Dalmacija Split

gadni simptomi

Viroze i 'slatke kraste' napunile splitske ordinacije, liječnici objašnjavaju o čemu je riječ i kako se pripaziti te upozoravaju: 'Nikako s dicom na more niti na sunce!'

gadni simptomi

S dugotrajnim visokim temperaturama svake ljetne sezone stižu i enteroviroze, virusi koji najčešće napadaju djecu i adolescente, koji traže pomoć liječnika zbog visoke temperature, bolova u trbuhu, povraćanja i dijareje. Nažalost, ništa drukčije nije ni ovog ljeta, posebice posljednjih tjedana, kad mali pacijenti pune čekaonice pedijatrijskih ambulanti, a imuni nisu ostali ni mnogi punoljetni građani.

Većinu splitskih pedijatara uopće nismo uspjeli dobiti na telefon tijekom njihova radnog vremena jer je pregleda bilo napretek. Kako nam je rečeno u Poliklinici Badem, doktoricu Blanku Laburu dočekali su brojni mali pacijenti s roditeljima, većina sa simptomima neugodnih ljetnih viroza. Imali smo sreće "uhvatiti" dr. Zdenku Krsnik Katunarić na putu do ordinacije.

– Ovo ljeto nije ništa drukčije od ostalih, pa ne možemo reći da je više pacijenata nego inače u ovim mjesecima. Topla klima pogoduje razmnožavanju virusa, pa su i enteroviroze očekivane. Takve viroze uglavnom se prenose prljavim rukama, kihanjem i kašljanjem. Iako može zahvatiti svaku dobnu skupinu, najneotpornija na nju su upravo djeca između 4 i 12 godina – kaže nam ova pedijatrica.

Enteroviroza se manifestira nespecifičnim febrilnim stanjima, odnosno temperaturama između 38 i 40 stupnjeva. Kod djece je početak iznenadan i buran, klonula su i ponekad se tuže na glavobolju i malaksalost. Uz to gube apetit, a sve je popraćeno laganom i neugodnom boli u grlu. Za viruse nema specifičnog liječenja, odnosno ne primjenjuje se specifičan lijek poput, recimo, antibiotika, nego je u prvom redu potrebna rehidracija i sprječavanje mogućih komplikacija te primjena probiotika. Bolest obično prolazi bez posljedica za tri do četiri dana, rijetko traje više od jednoga tjedna. Liječnica upozorava kako je prevencija u ovom slučaju najvažnija.

– Higijena je ključna. Potrebno je često pranje ruku sapunom, a ako se viroza očituje povišenom temperaturom, proljevom, povraćanjem, treba svakako nadoknaditi izgubljenu tekućinu, uz dijetnu prehranu i termički obrađenu hranu. I nipošto s djecom ne na more, niti na sunce! Ljudi krivo misle da djecu mogu odvesti na kupanje kad padne fibra, jer će ih, kao, more izliječiti. To je posve pogrešno. Živim na Bačvicama i kad vidim da roditelji s malom djecom idu na more tek nakon 10 ili 11 sati, po najvećem suncu, ne znam što bih rekla na to. Tada bi se trebali vraćati kućama – kaže dr. Krsnik.

 

Slatke kraste 'napale' djecu

Uz viroze, dodaje, čest je i impetigo ili u narodu bolest poznata kao "slatke kraste", zarazna infekcija kože koja ponajviše pogađa bebe i djecu.

– Kod takvih slučajeva dijete ne smije na sunce, niti na more, treba ga držati dalje od druge djece kako se bolest ne bi prenijela, a kraste treba tretirati antiseptikom i antibiotskom masti. Kod težih slučajeva liječnik će prepisati i antibiotik. Naravno, i kod impetiga je nužna higijena tijela – upozorava liječnica, pripisujući ljetnim mukama i česte osipe od znoja kod djece.

Svakako, u ovo doba godišnjih odmora nije naodmet ponijeti sa sobom antipiretik, kapi za nos i probiotik. Za prevenciju ljetnih zaraza potrebno je izbjegavati sunce od 11 do 17 sati i svakako nastojati konzumirati termički obrađenu hranu.

Naslovnica Split