Nije lako kad čovjek radi skoro 40 godina u svojoj firmi na zemljištu, doduše ne svome, tik do mora ispred kuće, a onda jednog dana dođe netko i kaže: "Ja sam to kupio od vlasnika, izađi van!"
Upravo se takva situacija dogodila Jošku Pavlovu i njegovu sinu Jakovu, vlasnicima tvrtke "Pavlov Alati" iz Kaštel Gomilice koja je svoje sjedište, sve donedavno, imala u objektu od 200-tinjak četvornih metara na parceli od preko 4 tisuće kvadrata i to uz samu rivu u Gomilici.
To je zemljište, priča nam ogorčeni Joško Pavlov, 1958. godine od privatnog vlasnika kupio Sreski odbor Ferijalnog Saveza Bihać, a on je, budući da mu je njegova kuća susjedna, taj prostor čuvao u zimskim mjesecima i za to je od vlasnika dobivao određenu naknadu.
Išlo je to tako sve do početka Domovinskog rata kada se država Hrvatska upisuje kao vlasnik nekretnina i to na osnovi Uredbe o zabrani raspolaganja i preuzimanja sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju RH iz 1992. godine.
Temeljem toga, Pavlov s lokalnim vlastima sklapa ugovore o korištenju navedene nekretnine, a tijekom rata tu se, među ostalim, za potrebe Hrvatske vojske proizvodi i oružje.
Promjena vlasnika
- Pokušava san ja to kupiti, kontaktira san s ljudima u Bihaću, ali zbog neriješenih međudržavnih odnosa nisan bija to u mogućnosti realizirati - govori nam Pavlov.
I onda, u studenom 2006. godine za njega počinju problemi. Naime, pojavljuje se Ferijalni savez BiH sa sjedištem u Sarajevu i Općinskom sudu u Kaštel Lukšiću podnosi tužbu za brisanje iz zemljišnika države Hrvatske kao vlasnika i upis njih.
Ustvrdili su da su oni pravni sljednik Sreskog odbora Ferijalnog saveza Jugoslavije - Bihać te da su pravi vlasnik ove atraktivne nekretnine. Država je, pak, preko Općinskog državnog odvjetništva tvrdila da oni nisu pravni sljednici.
Nakon što je 2010. godine presuđeno u korist "sarajlija", Županijski sud na žalbu ODO-a Split ukida presudu iz proceduralnih razloga i vraća je na ponovno suđenje. Kaštelanski sud opet donosi istu presudu i odlučuje da se država briše kao vlasnik.
Ta odluka, pak, postaje i pravomoćna jer se na nju ne žali Državno odvjetništvo i Ferijalni Savez BiH - Sarajevo uknjižava se kao vlasnik. I upravo je to, što se Državno odvjetništvo nije žalilo, pobudilo dodatne sumnje kod Pavlova.
- Presuda da je to njihovo vlasništvo donesena je bez dokaza, a onda se još ovi iz odvjetništva nisu žalili šta je meni čudno jer se oni inače žale na sve živo i neživo - tvrdi Pavlov.
Nakon pravomoćnosti, novi vlasnici raspisuju javni natječaj za prodaju nekretnine na kojem pobjeđuje tvrtka "Visoko potkrovlje" iz Žrnovnice i kupuje zemlju za 705 tisuća eura kreditom Imex banke.
Zanimljivo je da je ista banka, prema ZK izvadku, od kraja 2012. godine pa do ožujka ove godine plasirala više od četiri milijuna i 330 tisuća eura i gotovo 22 milijuna kuna kredita "Visokom potkrovlju", a kao zalog je svaki put uzeto ovo zemljište koje se nalazi u zoni društvene namjene te je "Visoko potkrovlje" planiralo, doznajemo, tamo izgraditi starački dom.
'Ogorčen sam na pravosuđe'
Kako bilo, Pavlov se ne miri s tim da ga novi vlasnik tjera s nekretnine u čijem je, veli, posjedu bio desetljećima te pokušava kaznenim prijavama protiv svih aktera (uključujući i zamjenicu ODO-a koja je vodila predmet, a u međuvremenu je otišla u mirovinu) i sudskim putem spriječiti deložaciju.
No, zasad ništa ne uspijeva, prijave su još "u USKOK-ovoj obradi" i krajem prošle godine dolazi do ovrhe i prisilnog iseljavanja. Od tada zaštitari koje je angažirao novi vlasnik čuvaju prostor, a Pavlov ne može poslovati.
- Ogorčen sam na pravosuđe i to zato šta se, ispada, sve može kupiti. Svaki spor se rješava mirnim putem, a ako ne može tako onda se ide na sud. A oni uopće, prije nego su tužili državu, nisu išli na mirno rješenje šta je kršenje zakona (čl. 186 ZPP-a navodi da će sud odbaciti tužbu protiv RH podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora - op.a.). Doveli su mene i mog sina u situaciju da ćemo biti gladni jer ne možemo raditi, a na toj sam zemlji od 1978. godine i niti sam kome šta ukreja, niti oteja. Doli leži 20 strojeva i miruje, ovo je katastrofa hrvatskog sudstva, napiši to od riči do riči - ljutit je stariji Pavlov.
No, osim njega, razloga za nezadovoljstvo imaju i općinske vlasti Bihaća jer im je, tvrde, oteto njihovo vlasništvo budući da Ferijalni savez Sarajevo nije pravni sljednik ugaslog Sreskog odbora FSJ - Bihać. U prilog tome navode odluku Skupštine općine Bihać iz 1966. godine po kojoj općina preuzima imovinu i obveze ukinutog sreza Bihać.
- To je naša imovina i oni to nisu nikad i nikako mogli i smjeli prodati, sve što je napravljeno je nezakonito. Mi smo kao općina dali punomoć odvjetničkom uredu iz Splita da nas zastupa i podnijeli smo kaznenu prijavu - kazao nam je Kemal Redžić, gradski pravobranitelj u Bihaću.
'Eventualne nesuglasice'
Kontaktirali smo i Nedžiba Ibrahimovića, direktora "Visokog potkrovlja" koji nas je uputio na odvjetnika Mladena Parčinu. On, pak, tvrdi da u cijeloj priči nema ničeg spornog jer je tvrtka kupila zemlju od vlasnika koji je bio uknjižen 1/1 te da se obitelj Pavlov i tvrtka Pavlov alati d.o.o. "potpuno nezakonito i bez ikakve pravne osnove nalazila u predmetnim nekretninama".
- Tvrtka Visoko potkrovlje d.o.o. ne želi da njeno ime se povezuje sa predmetnim člankom budući da je predmetne nekretnine uredno platila te se uknjižila kao vlasnik nekretnine. Eventualne nesuglasice između bivših vlasnika ne tiču se tvrtke te ista ne želi da je se stavlja u kontekst s navedenim osobama - napisao nam je odvjetnik Parčina čiji zahtjev, radi objektivnog prikaza ove priče, ipak nismo mogli uslišiti.
Generalni sekretar: Dokazali smo pravo vlasništva
Naravno, da je sve legalno tvrdi i Nusret Muhović, generalni sekretar Ferijalnog saveza BiH - Sarajevo.
- Tvrdnje Općine Bihać o vlasništvu nad predmetnom nekretninom ne možemo komentirati jer ne znamo na čemu su zasnovane. Tokom sudskog postupka je dokazano pravo vlasništva nad nekretninom na osnovi tražene i sudu dostavljene dokumentacije. Predmetna nekretnina je prodana na osnovi provedenog postupka javne prodaje i potpisanog Ugovora tvrtci „Visoko potkrovlje“ u kojem je definiran iznos i način plaćanja što je prijavljeno i nadležnim organima - kazao je Muhović u pisanom odgovoru u ime FS BiH Sarajevo.