Dalmacija Split županija

administrativne barijere

Mladi bi se bavili poljoprivredom, no vlast ih tjera od toga: na području Splitsko-dalmatinske županije ima preko 10.000 krava i junica, ali stočari su prisiljeni štale graditi 'na crno'

administrativne barijere

U stočarstvu se ništa ne postiže preko noći. Ovaj posao prvo treba voljeti, zacrtati cilj i onda korak po korak. I biti uporan. Mene je otac "zarazio" radnim navikama i radom u poljoprivredi.

– S tovom junadi počeo sam 2005. godine. U mojem OPG-u zaposleni smo supruga, jedan radnik i ja, a pomažu i drugi članovi obitelji. Farma ima kapacitet od 80 do 100 utovljene junadi u turnusu koji traje od 12 do 14 mjeseci. U tov ulaze telad od 150 do 200 kilograma, a izlaze junad od oko 700 kilograma žive vage. Od ovoga posla živi moja obitelj. Može se živjeti, ali ovo je posao od 365 dana u godini – kaže Lado Mandac iz Brnaza (na slici dolje), vlasnik farme tovne junadi.

– Tvrdi se da mladi bježe od poljoprivrede i stočarstva. To nije točno. Njih od toga posla tjera vlast. Dobiti građevinsku dozvolu za izgradnju farme nemoguća je misija jer je prostornim planovima za gradnju bilo kakve štale toliko ograničenja da se, zapravo, građevinska dozvola ne može dobiti. Da sam čekao građevinsku dozvolu, danas bih vjerojatno bio u Irskoj. Riskirao sam kao i toliko drugih bespravnih graditelja i pokrenuo posao, a zahvaljujući zakonskoj pogodnosti sve sam legalizirao - ističe Lado.

Ovom pričom četrdesetdvogodišnji poljoprivrednik Lado Mandac oslikao je odnos gradova i općina, županija i države prema poljoprivredi i stočarstvu. Administracija je skrojila zakone i provedbene propise kojima stalno nešto priječe.

Pa se tako, na primjer, u sinjskom planinskom selu Prijarica ne može graditi nastamba za životinje jer je kamenjar u kojemu su nekada obitavale ovce, koze i goveda rezerviran za plantaže badema kojih tu nikada nije bilo, a izgledno je da neće ni biti. Ili u provedbenim odredbama pri donošenju prostornog plana Sinja bila je zabrana gradnje štala na udaljenosti manjoj od 400 metara od – morske obale!?

Mandac stoga naglašava potrebu seljačke tvrdoglavosti i upornosti. On za svoju junad pripravlja svu hranu, silažu, žito i travne smjese. Ima mehanizaciju kojom obrađuje 55 hektara zemljišta od kojih je 40 državnih u dugogodišnjem zakupu, dio je u njegovu vlasništvu, a preostalo su unajmljene parcele drugih vlasnika.

Unatoč svim teškoćama, Mandac vjeruje da će poljoprivreda i stočarstvo u cijeloj Hrvatskoj pa tako i u Cetinskoj krajini krenuti uzlaznom linijom. Zainteresirane samo treba potaknuti i skinuti im destimulirajuće administrativne barijere.

Te barijere na svojoj je koži najbolje iskusio Ivan Putnik, također iz Brnaza, vlasnik farme mliječnih krava. U dogovoreno vrijeme Ivana nismo zatekli na farmi. Na farmi su nas umjesto spriječenog Ivana dočekali njegova supruga Dragica i sin Andrija. Ivan je predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Dalmacije i u telefonskom razgovoru nam je kazao:

– U našoj udruzi je 20 farmera koji dnevno proizvedu oko 2500 litara mlijeka. Najveći dio te proizvodnje od nas preuzima sirana "Eko sir Puđa", zapravo sve što im se ponudi. Ja se ovim poslom bavim od 2003. godine i od ove farme moja obitelj živi. Od početka do danas sve što smo zaradili uložili smo u štalu, krave i poljoprivredne strojeve. Ja i meni slični postali smo taoci i robovi ovoga posla. Što smo imali uložili smo i sada nemamo kuda već ovo. Ja sam svjedok da je u stočarstvu na našem prostoru od 2003. godine silazna putanja. Ako se prema poljoprivredi i stočarstvu nastavi ovakva politika na svim razinama trend će se nastaviti i puno više Hrvata bit će u Njemačkoj i Irskoj nego u Hrvatskoj. Svi smo mi domoljubi, ali od domoljublja se ne živi – kaže Ivan Putnik.

Unatoč očevu gorkom iskustvu s administracijom, koja im je odbila legalizaciju bespravno izgrađene štale, ali je objekt zadržan u prostoru pa je uporni Ivan uspio ishoditi građevinsku dozvolu, Andrija Putnik, jedan od trojice Ivanovih sinova, odlučio je nastaviti očev posao.

– Mogao bih u Njemačku i tamo bi mi sigurno bilo lakše i imao bi više novca, ali ne mogu ne pokušati. Živim u nadi da nas vlasti svojom uništavajućom politikom neće sve rastjerati. Uskoro ću zasnovati vlastitu obitelj i želio bih svoju djecu podizati u Hrvatskoj – veli Andrija kojemu se odnedavno priključio i brat Mate, veterinarski tehničar.

Ako danas itko poznaje stanje stočarstva na području Cetinske krajine onda je to Vesna Boban, dr. veterinarske medicine, direktor "Likomed veterine", tvrtke osnovane 2003. godine koja danas ima 7 veterinara i kojoj je država dodijelila koncesiju, odnosno epizotiološko područje koje obuhvaća gradove Sinj i Trilj i općine Dicmo i Otok.

"Likomed veterina" je, kaže Boban, vodeća veterinarska tvrtka u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a vjeruju i u cijeloj Dalmaciji. O stanju stočarstva u cetinskom kraju Boban kaže (na slici dolje):

- U ovčarstvu i kozarstvu kroz posljednjih 25 godina dogodio se veliki pad. Propadanje je zaustavljeno prije 4 godine i od tada stagnira na brojci od oko 8500 grla u 10-ak velikih stada. Uz njih imamo dosta malih stočara s 10-ak ovaca i koza. Konjarstvo je bilo gotovo istrijebljeno u zemaljskom uzgoju, a danas već imamo oko 200 konja, uglavnom sportskih. U govedarstvu zahvaljujući poticajima imamo porast u sustavu krava-tele i danas tu evidentiramo oko 600 grla. Kod farmera muznih krava već duže vrijeme je stagnacija. Razgovarajući s ljudima uvjerila sam se da bi se mnogi željeli baviti stočarstvom, ali dvije su nepremostive barijere.

Prva su prostorni planovi koji onemogućavaju gradnju novih nastambi za stoku. Pa tako ni u planinskim naseljima nije moguće dobiti građevinsku dozvolu za izgradnju štale. Drugi problem je međususjedski jal. Tako, primjerice, čovjek živi na selu i drži kravu. Nikome ne smeta. Ali vikendom dođe susjed koji živi u Splitu ili Kaštelima. Njemu, koji se rodio na katu kuće u čijem su prizemlju držali stoku, susjedova krava smrdi. Pa prijavi susjeda komunalnom redaru, ovaj se uhvati paragrafa i što onda čovjeku ostaje već da kravu smakne. Znam da postoji interes ljudi za bavljenje stočarstvom, ali izgradili smo sustav s previše kočnica – kaže Vesna Boban i zaključuje:

– Unatoč svemu ja sam optimist. Stočarstvo je perspektiva ovog prostora. Moramo se vratiti na barem 50-ak tisuća grla ovaca i koza koliko su uzgajali naši djedovi. U tom dijelu možemo puno napraviti s malim ulaganjima što su dokazali na području Zadra, Obrovca, Knina, Drniša ili da ne spominjem Brač koji ima gotovo tri puta više ovaca nego sinjski kraj. A tržište koje je gladno janjetine nam je tu, u vlastitom turističkom dvorištu.

Nekadašnji stočarski eldorado

Bivša općina Sinj koja se prostirala na 1077 kilometara kvadratnih još prije 40-ak godina bila je pravi stočarski eldorado. Na planinskim pašnjacima paslo je na desetke tisuća ovaca, a među ovce statističari su svrstavali i koze koje je u to vrijeme bilo zabranjeno držati jer su ih proglasili uništivačem šuma. Po popisu iz 1981. godine u Cetinskoj krajini bilo je 12.500 muznih krava, uglavnom u zemaljskom uzgoju, što je predstavljalo dvije trećine govedarskoga mliječnog fonda Dalmacije.

Sinjski proizvođači mlijeka 1978. godine predali su splitskoj "Mljekari" na otkup 5,5 milijuna litara mlijeka. Bilo je to još uvijek vrijeme bez tetrapaka i pasteriziranog mlijeka pa su sinjski vlasnici krava dnevno svježim mlijekom opskrbljivali tadašnjih više od 60 tisuća stanovnika bivše općine Sinj. Hoće li se ta proizvodnja ikada dostići?

Na području Splitsko-dalmatinske županije uzgaja se oko 53.000 ovaca, 16.000 koza, 4064 krave te 6149 junica...

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije na području Splitsko-dalmatinske županije uzgaja se oko 53.000 ovaca, 16.000 koza, 10.213 goveda od čega 4064 krave te 6149 junica, junadi i teladi. Konja je ukupno 516, a magaraca 493. Od ukupnog broja ovaca u evidenciji uzgojno valjanih pasmine dalmatinska pramenka upisano je 4056 grla, a od ukupnog broja koza na hrvatske šarene koze otpadaju 153 grla.

U posljednje vrijeme uzgajivači ovaca počeli su nabavljati ovce romanovske pasmine za koje se navodi dva janjenja godišnje u kojima se po ovci dobije pet janjadi. Kontrolom mliječnosti muznih krava obuhvaćene su 223 krave. Od goveda samo 96 grla odnosi se na zaštićenu pasminu buše.

Naslovnica Split županija