Dalmacija Split županija

PALME NJIŠU GRANE

Suše se simboli Vranjica, pipa već nagriza petinu stabala

PALME NJIŠU GRANE

Nametnički kukac palmina pipa napao je i nekoliko palmi u Vranjicu.

Gradski vijećnik Nikola Perajica alarmirao je gradske službe, koje su, kako je rekao, odmah izišle na teren.

– Zajedno s kolegom Josipom Jurićem, kao predsjednikom Mjesnog odbora Vranjic, upozoravam na ovo stanje. Neke su palme već posječene, a dio ih je počeo propadati. Nakon naše reakcije stigli su djelatnici gradskog komunalnog pogona koji su polijevali palme sredstvom protiv nametnika, te se nadam da će i nastaviti s njegovim uništavanjem – ističe Perajica, pokazujući stablo koje je pipa zahvatila i čije su se grane objesile niz deblo, ne izuzimajući ni lanjske hladnoće kao djelomičan uzrok stradavanja tih biljaka.

– Ove palme u Vranjicu su zasađene prije petnaestak godina nakon izgradnje nove rive. Nisu nam stigle kao niska stabla nego su već iz rasadnika stigle kao viša. U ovom trenutku ih ima 25 komada oko centra našeg mjesta, a ima ih nešto i izvan poluotoka. Prije same sanacije našu su rivu također krasile palme koje su bile zasađene početkom sedamdesetih godina, ali budući da nisu mogle tako stajati dok je trajala sanacija, dali smo ih na druga mjesta, a nakon radova smo ovdje posadili nove – kaže Jurić, strahujući kako još tri ili četiri palme idu prema tome da ih se posiječe zbog napada pipe.

– Problem koji se sada događa u Vranjicu se, kao što je poznato, pojavio i u drugim dijelovima Dalmacije. Evo, sad je dočekao i nas, a dočekat će i svakoga tko se na vrijeme ne pripremi i ne prepozna taj problem. Iako su palme u našu regiju došle prije oko 120 godina kao svojevrstan ukras, kako bi zamijenile neke druge vrste poput murvi, koštela i tamarisa, ne želimo ih se sada odreći jer smo njihovim dolaskom dobili lijep mediteranski ugođaj, čak i pomalo egzotični. Tako su palme srasle s našim srcem i s našim ambijentom, te ih želimo sačuvati, da ostanu kao dio tradicije. Koliko će ih biti teško očuvati, vidjet ćemo, u ovom trenutku još ne možemo znati kako će se situacija razvijati – dodao je prvi čovjek Vranjica, ističući kako su palme postale simbol mjesta, kao što su to već desetljećima i u Splitu.

– Palme su drvo života, simbol radosti i pobjede. Ide nam Cvitnica i palme su dio tog blagdana – poručuje Jurić.

Kako doznajemo od diplomiranog inženjera agronomije Grge Matkovića, voditelja solinske Komunalne službe, posječene su ukupno dvije palme, jedna je stradala od pipe, a druga od leda.

– Imamo dvije vrste palmi zasađenih u Vranjicu. To je feniks palma koja je podložna napadu pipe, i washingtonova, koja nije. Redovito provodimo zaštitu na način da se zalijeva kruna krošnje, to nam obavlja firma "Jadro" koja je ovlaštena za taj posao, zadnje smo polijevanje obavili prije desetak dana – govori Matković pokazujući nam i fotografije i dodajući kako je zaraza prisutna, ali u kojoj mjeri, moći će se, govori, točno vidjeti nakon što ličinke pipe postanu aktivne nakon rasta temperature zraka i kretanja vegetacijskog razdoblja.

– Prema saznanjima koje smo dobili u razgovorima s djelatnicima u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša, Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi odobriti taj jedini efikasni način primjene insekticida, a to je izravno injektiranje u deblo palmi što bi ih trebalo potpuno zaštititi. No, ako kojim slučajem dođe do uvenuća naravno da ćemo palme nadomjestiti novima, a za što smo sredstva osigurali i u proračunu grada. Ipak, smatramo da bi se palme mogle oporaviti tijekom proljeća, tijekom faze vegetacije – smatra Matković.

– Ako ipak ne uspiju spasiti stablo, mi ćemo se zalagati da se ide u sadnju novih, jer palme su zaštitni znak Vranjica i ništa drugo ovdje ne možemo zamisliti – zaključuje i Perajica.


OD INDONEZIJE DO JADRANA
Ovaj proždrljivi kukac, kako smo već pisali u tekstu o palmama na splitskoj Rivi, proširio se u naše krajeve selidbom sadnog materijala iz Indonezije. Prešao je Arapski poluotok, došao do sjevera Afrike, a u Europi se proširio uvozom iz Egipta. Pipa uništava palmu na način da se rilom zakači u samu bazu lista, gdje se spaja s deblom i tu ostavi jajašca. Iz njih se razviju ličinke koje počinju jesti tkivo biljke koja u nekoliko mjeseci potpuno propadne.


Potkornjaka (još) nema
Na pitanje ima li na području Grada Solina pojave još jednog nametnika, potkornjaka, koji uništava borove na Marjanu, Matković je kazao kako nisu zabilježili još ni jedan slučaj.
– Za sada na javnim površinama koje pokrivamo i nemamo veći broj borovih stabala, osim na Novom groblju, ali tamo još nismo ništa primijetili – veli Matković.

Naslovnica Split županija