stdClass Object ( [id] => 1326135 [title] => Otkrivamo veliku tajnu iz povijesti Jadrana: židovski brod nade leži u grobu kod Rogoznice! [alias] => otkrivamo-veliku-tajnu-iz-povijesti-jadrana-zidovski-brod-nade-lezi-u-modrom-grobu-kod-rogoznice [catid] => 420 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

U nadasve burnoj povijesti nastajanja židovske države, posebno mjesto pripada brodovima koji su se od ljeta 1945. do svibnja 1948. godine, prepuni preživjelih iz holokausta, iz europskih luka probijali prema Palestini. Nedvojbeno je to brodovlje nade bilo najneobičnija skupina plovila zabilježena u pomorskim kronikama.

Židovske su organizacije kupovale sve što je moglo ploviti i stići do Palestine. Kakva je to bila kombinacija velikih i malih, najčešće prastarih i rijetko novih, drvenih, željeznih i čeličnih plovila! A na njima uvijek ukrcano četiri do pet puta više duša od svakoga razumnoga maksimuma.

Logori u pustinji

A Palestina ih nije dočekivala raširenih ruku. Naprotiv. Britanska Kraljevska ratna mornarica provodila je strogu blokadu obale svoga mandatnog teritorija. Svaki je brod bio zaustavljen, sproveden u Haifu, a stradalnici iz holokausta otpravljeni u logore u pustinji. Kad su shvatili da ih to nimalo ne plaši, Britanci su ih slali u logore na Cipru, gdje će dočekati osnutak Izraela.

Razumljivo je da su izraelski povjesničari temeljito obradili probijače blokade, da su objavljene brojne knjige i znanstveni radovi, ali i dragocjena sjećanja ljudi koji su tim brodovima plovili u novi život. Nije, pak, razumljivo da se o toj epopeji nije pisalo ni u Jugoslaviji ni u Hrvatskoj.

---

image

Lochita uplovljava u Haifu – slika sve govori

---

A puno je razloga da se piše. Prvi je uloga koju je Titova Jugoslavija imala u organizaciji tih tajnih putovanja. Drugi, da je Bakar bio jedna od najvećih luka za ukrcaj preživjelih iz holokausta, a treći, nama najzanimljiviji, podatak da podrtina jednoga od najpoznatijih probijača blokade, broda Agia Anastasia, leži na dnu Jadrana, uz otočić Smokvica Mala kod Rogoznice!

Jugoslavenskim dijelom priče bavili su se mnogi u Izraelu. Za razumijevanje tih zbivanja najviše su mi pomogla dva rada: Britain versus Roumania and the Soviet military authorities 1945-1947 (Britanija protiv Rumunjske i sovjetskih vojnih vlasti) i Post-Holocaust politics: Britain, the United States and Jewish Refugees 1945-1948 (Politika nakon holokausta: Britanija, Sjedinjene Države i židovski izbjeglice).

Flota za proboj

Napisao ih je profesor suvremene povijesti Arieh J. Kochavi, predstojnik katedre za povijest na Sveučilištu u Haifi i vodeći stručnjak za židovske migracije u Palestinu poslije 1945. godine. Prvi rad je 1988. objavio Institut za balkanske studije u Solunu, a drugi 2001. godine University of North Carolina Press u Chapell Hillu.

Težnja europskih Židova da se dokopaju Palestine postojala je mnogo prije holokausta, a nakon Drugoga svjetskoga rata postala je plebiscitarna. Britanija, koja je imala mandat Lige naroda da upravlja Palestinom, nastojala je to svim silama spriječiti. Hagana, paravojna organizacija koja se godinama borila protiv Britanaca, preko svoga ogranka Mossad L‘Aliyah Beth počinje stvarati flotu probijača blokade, u kojoj će, u manje od četiri godine, ploviti više od stotinu brodova. Plovila kupuju i druge židovske organizacije.

Posebno je živo bilo na Crnome moru, u rumunjskim i bugarskim lukama, gdje se okupljalo sve više preživjelih Židova. Do sklapanja Pariškog mirovnog sporazuma 1947. godine Rumunjska je bila pod upravom Savezničke kontrolne komisije, u kojoj su glavnu riječ imali Sovjeti. Britanci su uporno pokušavali spriječiti da brodovi puni Židova otplove prema Palestini, a Sovjeti nisu poduzimali ništa.

Arhivska građa pokazuje da Britanci kod Sovjeta najčešće prosvjeduju zbog broda Agia Anastasia. Kako se pokazalo, to je bio jedan od brodova Mossad L‘Aliyah Betha. I onda je u ljeto 1946., posve nenadano, Agia Anastasia nestala iz Crnoga mora. Kako piše profesor Kochavi, Moskva je prestala provocirati London kako ne bi ugrozila svoje pozicije u pregovorima o budućnosti Rumunjske koji su se vodili u Parizu. No, Sovjeti su pronašli drugi put kojim će Židovi krenuti put Palestine – preko Titove Jugoslavije!

Ljutiti Britanci

U Londonu su dotad bili ljuti zbog skupina Židova koji su se prebacivali u Italiju, ali o Palestini nije bilo govora. Onda je odjeknula vijest da su Britanci 29. srpnja 1946. pred Haifom naišli na brod Haganah koji je plutao zbog havarije stroja. Bila je to nekadašnja kanadska korveta Norsyd, duga 63 metra, a na kojoj je putovalo čak 2678 izbjeglica, od kojih 150 djece mlađe od deset godina i jednako toliko trudnica. Nakon što je Haganah dotegljen u Haifu, doznalo se da se to mnoštvo ljudi na brod ukrcalo pet dana ranije u luci Bakar!

---

image

Starac iz 1889. – Lochita kao švedska Industria

---

Bio je to dotad najveći broj izbjeglica koji je jednim brodom stigao u Palestinu. Britanci su bili ljuti i zabrinuti. Veleposlanik u Beogradu Charles Peake je bio uvjeren da su vlasti dobro znale za njihovo kretanje prema Bakru, kao i za postojanje dvaju logora u blizini Zagreba u kojima se moglo smjestiti 5000 Židova. Od Jugoslavije je zatraženo da spriječi buduća putovanja iz njezinih luka. Vladimir Velebit, zamjenik ministra vanjskih poslova, to im je i obećao.

Uz to Kochavi donosi zanimljiv podatak: židovske su organizacije morale izdašno plaćati Rumunjskoj i Bugarskoj da bi omogućile prolaz izbjeglica, dok Jugoslavija nije tražila nikakvu naknadu. Tumačilo se to kao čin osvete prema Britaniji zbog njezina tvrdoga stava oko jugoslavensko-talijanskoga razgraničenja u Julijskoj krajini.

Ipak, stanje se smirilo, mjesecima nije bilo vijesti o Židovima koji bi preko Jadrana išli u Palestinu. I onda su se potvrdila britanska strahovanja da Agia Anastasia nije nestala! Jake snage Kraljevske mornarice (razarači Haydon i Brissenden, te minolovci Octavia i Espiegle) dočekali su pred Haifom panamski parobrod Lochita, na kojemu se nalazilo čak 3845 židovskih izbjeglica. Tada snimljena fotografija najbolje dočarava kako se plovilo na brodovima nade.

Ugušena pobuna

Lochita je bez otpora sprovedena u Haifu, gdje je mnoštvo izbjeglica iskrcano i pripremljeno za prekrcaj na britanske transportne brodove koji će ih otpremiti u logore na Cipru. Tada je došlo do pobune koju su Britanci žestoko ugušili, ubivši dvojicu i ranivši 46 izbjeglica.

Vlastima u Londonu javljeno je da je među izbjeglicama na Lochiti bilo i 456 brodolomaca s broda Ha‘kedosha, koji je potonuo u jugoslavenskim vodama. Vrlo brzo se otkrilo da je Ha‘kedosha zapravo Agia Anastasia koja je, zajedno s Lochitom, isplovila iz Bakra 8. studenoga 1946. godine.

Na trenutak ćemo se pozabaviti imenima brodova, koja nerijetko izazivaju zabunu. Primjer toga je upravo Agia Anastasia. Pod tim je imenom plovio legalno registrirani rumunjski brod, upisan u Braili. No, svi su brodovi Mossad A‘liyah Betha imali kodno ime koje su koristili u radio komunikaciji. Za Agia Anastasiju je to bilo Ha‘kedosha, što na hebrejskome znači Sveti. Uz to je Mossad imao i svoje borbeno ime broda - Abba Berdizhev.

Za parobrod Lochita kodno je ime bilo Knesset Israel. Bio je to mali i stari teretnjak, izgrađen 1889. u britanskome Grangemouthu kao Nils. Plovio je i kao švedska Industria, estonska Elise, kanadska Evelyn B., i na kraju grčka Anna. Brodovlasnik Constantine Gratsos kupio je brod 1945. i odmah ga 1946. prodao Židovima. Službeni vlasnik Lochite bila je panamska tvrtka Cia. Maritima Ecuatorial S.A.

---

image

Luka u Bakru bila je polazište probijača blokade

---

Pokazalo se da je Agia Anastasia, ma kako je zvali, uspjela u potpunoj tajnosti iz Crnoga mora doploviti sve do sjevernog Jadrana, da bi ukrcala rumunjske Židove koji su do Bakra stigli kopnom. Njezin je slučaj Britancima potvrdio ne samo da su u Beogradu znali sve o židovskim namjerama, nego da su te operacije i provodili. Nadasve je važno pismo koje je Leah Spinner, preživjela iz Auschwitza, iz logora na Cipru uputila prijatelju Yehuditu Arnonu. U njemu navodi da je, negdje u Jugoslaviji, gotovo 4000 ljudi deset dana čekalo u šatorskome naselju dolazak brodova u Bakar.

Kobno nevrijeme

Tada je 450 mladića i djevojaka, među kojima i ona, ukrcano na manji, a stariji ljudi, žene i djeca na veći brod. Bilo je planirano da plove zajedno sve do palestinskih voda, gdje bi se izbjeglice prekrcale na Lochitu i uplovile u Haifu. No, uskoro su se brodovi našli na udaru snažnoga nevremena, u najgorem trenutku Agia Anastasiji je otkazao stroj i nošena vjetrom bačena je na hridi.

---

image

Dragocjena sjećanja – Leah Spinner (gore lijevo)

---

Kako piše Leah Spinner, među 450 ljudi nije uopće bilo panike. Mladići su uspjeli brodske konope prebaciti do obale, pa su spašeni ne samo svi na brodu, nego i njihove naprtnjače i kuferi! Na drugoj strani otoka čekali su ih ribarski čamci i plovilo jugoslavenske milicije, prebačeni su na kopno, a prenoćili su, kako navodi, u Domu kulture. Sutradan su ukrcani na Lochitu, koja je morala skrenuti u Split da bi popunila zalihe hrane.

Napetost između Londona i Beograda još nije bila dosegla vrhunac, no dogodilo se to vrlo brzo. Iz Grčke je 7. prosinca 1946. stigla vijest da je na obali otoka Syrina u Dodekaneskom arhipelagu stradao probijač blokade Athena, židovskoga imena Rafiah. Mali parobrod, na kojem je bilo 800 ljudi, zahvatilo je nevrijeme, pokušao se skloniti u jednu uvalu, no bačen je na stijene. Potonuo je za 40 minuta. Ljudi su skakali u more, neki su se utopili, drugi se dokopali kopna. Pronađeno je osam tijela, ali se ne zna koliko je nesretnika nestalo bez traga.

Tragedija Rafiaha stvorila je Jugoslaviji golemi problem. Taj je brod, pun rumunjskih Židova, u studenome doplovio u Split, gdje je iskrcano 785 izbjeglica. Britanski veleposlanik Charles Peake zatražio je od Vladimira Velebita da Jugoslavija spriječi njihov ukrcaj na bilo koji drugi brod, što mu je i obećano. No, ne samo da nisu spriječeni, nego su izbjeglice prebačeni u Bakar, gdje ih je već čekao Rafiah, pa su 28. studenoga 1946. otplovili put Palestine.

Kad su preživjele članove grčke posade saslušale britanske vlasti, saznalo se da se Jugoslavija nije trudila prikriti da namjerava probiti blokadu, da su putnici normalno vlakovima stigli iz Zagreba u Bakar, da je Rafiah tamo opskrbljen ugljenom za put do Palestine...

Uloga ili ucjena UN-a

Stanje je postalo krajnje ozbiljno, pa je veleposlanik Peake dva puta u kratkom vremenu razgovarao s Josipom Brozom Titom. Kako, temeljem arhivske građe, navodi Arieh J. Kochavi, maršal Tito je Peakea uvjeravao da Jugoslavija nema nikakav interes poticati ilegalno useljavanje Židova u Palestinu. Ali, tvrdio je, to mora činiti jer je ucjenjuje moćni Fiorello La Guardia, glavni direktor agencije Ujedinjenih naroda za pomoć i obnovu (UNRRA), koji pomoć Jugoslaviji uvjetuje potporom židovskim izbjeglicama. Zato su, materijalom UNRRA-e, kod Zagreba izgrađena dva tranzitna logora.

Kako bilo, nakon razgovora Peakea s Titom, stanje se promijenilo. U London su počele stizati informacije da Jugoslavija vrlo odlučno sprječava svaki pokušaj židovskih izbjeglica da preko njezina teritorija i luka organiziraju put u Palestinu. Tijekom cijele 1947. godine ništa se nije dogodilo. Onda je 28. veljače 1948. javljeno da je britanski razarač Venus zaustavio i u Haifu priveo jedrenjak Rondine, židovskoga imena Bonim Vlochamim.

Na drvenome brodu dugom 40 metara bilo je gotovo tisuću ljudi, a isplovili su iz Bakra deset dana prije. Ipak, velike ljutnje nije bilo. U Londonu su već zatvarali Slučaj Palestina, da bi 14. svibnja 1948. u ponoć prestao njihov mandat. Nekoliko sati poslije Židovi su proglasili državu Izrael, a sutradan su u Palestinu ušle združene vojske arapskih zemalja. Počeo je prvi od izraelsko-arapskih ratova.

Medijska tišina

Moglo bi se pomisliti da se, u tim novim okolnostima, u Jugoslaviji zaboravilo na dramatična zbivanja iz 1946., na njezinu ulogu u nastojanjima da se što više Židova probije u Palestinu. No, nije se imalo što zaboraviti! O svemu tome nije se u javnosti ništa znalo, u tadašnjim novinama nije bilo ni retka, a ni do danas, koliko nam je poznato, nije objavljen nijedan publicistički ili znanstveni rad na tu temu.

O potonuću broda Agia Anastasia službeno je objavljen samo jedan podatak, i to 1952. godine. U Pomorskome godišnjaku za godine 1941.-1951. navodi se da je grčki m/b Aghia Anastasia, luke pripadnosti Braila, od 350 brt, stradao kod otočića Mala Smokvica 9. XI. 1946. U opisu je zabilježeno: usled kvara na motoru jaki vetar bacio je brod na južni rt otoka Mala Smokvica, gde je potonuo i potpuno je uništen. I to je sve.

---

image

Agia Anastasia počiva u dubini

Facebook Manta Diving Centre
---

Ostatke broda u jesen 1955. godine pronašli su ronioci iz Brodospasove ekipe Labin. Tada je, naime, sustavno pregledan cijeli Jadran u potrazi za brodovima koje bi se isplatilo izvaditi ili podvodno izrezati za staro željezo. Nakon toga Agia Anastasia se više nigdje ne spominje, što bi značilo da Brodospas na njoj nije ništa radio.

Istodobno je trajala potraga za podacima o samome brodu. Ni izraelski povjesničari nisu uspjeli otkriti porijeklo Agia Anastasije. Prije petnaestak godina, uz pomoć prijatelja koji je imali pristup, pokušao sam u arhivi londonskoga Lloyd‘s Registra naći barem osnovne podatke o brodu. Ali tamo nema ništa.

Pogrešno slatko ime

U pismu Leah Spinner napominje se da je to vjerojatno bila neka vrsta ratnoga broda. U Mossadovu opisu broda tvrdi se da je to bila topovnjača koja je naišla na minu i prepolovila se. Kada je to bilo, čija je to topovnjača, kad je i gdje popravljena, do danas je ostala tajna.

O postojanju ostataka broda uz Smokvicu Malu ronioci su dobro znali, ali ih nisu vezali uz Agia Anastasiju. U svibnju 2016. godine, na Facebook stranici Manta Diving Centra, objavljene su fotografije potonuloga broda koji nazivaju Chocolate wreck. Uz objašnjenje da je to rumunjski brod torpediran tijekom Drugoga svjetskoga rata, navodi se da je, prema legendi, prevozio čokolade i kekse, pa otuda i ime.

---

image

Danas Agiu Anastasiu posjećuju samo ronioci

Facebook Manta Diving Centre
---

Legendarni, ali nimalo slatki, to su ostaci našega glavnoga junaka, jednoga broda s tri imena istodobno - Agia Anastasia, Ha‘kedosha i Abba Berdizhev.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => TAJNOVITI BROD AGIA ANASTASIA, JEDAN OD NAJPOZNATIJIH MEĐU ONIMA KOJI SU S PREŽIVJELIMA IZ HOLOKAUSTA PROBIJALI BRITANSKU BLOKADU PALESTINE, SVJEDOK ZNAČAJNE ULOGE KOJU JE U TOME IMALA TITOVA JUGOSLAVIJA, OD STUDENOGA 1946. LEŽI U MODROME GROBU KOD ROGOZNICE [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => brodovi i sudbine [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [35] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) ) [extra_fields_search] => TAJNOVITI BROD AGIA ANASTASIA, JEDAN OD NAJPOZNATIJIH MEĐU ONIMA KOJI SU S PREŽIVJELIMA IZ HOLOKAUSTA PROBIJALI BRITANSKU BLOKADU PALESTINE, SVJEDOK ZNAČAJNE ULOGE KOJU JE U TOME IMALA TITOVA JUGOSLAVIJA, OD STUDENOGA 1946. LEŽI U MODROME GROBU KOD ROGOZNICE brodovi i sudbine 2 0 13750 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2023-08-10 11:16:29 [created_by] => 3261 [created_by_alias] => MARIJAN ŽUVIĆ [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2023-09-28 07:37:59 [modified_by] => 3261 [publish_up] => 2023-09-28 07:22:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 0 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 420 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link nav__link--sa-svih-strana [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [page_title] => Sa svih strana [pageclass_sfx] => page--zdravlje-u-fokusu [menu-meta_description] => Donosimo mozaične vijesti i zanimljivosti vezane uz more, kao i kulinarske recepte za morska jela. Za Otvoreno more pišu Tonka Alujević i Edo Šegvić, na pitanja čitatelja odgovara Alen Soldo. Pogledajte i predivne galerije Srđana Vrančića koji snima vrhunske podvodne fotografije, a na njima su najčešće tropske ribe i ostale egzotične morske životinje. [menu-meta_keywords] => Tonka Alujević, Alen Soldo, Edo Šegvić, povijest pomorstva, luksuzna jahta, morski recepti, morsko jelo [secure] => 0 [obituaries_portal] => 0 [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 0 [itemRelatedLimit] => 5 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 0 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 1 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 0 [itemRelatedImageGallery] => 0 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => TAJNOVITI BROD AGIA ANASTASIA, JEDAN OD NAJPOZNATIJIH MEĐU ONIMA KOJI SU S PREŽIVJELIMA IZ HOLOKAUSTA PROBIJALI BRITANSKU BLOKADU PALESTINE, SVJEDOK ZNAČAJNE ULOGE KOJU JE U TOME IMALA TITOVA JUGOSLAVIJA, OD STUDENOGA 1946. LEŽI U MODROME GROBU KOD R [metadata] => robots= author= title=Otkrivamo veliku tajnu iz povijesti Jadrana: židovski brod nade leži u modrom grobu kod Rogoznice! [metakey] => BROD AGIA ANASTASIA, holokaust, Smokvica Mala, Rogoznica, olupina broda, brodovi i sudbine, marijan žuvić [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2023\/08\/10\/25416040.jpg","\/images\/slike\/2023\/08\/10\/25416036.jpg","\/images\/slike\/2023\/08\/10\/25416037.jpg","\/images\/slike\/2023\/08\/10\/25416038.jpg","\/images\/slike\/2023\/08\/10\/25416039.jpg","\/images\/slike\/2023\/08\/10\/25416041.jpg","\/images\/slike\/2023\/08\/10\/25416042.jpg","\/images\/slike\/2023\/08\/10\/25416149.jpg","\/images\/slike\/2023\/08\/10\/25416154.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","Facebook Manta Diving Centre","Facebook Manta Diving Centre","Facebook Manta Diving Centre","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["

Do obale Palestine stizalo se i uz pomo\u0107 konopa<\/p>","

Agia Anastasia<\/em> po\u010diva u dubini<\/p>","

Danas Agiu Anastasiu<\/em> posje\u0107uju samo ronioci<\/p>","

Timun zale\u0111en u vremenu<\/p>","

Starac iz 1889. \u2013 Lochita<\/em> <\/em>kao \u0161vedska Industria<\/em><\/p>","

Dragocjena sje\u0107anja \u2013 Leah Spinner (gore lijevo)<\/p>","

Lochita <\/em>uplovljava u Haifu \u2013 slika sve govori<\/p>","

Luka u Bakru bila je polazi\u0161te probija\u010da blokade<\/p>","

Izbjeglice sti\u017eu u Haifu<\/p>"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1166","hd_25416040_1920.jpg":"1920x1080","k_25416040_1280.jpg":"1280x1280","k_25416040_1024.jpg":"1024x1024","k_25416040_640.jpg":"640x640","k_25416040_480.jpg":"480x480","k_25416040_340.jpg":"340x340","k_25416040_220.jpg":"220x220","o_25416040_1280.jpg":"1280x777","o_25416040_1024.jpg":"1024x621","o_25416040_640.jpg":"640x388","o_25416040_480.jpg":"480x291","o_25416040_340.jpg":"340x206","o_25416040_220.jpg":"220x133","h_25416040_1280.jpg":"1280x854","h_25416040_1024.jpg":"1024x683","h_25416040_640.jpg":"640x427","h_25416040_480.jpg":"480x320","h_25416040_340.jpg":"340x227","h_25416040_220.jpg":"220x147","pp_25416040_1280.jpg":"1280x1628","pp_25416040_1024.jpg":"1024x1303","pp_25416040_640.jpg":"640x814","pp_25416040_480.jpg":"480x611","pp_25416040_340.jpg":"340x432","pp_25416040_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1272","hd_25416036_1920.jpg":"1920x1080","k_25416036_1280.jpg":"1280x1280","k_25416036_1024.jpg":"1024x1024","k_25416036_640.jpg":"640x640","k_25416036_480.jpg":"480x480","k_25416036_340.jpg":"340x340","k_25416036_220.jpg":"220x220","o_25416036_1280.jpg":"1280x848","o_25416036_1024.jpg":"1024x678","o_25416036_640.jpg":"640x424","o_25416036_480.jpg":"480x318","o_25416036_340.jpg":"340x225","o_25416036_220.jpg":"220x145","h_25416036_1280.jpg":"1280x854","h_25416036_1024.jpg":"1024x683","h_25416036_640.jpg":"640x427","h_25416036_480.jpg":"480x320","h_25416036_340.jpg":"340x227","h_25416036_220.jpg":"220x147","pp_25416036_1280.jpg":"1280x1628","pp_25416036_1024.jpg":"1024x1303","pp_25416036_640.jpg":"640x814","pp_25416036_480.jpg":"480x611","pp_25416036_340.jpg":"340x432","pp_25416036_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1779x2668","hd_25416037_1920.jpg":"1920x1080","k_25416037_1280.jpg":"1280x1280","k_25416037_1024.jpg":"1024x1024","k_25416037_640.jpg":"640x640","k_25416037_480.jpg":"480x480","k_25416037_340.jpg":"340x340","k_25416037_220.jpg":"220x220","o_25416037_1280.jpg":"1280x1919","o_25416037_1024.jpg":"1024x1535","o_25416037_640.jpg":"640x959","o_25416037_480.jpg":"480x719","o_25416037_340.jpg":"340x509","o_25416037_220.jpg":"220x329","h_25416037_1280.jpg":"1280x854","h_25416037_1024.jpg":"1024x683","h_25416037_640.jpg":"640x427","h_25416037_480.jpg":"480x320","h_25416037_340.jpg":"340x227","h_25416037_220.jpg":"220x147","pp_25416037_1280.jpg":"1280x1628","pp_25416037_1024.jpg":"1024x1303","pp_25416037_640.jpg":"640x814","pp_25416037_480.jpg":"480x611","pp_25416037_340.jpg":"340x432","pp_25416037_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1778x2667","hd_25416038_1920.jpg":"1920x1080","k_25416038_1280.jpg":"1280x1280","k_25416038_1024.jpg":"1024x1024","k_25416038_640.jpg":"640x640","k_25416038_480.jpg":"480x480","k_25416038_340.jpg":"340x340","k_25416038_220.jpg":"220x220","o_25416038_1280.jpg":"1280x1920","o_25416038_1024.jpg":"1024x1536","o_25416038_640.jpg":"640x960","o_25416038_480.jpg":"480x720","o_25416038_340.jpg":"340x510","o_25416038_220.jpg":"220x330","h_25416038_1280.jpg":"1280x854","h_25416038_1024.jpg":"1024x683","h_25416038_640.jpg":"640x427","h_25416038_480.jpg":"480x320","h_25416038_340.jpg":"340x227","h_25416038_220.jpg":"220x147","pp_25416038_1280.jpg":"1280x1628","pp_25416038_1024.jpg":"1024x1303","pp_25416038_640.jpg":"640x814","pp_25416038_480.jpg":"480x611","pp_25416038_340.jpg":"340x432","pp_25416038_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1204","hd_25416039_1920.jpg":"1920x1080","k_25416039_1280.jpg":"1280x1280","k_25416039_1024.jpg":"1024x1024","k_25416039_640.jpg":"640x640","k_25416039_480.jpg":"480x480","k_25416039_340.jpg":"340x340","k_25416039_220.jpg":"220x220","o_25416039_1280.jpg":"1280x802","o_25416039_1024.jpg":"1024x642","o_25416039_640.jpg":"640x401","o_25416039_480.jpg":"480x301","o_25416039_340.jpg":"340x213","o_25416039_220.jpg":"220x137","h_25416039_1280.jpg":"1280x854","h_25416039_1024.jpg":"1024x683","h_25416039_640.jpg":"640x427","h_25416039_480.jpg":"480x320","h_25416039_340.jpg":"340x227","h_25416039_220.jpg":"220x147","pp_25416039_1280.jpg":"1280x1628","pp_25416039_1024.jpg":"1024x1303","pp_25416039_640.jpg":"640x814","pp_25416039_480.jpg":"480x611","pp_25416039_340.jpg":"340x432","pp_25416039_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1450x2446","hd_25416041_1920.jpg":"1920x1080","k_25416041_1280.jpg":"1280x1280","k_25416041_1024.jpg":"1024x1024","k_25416041_640.jpg":"640x640","k_25416041_480.jpg":"480x480","k_25416041_340.jpg":"340x340","k_25416041_220.jpg":"220x220","o_25416041_1280.jpg":"1280x2159","o_25416041_1024.jpg":"1024x1727","o_25416041_640.jpg":"640x1079","o_25416041_480.jpg":"480x809","o_25416041_340.jpg":"340x573","o_25416041_220.jpg":"220x371","h_25416041_1280.jpg":"1280x854","h_25416041_1024.jpg":"1024x683","h_25416041_640.jpg":"640x427","h_25416041_480.jpg":"480x320","h_25416041_340.jpg":"340x227","h_25416041_220.jpg":"220x147","pp_25416041_1280.jpg":"1280x1628","pp_25416041_1024.jpg":"1024x1303","pp_25416041_640.jpg":"640x814","pp_25416041_480.jpg":"480x611","pp_25416041_340.jpg":"340x432","pp_25416041_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1142","hd_25416042_1920.jpg":"1920x1080","k_25416042_1280.jpg":"1280x1280","k_25416042_1024.jpg":"1024x1024","k_25416042_640.jpg":"640x640","k_25416042_480.jpg":"480x480","k_25416042_340.jpg":"340x340","k_25416042_220.jpg":"220x220","o_25416042_1280.jpg":"1280x761","o_25416042_1024.jpg":"1024x609","o_25416042_640.jpg":"640x380","o_25416042_480.jpg":"480x285","o_25416042_340.jpg":"340x202","o_25416042_220.jpg":"220x130","h_25416042_1280.jpg":"1280x854","h_25416042_1024.jpg":"1024x683","h_25416042_640.jpg":"640x427","h_25416042_480.jpg":"480x320","h_25416042_340.jpg":"340x227","h_25416042_220.jpg":"220x147","pp_25416042_1280.jpg":"1280x1628","pp_25416042_1024.jpg":"1024x1303","pp_25416042_640.jpg":"640x814","pp_25416042_480.jpg":"480x611","pp_25416042_340.jpg":"340x432","pp_25416042_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1208","hd_25416149_1920.jpg":"1920x1080","k_25416149_1280.jpg":"1280x1280","k_25416149_1024.jpg":"1024x1024","k_25416149_640.jpg":"640x640","k_25416149_480.jpg":"480x480","k_25416149_340.jpg":"340x340","k_25416149_220.jpg":"220x220","o_25416149_1280.jpg":"1280x805","o_25416149_1024.jpg":"1024x644","o_25416149_640.jpg":"640x402","o_25416149_480.jpg":"480x302","o_25416149_340.jpg":"340x213","o_25416149_220.jpg":"220x138","h_25416149_1280.jpg":"1280x854","h_25416149_1024.jpg":"1024x683","h_25416149_640.jpg":"640x427","h_25416149_480.jpg":"480x320","h_25416149_340.jpg":"340x227","h_25416149_220.jpg":"220x147","pp_25416149_1280.jpg":"1280x1628","pp_25416149_1024.jpg":"1024x1303","pp_25416149_640.jpg":"640x814","pp_25416149_480.jpg":"480x611","pp_25416149_340.jpg":"340x432","pp_25416149_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2691","hd_25416154_1920.jpg":"1920x1080","k_25416154_1280.jpg":"1280x1280","k_25416154_1024.jpg":"1024x1024","k_25416154_640.jpg":"640x640","k_25416154_480.jpg":"480x480","k_25416154_340.jpg":"340x340","k_25416154_220.jpg":"220x220","o_25416154_1280.jpg":"1280x1794","o_25416154_1024.jpg":"1024x1435","o_25416154_640.jpg":"640x897","o_25416154_480.jpg":"480x672","o_25416154_340.jpg":"340x476","o_25416154_220.jpg":"220x308","h_25416154_1280.jpg":"1280x854","h_25416154_1024.jpg":"1024x683","h_25416154_640.jpg":"640x427","h_25416154_480.jpg":"480x320","h_25416154_340.jpg":"340x227","h_25416154_220.jpg":"220x147","pp_25416154_1280.jpg":"1280x1628","pp_25416154_1024.jpg":"1024x1303","pp_25416154_640.jpg":"640x814","pp_25416154_480.jpg":"480x611","pp_25416154_340.jpg":"340x432","pp_25416154_220.jpg":"220x280"}],"incptvocmimagegalleryImageUseInGallery":["1","1","1","1","1","1","1","1","1"]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 100 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 420 [name] => Sa svih strana [alias] => sa-svih-strana [description] => [parent] => 417 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 2 [params] => {"inheritFrom":"417","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2018-11-16 09:18:21","customparams_modified":"2018-11-16 09:18:21","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 0 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7597955 Threads: 2 Questions: 1615345927 Slow queries: 4795432 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 110893297 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 35 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front02 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '0' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /om/sa-svih-strana ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 420 [name] => Sa svih strana [alias] => sa-svih-strana [parent] => 417 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /om/sa-svih-strana ) ) [link] => /om/sa-svih-strana/otkrivamo-veliku-tajnu-iz-povijesti-jadrana-zidovski-brod-nade-lezi-u-modrom-grobu-kod-rogoznice-1326135 [printLink] => /om/sa-svih-strana/otkrivamo-veliku-tajnu-iz-povijesti-jadrana-zidovski-brod-nade-lezi-u-modrom-grobu-kod-rogoznice-1326135?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 731359 [name] => BROD AGIA ANASTASIA [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2023-09-28 09:23:14 [main_article_id] => 0 [alias] => brod-agia-anastasia [link] => /tag/brod-agia-anastasia ) [1] => stdClass Object ( [id] => 600998 [name] => Holokaust [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => holokaust [link] => /tag/holokaust ) [2] => stdClass Object ( [id] => 731360 [name] => Smokvica Mala [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2023-09-28 09:23:14 [main_article_id] => 0 [alias] => smokvica-mala-0 [link] => /tag/smokvica-mala-0 ) [3] => stdClass Object ( [id] => 458879 [name] => rogoznica [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => rogoznica [link] => /tag/rogoznica ) [4] => stdClass Object ( [id] => 418244 [name] => olupina broda [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => olupina-broda [link] => /tag/olupina-broda ) [5] => stdClass Object ( [id] => 638841 [name] => brodovi i sudbine [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2021-05-16 13:04:18 [main_article_id] => 0 [alias] => brodovi-i-sudbine [link] => /tag/brodovi-i-sudbine ) [6] => stdClass Object ( [id] => 611496 [name] => marijan žuvić [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2020-06-29 11:28:55 [main_article_id] => 0 [alias] => marijan-zuvic [link] => /tag/marijan-zuvic ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => TAJNOVITI BROD AGIA ANASTASIA, JEDAN OD NAJPOZNATIJIH MEĐU ONIMA KOJI SU S PREŽIVJELIMA IZ HOLOKAUSTA PROBIJALI BRITANSKU BLOKADU PALESTINE, SVJEDOK ZNAČAJNE ULOGE KOJU JE U TOME IMALA TITOVA JUGOSLAVIJA, OD STUDENOGA 1946. LEŽI U MODROME GROBU KOD ROGOZNICE [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => brodovi i sudbine [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [CitySelect] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [SD_na_licu_mjesta] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Otkrivamo veliku tajnu iz povijesti Jadrana: židovski brod nade leži u grobu kod Rogoznice! [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3261 [name] => Miomir Štrbac [username] => miomir.strbac [email] => miomir.strbac@slobodnadalmacija.hr [password] => $2y$10$oBa2AAEGUKq/Ymg095Mrh.7uW.yCfYXSNnHxeF4nyWHs8x3qBlQvy [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => {"admin_style":"","admin_language":"","language":"","editor":"","timezone":""} [groups] => Array ( [3] => 3 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [admin_style] => [admin_language] => [language] => [editor] => [timezone] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/miomir-strbac-3261 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1775 [gender] => m [description] => [image] => [url] => [group] => 0 [plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""} ) [avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/96410507fb7745ab8b7da88e9937be54?s=100&default=https%3A%2F%2Fmore.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/10/25416040.jpg [galleryCount] => 9 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] =>

Do obale Palestine stizalo se i uz pomoć konopa

[popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/10/25416040.jpg [title] =>

Do obale Palestine stizalo se i uz pomoć konopa

) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/10/25416036.jpg [title] =>

Agia Anastasia počiva u dubini

Facebook Manta Diving Centre ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/10/25416037.jpg [title] =>

Danas Agiu Anastasiu posjećuju samo ronioci

Facebook Manta Diving Centre ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/10/25416038.jpg [title] =>

Timun zaleđen u vremenu

Facebook Manta Diving Centre ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/10/25416039.jpg [title] =>

Starac iz 1889. – Lochita kao švedska Industria

) [5] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/10/25416041.jpg [title] =>

Dragocjena sjećanja – Leah Spinner (gore lijevo)

) [6] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/10/25416042.jpg [title] =>

Lochita uplovljava u Haifu – slika sve govori

) [7] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/10/25416149.jpg [title] =>

Luka u Bakru bila je polazište probijača blokade

) [8] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/10/25416154.jpg [title] =>

Izbjeglice stižu u Haifu

) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

U nadasve burnoj povijesti nastajanja židovske države, posebno mjesto pripada brodovima koji su se od ljeta 1945. do svibnja 1948. godine, prepuni preživjelih iz holokausta, iz europskih luka probijali prema Palestini. Nedvojbeno je to brodovlje nade bilo najneobičnija skupina plovila zabilježena u pomorskim kronikama.

Židovske su organizacije kupovale sve što je moglo ploviti i stići do Palestine. Kakva je to bila kombinacija velikih i malih, najčešće prastarih i rijetko novih, drvenih, željeznih i čeličnih plovila! A na njima uvijek ukrcano četiri do pet puta više duša od svakoga razumnoga maksimuma.

Logori u pustinji

A Palestina ih nije dočekivala raširenih ruku. Naprotiv. Britanska Kraljevska ratna mornarica provodila je strogu blokadu obale svoga mandatnog teritorija. Svaki je brod bio zaustavljen, sproveden u Haifu, a stradalnici iz holokausta otpravljeni u logore u pustinji. Kad su shvatili da ih to nimalo ne plaši, Britanci su ih slali u logore na Cipru, gdje će dočekati osnutak Izraela.

Razumljivo je da su izraelski povjesničari temeljito obradili probijače blokade, da su objavljene brojne knjige i znanstveni radovi, ali i dragocjena sjećanja ljudi koji su tim brodovima plovili u novi život. Nije, pak, razumljivo da se o toj epopeji nije pisalo ni u Jugoslaviji ni u Hrvatskoj.

---

image

Lochita uplovljava u Haifu – slika sve govori

---

A puno je razloga da se piše. Prvi je uloga koju je Titova Jugoslavija imala u organizaciji tih tajnih putovanja. Drugi, da je Bakar bio jedna od najvećih luka za ukrcaj preživjelih iz holokausta, a treći, nama najzanimljiviji, podatak da podrtina jednoga od najpoznatijih probijača blokade, broda Agia Anastasia, leži na dnu Jadrana, uz otočić Smokvica Mala kod Rogoznice!

Jugoslavenskim dijelom priče bavili su se mnogi u Izraelu. Za razumijevanje tih zbivanja najviše su mi pomogla dva rada: Britain versus Roumania and the Soviet military authorities 1945-1947 (Britanija protiv Rumunjske i sovjetskih vojnih vlasti) i Post-Holocaust politics: Britain, the United States and Jewish Refugees 1945-1948 (Politika nakon holokausta: Britanija, Sjedinjene Države i židovski izbjeglice).

Flota za proboj

Napisao ih je profesor suvremene povijesti Arieh J. Kochavi, predstojnik katedre za povijest na Sveučilištu u Haifi i vodeći stručnjak za židovske migracije u Palestinu poslije 1945. godine. Prvi rad je 1988. objavio Institut za balkanske studije u Solunu, a drugi 2001. godine University of North Carolina Press u Chapell Hillu.

Težnja europskih Židova da se dokopaju Palestine postojala je mnogo prije holokausta, a nakon Drugoga svjetskoga rata postala je plebiscitarna. Britanija, koja je imala mandat Lige naroda da upravlja Palestinom, nastojala je to svim silama spriječiti. Hagana, paravojna organizacija koja se godinama borila protiv Britanaca, preko svoga ogranka Mossad L‘Aliyah Beth počinje stvarati flotu probijača blokade, u kojoj će, u manje od četiri godine, ploviti više od stotinu brodova. Plovila kupuju i druge židovske organizacije.

Posebno je živo bilo na Crnome moru, u rumunjskim i bugarskim lukama, gdje se okupljalo sve više preživjelih Židova. Do sklapanja Pariškog mirovnog sporazuma 1947. godine Rumunjska je bila pod upravom Savezničke kontrolne komisije, u kojoj su glavnu riječ imali Sovjeti. Britanci su uporno pokušavali spriječiti da brodovi puni Židova otplove prema Palestini, a Sovjeti nisu poduzimali ništa.

Arhivska građa pokazuje da Britanci kod Sovjeta najčešće prosvjeduju zbog broda Agia Anastasia. Kako se pokazalo, to je bio jedan od brodova Mossad L‘Aliyah Betha. I onda je u ljeto 1946., posve nenadano, Agia Anastasia nestala iz Crnoga mora. Kako piše profesor Kochavi, Moskva je prestala provocirati London kako ne bi ugrozila svoje pozicije u pregovorima o budućnosti Rumunjske koji su se vodili u Parizu. No, Sovjeti su pronašli drugi put kojim će Židovi krenuti put Palestine – preko Titove Jugoslavije!

Ljutiti Britanci

U Londonu su dotad bili ljuti zbog skupina Židova koji su se prebacivali u Italiju, ali o Palestini nije bilo govora. Onda je odjeknula vijest da su Britanci 29. srpnja 1946. pred Haifom naišli na brod Haganah koji je plutao zbog havarije stroja. Bila je to nekadašnja kanadska korveta Norsyd, duga 63 metra, a na kojoj je putovalo čak 2678 izbjeglica, od kojih 150 djece mlađe od deset godina i jednako toliko trudnica. Nakon što je Haganah dotegljen u Haifu, doznalo se da se to mnoštvo ljudi na brod ukrcalo pet dana ranije u luci Bakar!

---

image

Starac iz 1889. – Lochita kao švedska Industria

---

Bio je to dotad najveći broj izbjeglica koji je jednim brodom stigao u Palestinu. Britanci su bili ljuti i zabrinuti. Veleposlanik u Beogradu Charles Peake je bio uvjeren da su vlasti dobro znale za njihovo kretanje prema Bakru, kao i za postojanje dvaju logora u blizini Zagreba u kojima se moglo smjestiti 5000 Židova. Od Jugoslavije je zatraženo da spriječi buduća putovanja iz njezinih luka. Vladimir Velebit, zamjenik ministra vanjskih poslova, to im je i obećao.

Uz to Kochavi donosi zanimljiv podatak: židovske su organizacije morale izdašno plaćati Rumunjskoj i Bugarskoj da bi omogućile prolaz izbjeglica, dok Jugoslavija nije tražila nikakvu naknadu. Tumačilo se to kao čin osvete prema Britaniji zbog njezina tvrdoga stava oko jugoslavensko-talijanskoga razgraničenja u Julijskoj krajini.

Ipak, stanje se smirilo, mjesecima nije bilo vijesti o Židovima koji bi preko Jadrana išli u Palestinu. I onda su se potvrdila britanska strahovanja da Agia Anastasia nije nestala! Jake snage Kraljevske mornarice (razarači Haydon i Brissenden, te minolovci Octavia i Espiegle) dočekali su pred Haifom panamski parobrod Lochita, na kojemu se nalazilo čak 3845 židovskih izbjeglica. Tada snimljena fotografija najbolje dočarava kako se plovilo na brodovima nade.

Ugušena pobuna

Lochita je bez otpora sprovedena u Haifu, gdje je mnoštvo izbjeglica iskrcano i pripremljeno za prekrcaj na britanske transportne brodove koji će ih otpremiti u logore na Cipru. Tada je došlo do pobune koju su Britanci žestoko ugušili, ubivši dvojicu i ranivši 46 izbjeglica.

Vlastima u Londonu javljeno je da je među izbjeglicama na Lochiti bilo i 456 brodolomaca s broda Ha‘kedosha, koji je potonuo u jugoslavenskim vodama. Vrlo brzo se otkrilo da je Ha‘kedosha zapravo Agia Anastasia koja je, zajedno s Lochitom, isplovila iz Bakra 8. studenoga 1946. godine.

Na trenutak ćemo se pozabaviti imenima brodova, koja nerijetko izazivaju zabunu. Primjer toga je upravo Agia Anastasia. Pod tim je imenom plovio legalno registrirani rumunjski brod, upisan u Braili. No, svi su brodovi Mossad A‘liyah Betha imali kodno ime koje su koristili u radio komunikaciji. Za Agia Anastasiju je to bilo Ha‘kedosha, što na hebrejskome znači Sveti. Uz to je Mossad imao i svoje borbeno ime broda - Abba Berdizhev.

Za parobrod Lochita kodno je ime bilo Knesset Israel. Bio je to mali i stari teretnjak, izgrađen 1889. u britanskome Grangemouthu kao Nils. Plovio je i kao švedska Industria, estonska Elise, kanadska Evelyn B., i na kraju grčka Anna. Brodovlasnik Constantine Gratsos kupio je brod 1945. i odmah ga 1946. prodao Židovima. Službeni vlasnik Lochite bila je panamska tvrtka Cia. Maritima Ecuatorial S.A.

---

image

Luka u Bakru bila je polazište probijača blokade

---

Pokazalo se da je Agia Anastasia, ma kako je zvali, uspjela u potpunoj tajnosti iz Crnoga mora doploviti sve do sjevernog Jadrana, da bi ukrcala rumunjske Židove koji su do Bakra stigli kopnom. Njezin je slučaj Britancima potvrdio ne samo da su u Beogradu znali sve o židovskim namjerama, nego da su te operacije i provodili. Nadasve je važno pismo koje je Leah Spinner, preživjela iz Auschwitza, iz logora na Cipru uputila prijatelju Yehuditu Arnonu. U njemu navodi da je, negdje u Jugoslaviji, gotovo 4000 ljudi deset dana čekalo u šatorskome naselju dolazak brodova u Bakar.

Kobno nevrijeme

Tada je 450 mladića i djevojaka, među kojima i ona, ukrcano na manji, a stariji ljudi, žene i djeca na veći brod. Bilo je planirano da plove zajedno sve do palestinskih voda, gdje bi se izbjeglice prekrcale na Lochitu i uplovile u Haifu. No, uskoro su se brodovi našli na udaru snažnoga nevremena, u najgorem trenutku Agia Anastasiji je otkazao stroj i nošena vjetrom bačena je na hridi.

---

image

Dragocjena sjećanja – Leah Spinner (gore lijevo)

---

Kako piše Leah Spinner, među 450 ljudi nije uopće bilo panike. Mladići su uspjeli brodske konope prebaciti do obale, pa su spašeni ne samo svi na brodu, nego i njihove naprtnjače i kuferi! Na drugoj strani otoka čekali su ih ribarski čamci i plovilo jugoslavenske milicije, prebačeni su na kopno, a prenoćili su, kako navodi, u Domu kulture. Sutradan su ukrcani na Lochitu, koja je morala skrenuti u Split da bi popunila zalihe hrane.

Napetost između Londona i Beograda još nije bila dosegla vrhunac, no dogodilo se to vrlo brzo. Iz Grčke je 7. prosinca 1946. stigla vijest da je na obali otoka Syrina u Dodekaneskom arhipelagu stradao probijač blokade Athena, židovskoga imena Rafiah. Mali parobrod, na kojem je bilo 800 ljudi, zahvatilo je nevrijeme, pokušao se skloniti u jednu uvalu, no bačen je na stijene. Potonuo je za 40 minuta. Ljudi su skakali u more, neki su se utopili, drugi se dokopali kopna. Pronađeno je osam tijela, ali se ne zna koliko je nesretnika nestalo bez traga.

Tragedija Rafiaha stvorila je Jugoslaviji golemi problem. Taj je brod, pun rumunjskih Židova, u studenome doplovio u Split, gdje je iskrcano 785 izbjeglica. Britanski veleposlanik Charles Peake zatražio je od Vladimira Velebita da Jugoslavija spriječi njihov ukrcaj na bilo koji drugi brod, što mu je i obećano. No, ne samo da nisu spriječeni, nego su izbjeglice prebačeni u Bakar, gdje ih je već čekao Rafiah, pa su 28. studenoga 1946. otplovili put Palestine.

Kad su preživjele članove grčke posade saslušale britanske vlasti, saznalo se da se Jugoslavija nije trudila prikriti da namjerava probiti blokadu, da su putnici normalno vlakovima stigli iz Zagreba u Bakar, da je Rafiah tamo opskrbljen ugljenom za put do Palestine...

Uloga ili ucjena UN-a

Stanje je postalo krajnje ozbiljno, pa je veleposlanik Peake dva puta u kratkom vremenu razgovarao s Josipom Brozom Titom. Kako, temeljem arhivske građe, navodi Arieh J. Kochavi, maršal Tito je Peakea uvjeravao da Jugoslavija nema nikakav interes poticati ilegalno useljavanje Židova u Palestinu. Ali, tvrdio je, to mora činiti jer je ucjenjuje moćni Fiorello La Guardia, glavni direktor agencije Ujedinjenih naroda za pomoć i obnovu (UNRRA), koji pomoć Jugoslaviji uvjetuje potporom židovskim izbjeglicama. Zato su, materijalom UNRRA-e, kod Zagreba izgrađena dva tranzitna logora.

Kako bilo, nakon razgovora Peakea s Titom, stanje se promijenilo. U London su počele stizati informacije da Jugoslavija vrlo odlučno sprječava svaki pokušaj židovskih izbjeglica da preko njezina teritorija i luka organiziraju put u Palestinu. Tijekom cijele 1947. godine ništa se nije dogodilo. Onda je 28. veljače 1948. javljeno da je britanski razarač Venus zaustavio i u Haifu priveo jedrenjak Rondine, židovskoga imena Bonim Vlochamim.

Na drvenome brodu dugom 40 metara bilo je gotovo tisuću ljudi, a isplovili su iz Bakra deset dana prije. Ipak, velike ljutnje nije bilo. U Londonu su već zatvarali Slučaj Palestina, da bi 14. svibnja 1948. u ponoć prestao njihov mandat. Nekoliko sati poslije Židovi su proglasili državu Izrael, a sutradan su u Palestinu ušle združene vojske arapskih zemalja. Počeo je prvi od izraelsko-arapskih ratova.

Medijska tišina

Moglo bi se pomisliti da se, u tim novim okolnostima, u Jugoslaviji zaboravilo na dramatična zbivanja iz 1946., na njezinu ulogu u nastojanjima da se što više Židova probije u Palestinu. No, nije se imalo što zaboraviti! O svemu tome nije se u javnosti ništa znalo, u tadašnjim novinama nije bilo ni retka, a ni do danas, koliko nam je poznato, nije objavljen nijedan publicistički ili znanstveni rad na tu temu.

O potonuću broda Agia Anastasia službeno je objavljen samo jedan podatak, i to 1952. godine. U Pomorskome godišnjaku za godine 1941.-1951. navodi se da je grčki m/b Aghia Anastasia, luke pripadnosti Braila, od 350 brt, stradao kod otočića Mala Smokvica 9. XI. 1946. U opisu je zabilježeno: usled kvara na motoru jaki vetar bacio je brod na južni rt otoka Mala Smokvica, gde je potonuo i potpuno je uništen. I to je sve.

---

image

Agia Anastasia počiva u dubini

Facebook Manta Diving Centre
---

Ostatke broda u jesen 1955. godine pronašli su ronioci iz Brodospasove ekipe Labin. Tada je, naime, sustavno pregledan cijeli Jadran u potrazi za brodovima koje bi se isplatilo izvaditi ili podvodno izrezati za staro željezo. Nakon toga Agia Anastasia se više nigdje ne spominje, što bi značilo da Brodospas na njoj nije ništa radio.

Istodobno je trajala potraga za podacima o samome brodu. Ni izraelski povjesničari nisu uspjeli otkriti porijeklo Agia Anastasije. Prije petnaestak godina, uz pomoć prijatelja koji je imali pristup, pokušao sam u arhivi londonskoga Lloyd‘s Registra naći barem osnovne podatke o brodu. Ali tamo nema ništa.

Pogrešno slatko ime

U pismu Leah Spinner napominje se da je to vjerojatno bila neka vrsta ratnoga broda. U Mossadovu opisu broda tvrdi se da je to bila topovnjača koja je naišla na minu i prepolovila se. Kada je to bilo, čija je to topovnjača, kad je i gdje popravljena, do danas je ostala tajna.

O postojanju ostataka broda uz Smokvicu Malu ronioci su dobro znali, ali ih nisu vezali uz Agia Anastasiju. U svibnju 2016. godine, na Facebook stranici Manta Diving Centra, objavljene su fotografije potonuloga broda koji nazivaju Chocolate wreck. Uz objašnjenje da je to rumunjski brod torpediran tijekom Drugoga svjetskoga rata, navodi se da je, prema legendi, prevozio čokolade i kekse, pa otuda i ime.

---

image

Danas Agiu Anastasiu posjećuju samo ronioci

Facebook Manta Diving Centre
---

Legendarni, ali nimalo slatki, to su ostaci našega glavnoga junaka, jednoga broda s tri imena istodobno - Agia Anastasia, Ha‘kedosha i Abba Berdizhev.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
Facebook Manta Diving Centre Facebook Manta Diving Centre Facebook Manta Diving Centre

Do obale Palestine stizalo se i uz pomoć konopa

Facebook Manta Diving Centre

Agia Anastasia počiva u dubini

Facebook Manta Diving Centre

Danas Agiu Anastasiu posjećuju samo ronioci

Facebook Manta Diving Centre

Timun zaleđen u vremenu


Starac iz 1889. – Lochita kao švedska Industria


Dragocjena sjećanja – Leah Spinner (gore lijevo)


Lochita uplovljava u Haifu – slika sve govori


Luka u Bakru bila je polazište probijača blokade


Izbjeglice stižu u Haifu

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/om/sa-svih-strana/otkrivamo-veliku-tajnu-iz-povijesti-jadrana-zidovski-brod-nade-lezi-u-modrom-grobu-kod-rogoznice-1326135 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=d28fbee2e2c15428ba8436f2a8ef7b9361a63e22 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Otkrivamo+veliku+tajnu+iz+povijesti+Jadrana%3A+%C5%BEidovski+brod+nade+le%C5%BEi+u+grobu+kod+Rogoznice%21&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fom%2Fsa-svih-strana%2Fotkrivamo-veliku-tajnu-iz-povijesti-jadrana-zidovski-brod-nade-lezi-u-modrom-grobu-kod-rogoznice-1326135 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fom%2Fsa-svih-strana%2Fotkrivamo-veliku-tajnu-iz-povijesti-jadrana-zidovski-brod-nade-lezi-u-modrom-grobu-kod-rogoznice-1326135 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => TAJNOVITI BROD AGIA ANASTASIA, JEDAN OD NAJPOZNATIJIH MEĐU ONIMA KOJI SU S PREŽIVJELIMA IZ HOLOKAUSTA PROBIJALI BRITANSKU BLOKADU PALESTINE, SVJEDOK ZNAČAJNE ULOGE KOJU JE U TOME IMALA TITOVA JUGOSLAVIJA, OD STUDENOGA 1946. LEŽI U MODROME GROBU KOD ROGOZNICE [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => brodovi i sudbine [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [35] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) )
StoryEditorOCM

brodovi i sudbineOtkrivamo veliku tajnu iz povijesti Jadrana: židovski brod nade leži u grobu kod Rogoznice!

Piše MARIJAN ŽUVIĆ
28. rujna 2023. - 09:22

U nadasve burnoj povijesti nastajanja židovske države, posebno mjesto pripada brodovima koji su se od ljeta 1945. do svibnja 1948. godine, prepuni preživjelih iz holokausta, iz europskih luka probijali prema Palestini. Nedvojbeno je to brodovlje nade bilo najneobičnija skupina plovila zabilježena u pomorskim kronikama.

Židovske su organizacije kupovale sve što je moglo ploviti i stići do Palestine. Kakva je to bila kombinacija velikih i malih, najčešće prastarih i rijetko novih, drvenih, željeznih i čeličnih plovila! A na njima uvijek ukrcano četiri do pet puta više duša od svakoga razumnoga maksimuma.

Logori u pustinji

A Palestina ih nije dočekivala raširenih ruku. Naprotiv. Britanska Kraljevska ratna mornarica provodila je strogu blokadu obale svoga mandatnog teritorij...

13. svibanj 2024 08:23