon Valdez" koji se 24. ožujka 1986. godine nasukao na greben Bligh na Aljasci probivši trup. Procjenjuje se da se iz njega po okolnim obalnim vodama i obali u opsegu od oko 2100 kilometara izlilo između 38 milijuna i 151 milijun litara sirove nafte. To je ubilo više od 500.000 morskih ptica, 5000 vidri, 300 tuljana, više od 200 bjeloglavih orlova i 20 kitova orki. Tamošnji ekosustav nikad se nije oporavio.
U prvim se izvješćima tvrdilo da je kapetan bio pijan dok je upravljao plovilom, no poslije se otkrilo da je trijezni kapetan predao komandu svom trećem časniku na palubi koji je tijekom prethodnih 48 sati odspavao samo šest sati, što je uzrokovalo da počini kataklizmičku navigacijsku pogrešku.
Obje su se te globalne tragedije mogle spriječiti.
Dvanaest savjeta za zdravo spavanje
1. Držite se svog rasporeda spavanja, svakog dana odlazite na spavanje i budite se u isto vrijeme. Postavite alarm koji će vam javiti kad je vrijeme za odlazak na spavanje, a ne samo onaj kad se trebate probuditi.
2. Tjelovježba je sjajna, ali ako se njome ne bavite prekasno tijekom dana, stoga nemojte vježbati dva do tri sata prije odlaska na spavanje.
3. Izbjegavajte kofein, nikotin, kola napitke i čokoladu uvečer jer sadrže kofein koji je stimulans, a da bi njegovi učinci potpuno nestali, potrebno je osam sati.
4. Izbjegavajte konzumaciju alkoholnih pića prije spavanja jer vam alkohol može uskratiti REM fazu spavanja održavajući vas u plitkom snu.
5. Izbjegavajte kasno navečer obilne obroke i mnogo napitaka.
6. Ako je moguće, izbjegavajte lijekove koji odgađaju utonuće u san ili ga ometaju (lijekovi za srce, poremećeni krvni tlak ili astmu, biljne lijekove za kašalj, prehladu i alergiju...).
7. Nemojte drijemati nakon 15 sati jer će vam to otežati večernje utonuće u san.
8. Opustite se prije odlaska na spavanje. Čitanje ili slušanje glazbe trebalo bi biti dio večernjeg rituala za odlazak na spavanje.
9. Prije odlaska na spavanje uronite se u vruću kupku jer će vam pomoći da se opustite.
10. Iz spavaće sobe protjerajte osobne tehnološke uređaje, ali i sve drugo što vas može ometati, kao što je buka, jarko svjetlo, neudoban krevet ili visoka temperatura sobe. Bolje ćete spavati ako je spavaća soba hladna.
11. Izlažite se tijekom dana sunčevoj svjetlosti jer je dnevno svjetlo ključno za reguliranje svakodnevnih obrazaca spavanja. Budite svaki dan na otvorenom barem 30 minuta. Ako je moguće, budite se sa suncem ili ujutro uključite vrlo jarko svjetlo.
12. Nemojte budni ležati u krevetu. Ako ste budni dvadeset minuta nakon što ste legli kako biste spavali, ustanite i bavite se nekom opuštajućom aktivnošću dok ne osjetite pospanost.
I u automobilima test za neispavanost
Opasnost od sjedanja za volan u stanju pospanosti još uvijek nije dovoljno osviještena u usporedbi s kampanjama o povezanosti prometnih nesreća s drogama i alkoholom. Upravljanje vozilom u stanju pospanosti odgovorno je za više nesreća nego upravljanje pod utjecajem droge i alkohola, i smrtonosnije je. Vlade bi mogle spasiti stotine tisuća života svake godine kad bi pokrenule takvu kampanju i uštedjele troškove koje pospani vozači proizvede u sustavu zdravstvene skrbi i hitne pomoći.
No, proizvođači automobila najavljuju da ćemo uskoro u automobilima imati pametnu tehnologiju koja će omogućiti da po reakcijama vozača, izgledu njegovih očiju, navikama konzumacije alkohola i prirodi sudara utvrdimo kako izgleda prototipski "potpis" prometne nesreće koju je izveo pospani vozač. Možda će ovi uređaji postati ekvivalent "alkotestu" za neispavanost.
Tko je autor knjige 'Zašto spavamo'?
Dr. sc. Matthew Walker britanski je neuroznanstvenik koji je svoj profesionalni put posvetio proučavanju spavanja i njegova utjecaja na ljudsko zdravlje i bolest. Trenutačno je profesor neuroznanosti i psihologije na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju. Utemeljitelj je Centra za znanost ljudskog spavanja, u kojemu proučava povezanost kvalitete spavanja i Alzheimerove te Parkinsonove bolesti, raka, depresije, kardiovaskularnih i niza drugih bolesti. Studirao je neuroznanost na sveučilištu Nottingham, a doktorat iz neurofiziologije je stekao pri Vijeću za medicinska istraživanja u Londonu. Kasnije je postao profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu sveučilišta Harvard. Primio je mnoge nagrade američke Nacionalne zaklade za znanost i Nacionalnog instituta za zdravstvo te je član američke Nacionalne akademije znanosti. Objavio je više od stotinu znanstvenih studija. Sudjelovao je u nizu televizijskih emisija o spavanju te je pomogao u stvaranju nekoliko dokumentaraca, među ostalim, i "Sleepless in America" za National Geographic.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => 'Zašto spavamo'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2019-07-29 17:24:33
[created_by] => 3141
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2019-07-30 12:15:21
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2019-07-30 08:01:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 15244
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 265
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovijia saznanja i savjeti za zdrav život.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, dom, obitelj
[secure] => 0
[obituaries_portal] => 0
[page_title] => Zdravlje
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/Images/2019/07/30/Nedjelja/11348412.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "1920x1282"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 265
[name] => Zdravlje
[alias] => zdravlje
[description] =>
[parent] => 254
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 7
[params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 8261282 Threads: 9 Questions: 1626383229 Slow queries: 4984879
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 113228207
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 55
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /mozaik/zdravlje
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /mozaik/zdravlje/dvije-bolesti-od-kojih-ljudi-najvise-strahuju-povezane-su-s-39-pogresnim-39-spavanjem-sanse-za-udare-vam-rastu-do-200-no-tu-nije-kraj-evo-koliko-vam-sati-sna-apsolutno-treba-nocu-616024
[printLink] => /mozaik/zdravlje/dvije-bolesti-od-kojih-ljudi-najvise-strahuju-povezane-su-s-39-pogresnim-39-spavanjem-sanse-za-udare-vam-rastu-do-200-no-tu-nije-kraj-evo-koliko-vam-sati-sna-apsolutno-treba-nocu-616024?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 363724
[name] => spavanje
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => spavanje
[link] => /tag/spavanje
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 388847
[name] => rak
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => rak
[link] => /tag/rak
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 483301
[name] => san
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => san
[link] => /tag/san
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 483302
[name] => nedostatak sna
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => nedostatak-sna
[link] => /tag/nedostatak-sna
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 483303
[name] => bolesti
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => bolesti
[link] => /tag/bolesti
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 483304
[name] => demencija
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => demencija
[link] => /tag/demencija
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => 'Zašto spavamo'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Dvije bolesti od kojih ljudi najviše strahuju povezane su s 'pogrešnim' spavanjem: šanse za udare vam rastu do 200%, no tu nije kraj; Evo koliko vam sati sna apsolutno treba noću
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3141
[name] => Javorka Luetić
[username] => javorka-lueti
[email] => javorka-lueti@sd.hr
[password] => $2y$10$5nG3SklVzKARcZKbSEUQleN1B7rr3pudihHhhdwQReXNy8GUMmWNa
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/javorka-luetic-3141
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1659
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/f4e74d567055c008abcb8309219045e8?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/07/30/Nedjelja/11348412.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/07/30/Nedjelja/11348412.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Spadate li među ljude koji se hvale da spavaju samo četiri sata i da vam je to dovoljno? Možda još tvrdite i da je spavanje gubitak vremena, gnjavaža, zamorno, dosadno... i da vam skraćuje život!?
I slažete se s izjavom jednog američkog senatora koji je rekao: "Uvijek sam se gnušao potrebe za spavanjem. Poput smrti, spavanje i najmoćnije muškarce baca na leđa!"
Što god od ovoga potvrdite, svakako ste u zabludi i bilo bi dobro da promijenite svoju naviku zanemarivanja spavanja, bez obzira što vam se čini da vaš organizam dobro funkcionira.
Naime, najnovija znanstvena otkrića pokazuju da čak dvije trećine odraslih osoba u svim razvijenim društvima ne mogu noću odspavati preporučenih osam sati, što ima pogubne posljedice na njihovo zdravlje.
Unutar razdoblja od samo stotinu godina ljudska su bića odbacila svoju biološki određenu potrebu za primjerenim snom – potrebu za čije je usavršavanje evolucija potrošila 3.400.000 godina kako bi služila podupiranju životno važnih funkcija.
Posljedično, desetkovanje odspavanih sati diljem industrijaliziranih zemalja proizvelo je katastrofalan učinak na naše zdravlje, na očekivanu duljinu našeg života, našu sigurnost, produktivnost i obrazovanje naše djece.
Tiha epidemija pomanjkanja sna najveći je izazov za javno zdravstvo s kojim se u dvadeset prvom stoljeću suočavaju razvijene zemlje. Stoga je trenutak za radikalnu promjenu našeg osobnog, kulturološkog, profesionalnog i društvenog odnosa prema spavanju. No, čak i da samo 50 do 60 posto ljudi doista poveća vrijeme svoga spavanja, to bi moglo smanjiti zdravstvene troškove za desetke ili stotine milijuna dolara, i spasiti stotine tisuća života.
Jeste li i sami među onima koji spavaju nedovoljno, otkrit ćete ako odgovorite na jednostavna pitanja: "Smatrate li da ste tijekom prošloga tjedna spavali dovoljno?" i "Možete li se prisjetiti kada ste se zadnji put probudili bez budilice osjećajući se osvježeno, nemajući potrebu za kofeinom?"
Ako odgovor na ta pitanja glasi "ne", definitivno ste u navedenoj skupini, što vas ne iznenađuje, ali vas posljedice nedovoljnog spavanja mogu iznenaditi.
Neuroznanstvenik i zaljubljenik u istraživanje spavanja dr. sc. Matthew Walker u svojoj knjizi "Zašto spavamo", inače međunarodnom hitu i bestseleru New York Timesa, čiji je hrvatski prijevod upravo izišao u izdanju "Planetopije", otkriva nam bezbrojne zdravstvene i društvene koristi koje proizlaze iz redovitog, dubokog osmosatnog noćnog sna, ali i nevjerojatne nepoželjne posljedice pomanjkanja sna o kojima niste ni razmišljali.
Otvarajući vrata brojnih laboratorija za spavanje, autor razotkriva kako uz pomoć sna možemo utjecati na inteligenciju, zdravlje i raspoloženje svoje djece, kako možemo bolje učiti i pamtiti, biti produktivniji, jačati imunosni sustav, čuvati sve organske sustave u tijelu te tako spriječiti psihičke bolesti i degenerativne procese, ali i zarađivati više i izgledati bolje.
Dr. Walker smatra da bismo uvažavanjem spavanja na isti način na koji cijenimo zdravu prehranu i kretanje mogli pozitivno utjecati na obrazovni, ekonomski i zdravstveni sustav jer svi oni pate zbog neispavanosti koja izaziva fatalne pogreške, brojne nepravde i nelogičnosti u našem društvu.
U ovoj fanscinantnoj knjizi otkrio je dosad nedovoljno objašnjenu svrhu snova i različitih faza spavanja, nevjerojatne evolucijske prilagodbe koje nam je omogućilo spavanje te začuđujuću spregu biokemijskih procesa o čijoj usklađenosti ovisi trećina našeg života – ona u usnulom stanju.
Nekad je bila aktualna izreka "spavanje je treći stup dobrog zdravlja s pravilnom prehranom i tjelovježbom". Danas se podmukli učinak neispavanosti na zdravlje proteže mnogo dublje – svaki veliki sustav, tkivo i organ u našem tijelu pati, pogođen je i naš DNK, pa bi se više od dvadeset opsežnih epidemioloških studija kroz koje su ispitani milijuni ljudi tijekom nekoliko desetljeća moglo svesti na jednu novu potvrđenu vezu: "Što kraće spavate, to ćete kraće živjeti!"
"Svi vodeći uzroci bolesti i smrti u razvijenim zemljama, bolesti koje preplavljuju sustave zdravstvene zaštite, kao što su bolesti srca, pretilost, demencija, šećerna bolest i rak, na neki su način povezane s manjkom sna", ističe dr. Walker.
Tako je studija iz 2011. godine, koja je pratila više od pola milijuna muškaraca i žena različite dobi i etničke pripadnosti u osam različitih zemalja, utvrdila da je sve kraće spavanje povezano s 45-postotnim povećanjem rizika od razvijanja srčanožilnih bolesti i umiranja zbog njih unutar sedam do 25 godina od početka studije. Slična veza uočena je i tijekom japanske studije na više od četiri tisuće muških radnika. Unutar razdoblja od četrnaest godina, kod radnika koji su spavali šest sati ili manje postojala je 400 do 500 posto veća vjerojatnost da će pretrpjeti jedan ili više srčanih zastoja nego kod onih koji su spavali više od šest sati. Veza između pomanjkanja sna i zatajenja srca ostaje snažna čak i nakon kontrole drugih poznatih čimbenika rizika bolesti srca, kao što su pušenje, fizička aktivnost i tjelesna masa.
Za odraslu 45-godišnju ili stariju osobu koja noću spava manje od šest sati postoji vjerojatnost veća od 200 posto da će za svog života doživjeti srčani ili moždani udar u usporedbi s onima koje su noću spavale sedam ili osam sati. To otkriće naglašava koliko je u srednjoj životnoj dobi važno postaviti spavanje na prvo mjesto, a, nažalost, pokazuje se da nas obitelj i poslovne okolnosti potiču da postupamo upravo suprotno.
Samo jedna noć tijekom koje je osoba odspavala premalo, makar samo sat ili dva manje, odmah će kod nje ubrzati broj otkucaja srca koje će u svakom sljedećem satu kucati sve brže i znatno povećati sistolički tlak u njezinim žilama.
Kad se govori o posljedicama pomanjkanja sna na srce i krvne žile, treba dodati i to da u globalnom eksperimentu sudjeluje milijardu i pol ljudi svake godine koji su prisiljeni skratiti svoje spavanje za sat vremena ili manje, a dio toga smo svi koji trpimo zbog pomicanja sata radi uštede dnevnog svjetla. I sve to ima za posljedicu zastrašujuće povećanje broja srčanih udara, koji opet statistički padaju kod novog pomicanja sata. Sličan međuodnos rasta i pada uočen je i u broju prometnih nezgoda, što dokazuje da je mozak putem "pomračenja" svijesti i mikrospavanja, koliko i srce, osjetljiv na vrlo male poremećaje u spavanju.
Većina ljudi uopće ne razmišlja o tome da bi pomanjkanje količine spavanja u obliku jednog sata noću moglo učiniti nekakvu razliku, vjerujući da to nije važno i da sobom ne nosi nikakve posljedice. No, očito je da su u zabludi.
Kad prestanete dovoljno spavati, udebljat ćete se. Na temelju dokaza prikupljenih tijekom proteklih desetljeća, epidemija nedovoljnog spavanja vrlo je vjerojatno ključni čimbenik epidemije pretilosti. Kod trogodišnjaka koji spavaju samo deset i pol sati ili manje postoji za 45 posto veći rizik da će do sedme godine života biti pretili, za razliku od onih koji spavaju dvanaest sati. Stoga je prilično loše zanemarivati njihov san.
Dvije bolesti kojih se ljudi u razvijenim zemljama najviše boje su demencija i rak. Obje su povezane s neodgovarajućim spavanjem. Pomanjkanje sna sve se više prepoznaje kao ključni čimbenik životnog stila koji određuje hoćete li ili nećete oboljeti od Alzheimerove bolesti, koja je postala jedan od najraširenijih javnozdravstvenih i ekonomskih izazova dvadeset prvog stoljeća.
Više od 40 milijuna ljudi boluje od te iscrpljujuće bolesti. Taj se broj povećava zajedno s produljenim životnim vijekom ljudi, ali i zbog toga jer se ukupno vrijeme koje ljudi provode spavajući – smanjilo. Jedna od deset odraslih osoba starijih od 65 godina danas boluje od Alzheimerove bolesti, a bez napretka u dijagnosticiranju, prevenciji i liječenju, ta će se eskalacija nastaviti. Ako tijekom svog odraslog života premalo spavate, znatno ćete povećati rizik od razvijanja Alzheimerove bolesti.
Upravo taj međusobni odnos prepoznaje se u brojnim epidemiološkim studijama, uključujući i one koje su proučavale osobe koje pate od poremećaja spavanja, kao što su nesanica i apneja tijekom spavanja.
Uz ovo se veže i zanimljiva asocijacija, doduše neznanstvena. Naime, Margaret Thatcher i Ronald Reagan, dva državna poglavara koja su na sva usta, ako ne i ponosno, izjavljivala kako noću spavaju samo četiri do pet sati, oboljeli su od te okrutne bolesti. Trenutačni američki predsjednik Donald Trump, koji također glasno proglašava kako tijekom noći odspava samo nekoliko sati, možda bi trebao obratiti pozornost na to.
Poboljšavanjem sna možemo smanjiti rizik obolijevanja od Alzheimerove bolesti, ili barem odgoditi njezin početak, a nadu su pobudila klinička istraživanja čiji su rezultati pokazali da sredovječne i starije osobe uspješno liječe svoje poremećaje spavanja, što znatno usporava smanjivanje njihovih kognitivnih sposobnosti i za pet do deset godina odgađa nastupanje Alzheimerove bolesti.
Zanemarivanje spavanja rezultiralo je nekim od najstrašnijih globalnih katastrofa u pisanoj ljudskoj povijesti. Prisjetite se zloglasnog topljenja reaktora u černobilskoj nuklearnoj elektrani 26. travnja 1986. godine. Radijacija koja se proširila zbog te nesreće bila je stotinu puta jača od one iz atomskih bombi bačenih u Drugom svjetskom ratu. Krivnja je bila na neispavanim tehničarima koji su odrađivali iscrpljujuću smjenu, a nesreća se dogodila, što nije slučajno, u jedan sat ujutro. U desetljećima nakon te nesreće umrle su tisuće ljudi zbog dugotrajnih učinaka zračenja, a još deseci tisuća osoba patili su ostatak života zbog iscrpljujućih poremećaja ili bolesti koje su se razvile u međuvremenu.
Možemo se prisjetiti i naftnog tankera "Exxon Valdez" koji se 24. ožujka 1986. godine nasukao na greben Bligh na Aljasci probivši trup. Procjenjuje se da se iz njega po okolnim obalnim vodama i obali u opsegu od oko 2100 kilometara izlilo između 38 milijuna i 151 milijun litara sirove nafte. To je ubilo više od 500.000 morskih ptica, 5000 vidri, 300 tuljana, više od 200 bjeloglavih orlova i 20 kitova orki. Tamošnji ekosustav nikad se nije oporavio.
U prvim se izvješćima tvrdilo da je kapetan bio pijan dok je upravljao plovilom, no poslije se otkrilo da je trijezni kapetan predao komandu svom trećem časniku na palubi koji je tijekom prethodnih 48 sati odspavao samo šest sati, što je uzrokovalo da počini kataklizmičku navigacijsku pogrešku.
Obje su se te globalne tragedije mogle spriječiti.
Dvanaest savjeta za zdravo spavanje
1. Držite se svog rasporeda spavanja, svakog dana odlazite na spavanje i budite se u isto vrijeme. Postavite alarm koji će vam javiti kad je vrijeme za odlazak na spavanje, a ne samo onaj kad se trebate probuditi.
2. Tjelovježba je sjajna, ali ako se njome ne bavite prekasno tijekom dana, stoga nemojte vježbati dva do tri sata prije odlaska na spavanje.
3. Izbjegavajte kofein, nikotin, kola napitke i čokoladu uvečer jer sadrže kofein koji je stimulans, a da bi njegovi učinci potpuno nestali, potrebno je osam sati.
4. Izbjegavajte konzumaciju alkoholnih pića prije spavanja jer vam alkohol može uskratiti REM fazu spavanja održavajući vas u plitkom snu.
5. Izbjegavajte kasno navečer obilne obroke i mnogo napitaka.
6. Ako je moguće, izbjegavajte lijekove koji odgađaju utonuće u san ili ga ometaju (lijekovi za srce, poremećeni krvni tlak ili astmu, biljne lijekove za kašalj, prehladu i alergiju...).
7. Nemojte drijemati nakon 15 sati jer će vam to otežati večernje utonuće u san.
8. Opustite se prije odlaska na spavanje. Čitanje ili slušanje glazbe trebalo bi biti dio večernjeg rituala za odlazak na spavanje.
9. Prije odlaska na spavanje uronite se u vruću kupku jer će vam pomoći da se opustite.
10. Iz spavaće sobe protjerajte osobne tehnološke uređaje, ali i sve drugo što vas može ometati, kao što je buka, jarko svjetlo, neudoban krevet ili visoka temperatura sobe. Bolje ćete spavati ako je spavaća soba hladna.
11. Izlažite se tijekom dana sunčevoj svjetlosti jer je dnevno svjetlo ključno za reguliranje svakodnevnih obrazaca spavanja. Budite svaki dan na otvorenom barem 30 minuta. Ako je moguće, budite se sa suncem ili ujutro uključite vrlo jarko svjetlo.
12. Nemojte budni ležati u krevetu. Ako ste budni dvadeset minuta nakon što ste legli kako biste spavali, ustanite i bavite se nekom opuštajućom aktivnošću dok ne osjetite pospanost.
I u automobilima test za neispavanost
Opasnost od sjedanja za volan u stanju pospanosti još uvijek nije dovoljno osviještena u usporedbi s kampanjama o povezanosti prometnih nesreća s drogama i alkoholom. Upravljanje vozilom u stanju pospanosti odgovorno je za više nesreća nego upravljanje pod utjecajem droge i alkohola, i smrtonosnije je. Vlade bi mogle spasiti stotine tisuća života svake godine kad bi pokrenule takvu kampanju i uštedjele troškove koje pospani vozači proizvede u sustavu zdravstvene skrbi i hitne pomoći.
No, proizvođači automobila najavljuju da ćemo uskoro u automobilima imati pametnu tehnologiju koja će omogućiti da po reakcijama vozača, izgledu njegovih očiju, navikama konzumacije alkohola i prirodi sudara utvrdimo kako izgleda prototipski "potpis" prometne nesreće koju je izveo pospani vozač. Možda će ovi uređaji postati ekvivalent "alkotestu" za neispavanost.
Tko je autor knjige 'Zašto spavamo'?
Dr. sc. Matthew Walker britanski je neuroznanstvenik koji je svoj profesionalni put posvetio proučavanju spavanja i njegova utjecaja na ljudsko zdravlje i bolest. Trenutačno je profesor neuroznanosti i psihologije na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju. Utemeljitelj je Centra za znanost ljudskog spavanja, u kojemu proučava povezanost kvalitete spavanja i Alzheimerove te Parkinsonove bolesti, raka, depresije, kardiovaskularnih i niza drugih bolesti. Studirao je neuroznanost na sveučilištu Nottingham, a doktorat iz neurofiziologije je stekao pri Vijeću za medicinska istraživanja u Londonu. Kasnije je postao profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu sveučilišta Harvard. Primio je mnoge nagrade američke Nacionalne zaklade za znanost i Nacionalnog instituta za zdravstvo te je član američke Nacionalne akademije znanosti. Objavio je više od stotinu znanstvenih studija. Sudjelovao je u nizu televizijskih emisija o spavanju te je pomogao u stvaranju nekoliko dokumentaraca, među ostalim, i "Sleepless in America" za National Geographic.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zdravlje/dvije-bolesti-od-kojih-ljudi-najvise-strahuju-povezane-su-s-39-pogresnim-39-spavanjem-sanse-za-udare-vam-rastu-do-200-no-tu-nije-kraj-evo-koliko-vam-sati-sna-apsolutno-treba-nocu-616024
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=150212d87cc2e8267a07a7e39cb72eded5c01c88
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Dvije+bolesti+od+kojih+ljudi+najvi%C5%A1e+strahuju+povezane+su+s+%26%23039%3Bpogre%C5%A1nim%26%23039%3B+spavanjem%3A+%C5%A1anse+za+udare+vam+rastu+do+200%25%2C+no+tu+nije+kraj%3B+Evo+koliko+vam+sati+sna+apsolutno+treba+no%C4%87u&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Fdvije-bolesti-od-kojih-ljudi-najvise-strahuju-povezane-su-s-39-pogresnim-39-spavanjem-sanse-za-udare-vam-rastu-do-200-no-tu-nije-kraj-evo-koliko-vam-sati-sna-apsolutno-treba-nocu-616024
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Fdvije-bolesti-od-kojih-ljudi-najvise-strahuju-povezane-su-s-39-pogresnim-39-spavanjem-sanse-za-udare-vam-rastu-do-200-no-tu-nije-kraj-evo-koliko-vam-sati-sna-apsolutno-treba-nocu-616024
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => 'Zašto spavamo'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
22. svibanj 2024 00:03
