Dalmacija Split

imamo blatovod

Splićani, Solinjani, Kaštelani, Trogirani, evo što pijete! Vodovod štedi i na filterima, voda nam je puna mulja, dlačica i šporkice - ovo je dokaz!

imamo blatovod

Stanovnici Splita i šireg područja uvijek su se hvalili kako piju najkvalitetniju vodu. Nakon višednevnih problema u opskrbi pitkom vodom koji su prošli tjedan nastupili zbog, kako se tvrdilo, velikih kiša i zamućenja, u potrošače se neminovno uvukao crv sumnje.

Većina ih vjerojatno nije ni znala kako vodoopskrbni sustav Split, Solin, Kaštela, Trogir uopće nema filtar za pročišćavanje, za razliku od, primjerice, omiškog i makarskog vodovoda, te da se voda iz Jadra, na putu prema našim špinama, od eventualnih mikroorganizama, bakterija i slično "čisti" isključivo kloriranjem.

Što se, pak, dogodi kad filtrirate vodu u svom stanu, pokazao nam je čitatelj (identitet poznat redakciji). Na svoj instalacijski sustav, uz samo mjerilo, prije dvije godine je ugradio kvalitetan filtar njemačkog proizvođača koji, sukladno garanciji, može trajati 10 godina, a začepiti se eventualno nakon proteka 800-ak kubika vode, što bi odgovaralo prosječnoj trogodišnjoj potrošnji. Njemu se, međutim, filtar začepio već dvadeseti dan nakon ugradnje...

Sačuvani uzorak

- Dolazim kući, a supruga mi govori da iz špine jedva može "istisnuti" nekoliko kapi vode... Provjeravamo kod susjeda u zgradi, a kod njih je s opskrbom sve u redu. Otvaram filtar i imam što i vidjeti - začepio se jer je prepun mulja, nekakvih malih dlačica, prljavštine!

To je, dakle, ono što bih ja i popio da nisam stavio filtar jer, ponavljam, riječ je o vodi koja ulazi u sve vodovodne cijevi u mom stanu. Isprva sam, inače, koristio mrežicu od 80 mikrona, odnosno 0,08 milimetara koja nije propuštala ni najmanju česticu. Kad sam vidio, međutim, da ću filtar trebati čistiti gotovo na dnevnoj bazi, mrežicu sam zamijenio onom od 120 mikrona.

Nakon nekoliko mjeseci i s njom se filtar začepio, a prilikom čišćenja u svibnju prošle godine sačuvao sam jedan uzorak zamućene i onečišćene vode u steriliziranoj tegli. Mislio sam ga odnijeti u "Vodovod" i pokazati nadležnima. Tada sam smatrao da nedovoljno kvalitetna voda dolazi samo do potrošača u istočnom dijelu Splita koji se napajaju direktno iz rezervoara na Visokoj.

Nakon ovog zastoja u opskrbi pitkom vodom koji smo imali prošli tjedan, pretpostavljam da je problem još veći i drago mi je da sam sačuvao ovaj uzorak vode - objašnjava naš sugovornik.

Mogućnost da je u filtar s vodom ušla i nečistoća iz cijevi u njegovu stanu kategorički odbacuje jer, kaže, gradnja na splitskom Mertojaku je odlična, a zgrada je podignuta 1983. godine, što nije tako davno. Sadašnje se novogradnje sa standardima iz tog vremena ne mogu mjeriti...

Da vodovod Split, Kaštela, Solin i Trogir spada u grupu vodoopskrbnih sustava s višim rizikom za zdravlje ljudi nego što su to omiški, makarski, pa čak i sinjski, ustvrdio je, podsjetimo, i prof. dr. sc. Mladen Smoljanović, epidemiolog i nekadašnji ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Zbog teza iz rada "Crijevne zaraze ponovno prijete - potreban preustroj higijensko-epidemiološkog nadzora" koji je napravio u suradnji s liječnicom, mr. Ankicom Smoljanović, i objavio u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo, zamalo je 2012. godine dobio otkaz.

Njegova nadređena, tadašnja i sadašnja čelnica županijskog NZJZ-a Jasna Ninčević teretila ga je da je bez njezine dozvole i znanja iznosio teze iz rada u Slobodnoj Dalmaciji te da je time uznemirio stanovništvo i prouzročio štetu poslodavcu.

Smoljanović je tom prilikom upozorio na rizike za zdravlje stanovništva koji su, prema njegovim analizama, najveći na području Vrgorca, općine Marina, te šireg splitskog područja koje se napaja iz Jadra.

Otporni na klor

- Korisnici na tim područjima piju vodu s izvjesnim rizikom. Naime, dezinfekcija vode klornim preparatima kao jedina higijenska mjera nije dostatna za sigurnost vodoopskrbe. Klor ne ubija sve mikroorganizme, na njega su otporni virusi i protozoe kao uzročnici bolesti - kaže Smoljanović, koji danas javno istupa isključivo kao profesor na Katedri za javno zdravstvo splitskog Medicinskog fakulteta.

Ovaj stručnjak za hidrične epidemije ustvrdio je i kako, za razliku od Republike Hrvatske, broj prijava enterokolitisa u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima trend porasta, osobito od 2006. koja je bila epidemijska godina na gotovo čitavom području Županije s ukupno 1964 oboljela od crijevnih zaraznih bolesti.

Među njima je, pak, bilo najviše korisnika splitskog vodoopskrbnog sustava - čak 1350. U 2015. godini broj prijava zaraze još je i veći (1819) nego 2006., no mjerodavni iz epidemioloških službi to ne smatraju alarmantnom činjenicom, već posljedicom veće ažurnosti u prijavljivanju.

- Ostajem pri svom stavu kako najveću sigurnost, to jest najmanji infektivni rizik vodoopskrbe imaju vodoopskrbni sustavi koji raspolažu uređajima za kondicioniranje i popravak vode. Držim i kako stanovnici šireg splitskog područja plaćaju neopravdano visoku cijenu vode budući da nema higijenske obrade, odnosno uređaja za pročišćavanje koji bi bio razlog za skupoću - kaže profesor Smoljanović.
 

Dr. Jasna Ninčević: I moje unučice piju iz špine

Ravnateljicu županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, dr. Jasnu Ninčević pitali smo kako ona komentira stav svoga kolege, bivšeg čelnika Zavoda, dr. Smoljanovića, prema kojemu potrošači ne mogu u potpunosti biti sigurni u kvalitetu vode bez pročišćivača, na što nam je ona odgovorila:

- Naglasak bih stavila na "bivši ravnatelj"... Nemam tu što komentirati osim reći kako tijekom svih testiranja vode koje smo radili posljednjih dana nikad nismo ustanovili mikrobiološko niti kemijsko zagađenje. U jednom trenutku se voda zamutila, i to iznad dozvoljene vrijednosti, a mi smo bili dužni obavijestiti javnost kako nije ispravna za piće.

Tijekom cijelog tog razdoblja tvrdim vam da ja sama nisam popila ni jednu jedinu kap flaširane vode, a toliko povjerenje imam u naš vodoopskrbni sustav da vodu nisam kupovala ni svojim dvjema unučicama, od kojih mlađa ima samo tri godine. Naše krško područje je takvo da ono, koliko god brzo propušta, toliko brzo i čisti, odnosno filtrira - ističe Jasna Ninčević.

Na pitanje je li nam, ipak, potreban filtar kako bismo bili sigurni u kvalitetu vode koju pijemo, odgovara kako je na njoj da štiti zdravlje ljudi...

- U "Vodovodu" će za to netko možda trebati odgovarati, ali nije na meni da to komentiram - ističe Jasna Ninčević.


'Vodovod' nedostupan javnosti

Sadržaj staklenke s uzorkom onečišćene vode iz filtra koji nam je donio čitatelj planirali smo pokazati direktoru splitskog "Vodovoda i kanalizacije" Dragi Davidoviću, kao i tehničkom direktoru te tvrtke Božidaru Čapaliji, no to nam nije omogućeno. Namjeravali smo ih pitati kako je moguće da u našim cijevima završava toliko nečistoće, te eventualno dogovoriti testiranja spomenutog uzorka za koji su, kao tvrtka zadužena za vodoopsrkrbu, trebali pokazati stanovit interes.

Apsurd je, međutim, što su se, nakon problema s isporukom pitke vode, u splitskom "Vodovodu" još više zatvorili prema javnosti te s medijima komuniciraju isključivo preko priopćenja i glasnogovornice, što nije baš tipično za komunalne tvrtke.

Javnost je, uz ostalo, uskraćena i za odgovor na pitanje hoće li itko snositi odgovornost što splitski vodovod još nema filtar za pročišćavanje i razmišlja li se konačno o njegovu postavljanju, koje smo glasnogovornici VIK-a poslali mailom još u četvrtak.

Ona nas je, pak, uputila na Radojku Jeločnik, direktoricu sektora općih, pravnih i kadrovskih poslova u splitskom "Vodovodu" do koje je, pak, bilo nemoguće doći.

Naslovnica Split