Od dana kada je njezin dvor čuvao rasplodne bikove, kao najvrjednije obiteljsko blago, do danas, kada se krošnja stoljetne murve, koja ih je krijepila sjenom, ogleda u prostranom bazenu, ´Didova kuća´ utočište je pružila generacijama težaka iz obitelji Kamber, te u novije dane putnicima dobronamjernicima, koji žele postati dijelom njezine povijesti. Obnovljena u duhu tradicije, s točno onoliko suvremenog komfora koliko ne narušava njezinu izvornu ljepotu, kamena ljepotica poziva na otkrivanje naslijeđa zadarskog zaleđa.
„Didova kuća“ u selu Podlug, nedaleko od Benkovca, s ljubavlju je izgrađena davne 1882. godine u obitelji Kamber, koja je u tom kamenom zdanju odgojila nekoliko generacija. 2015. godine unuk Gojko Kamber odlučio je obnoviti kuću, iskazati joj zahvalnost za sve dobrobiti i radosne trenutke djetinjstva i, pokušavajući zadržati njezinu autentičnost, pretvorio je u kuću za odmor, ali i mali muzej obiteljskog naslijeđa. Prenamjenom prostorija, iz nekadašnjih štala za životinje, konobe i spavaonica, ova težačka kuća postala je smještaj bogate povijesti zadarskog zaleđa, koje, zahvaljujući netaknutoj ljepoti i sveprisutnom miru, postaje prepoznatljivo utočište gostiju sitih vreve.
- Zemljište od ukupno 1200 kvadrata spoj je tradicije i modernog. Prostrana okućnica popločena je autohtonim benkovačkim kamenom, a vrijedno naslijeđe vidljivo je na svakom koraku. Upravo sam to i želio, da obiteljska priča i priča ovog kraja izvire iz svakog kamena - započinje Gojko Kamber.
Sitni vez majčine ljubavi
Posao njegova oca i djeda po kome je danas kuća i nazvana, bila je briga o životinjskom blagu, ponajviše vrhunskim bikovima za rasplod, po čemu su bili poznati u Ravnim kotarima, pa je veliko dvorište bilo namijenjeno uglavnom za boravak životinja. Kraljica dvorišta bila je i ostala velika murva, stablo koje je ljeti djeci pružalo zaštitu od sunca i hranilo ih slatkim plodovima. Sada vanjskim dijelom dominira prostrani bazen, oko kojeg su ležaljke idealne za popodnevnu siestu, potom paviljon sa stolom i stolicama za blagovanje te dječje igralište. Kako primjećujemo, namjerno je trag vremena ostavljen na udubinama na vanjskom kamenom zidu gdje su nekoć kokoši nesle jaja, na lancima za koje su bile privezane krave, okovima nekadašnjih vrata, čak je i takozvana škurja za tjeranje konja svoje mjesto pronašla u dvorištu. Lijep detalj je zasigurno i stari bicikl Gojkova oca u kutu koji sada krasi cvijeće.
Unutrašnji prostor "Didove kuće" zauzima 200-tinjak kvadrata i ispunjen je novim, ali i restauriranim komadima namještaja, od kojih su neki, poput Singer mašine i ogledala, bili vlasništvo Gojkove majke, dok je neke on pronalazio na sajmovima te dao obnoviti. Takav primjer je stara drvena komoda u blagavaonici, koja čuva obiteljski porculan, čaše i nekoliko svijećnjaka. Na zidu preko puta nalaze se crno-bijele fotografije Kamberovih, slike kuće kako je nekoć izgledala, majčini gobleni i zanimljiv vez na kojem piše „Svakog dana, svake noći, na te mislim, hoćeš doći. Da ti kažem: ljubav moja uvijek bit će samo tvoja“.
- Riječ je o vezu koji je obično u starinskim kućama poput ove stajao na kuhinjskom zidu. Ovoga je moja majka krojačica izvezla ocu kada su tek započeli vezu. Imala je tada 18 godina - objašnjava Gojko.
Tajna efekta crnog kamena
U prostoru nekadašnje konobe, gdje su se u prošlosti čuvali plodovi rada, danas su spavaće sobe. Ukupno su četiri, zauzimaju po 20 kvadrata i upotpunjene su dvokrevetnim krevetima i kupaonicama. Posebnu pažnju privlači izvorni, preko 130 godina star kamen, koji je vlasnik odlučio zadržati čak i na zidovima novoizgrađenih kupaonica. Kameni zidovi debeli 70 centimetara u sobama omogućuju izvrsnu izolaciju za ugodan boravak i san.
Dok je standardna kuhinja opremljena modernim uređajima, gostima kuće na raspolaganju je i takozvana crna kužina - mjesto gdje se nekoć svakodnevno pekao kruh i spremao objed. Zadržavši njezin izvorni oblik, crnu čađu na zidovima čak i paučinu na svodu, vlasnik je gostima kuće odlučio dočarati duh prošlih vremena, prostoriju koja je obilježila sretno djetinjstvo.
- Nemali broj puta znali su me ljudi pitati gdje mogu nabaviti taj crni materijal na stropu i kako sam postigao efekt čađavog kamena u kužini. Tada im odgovorim – nema tu efekta, za ovo je potrebno samo 100 godina pripremanja hrane - zaključuje Kamber priču o kući djeda u Ravnim kotarima, zadarskom zaleđu koje sve češće nazivaju „hrvatska Provansa“. Nota modernog, nota povijesti, lijeni odmor, tišina, sanjiva dvorišta, lijepa priroda i neopisiv šarm proljetnih i ljetnih večeri opravdani su razlozi za to.