Kultura Kultura

neće plesati samo jedno ljeto

Ilir Kerni, novi ravnatelj Baleta HNK Split, planira osnivanje 'Mladog baleta', svjetska gostovanja i pokrivanje čitave Dalmacije

neće plesati samo jedno ljeto

Pojačat ćemo splitski Balet, dugoročno želimo da pokriva čitavu Dalmaciju, bit ću samo prvi među jednakima

Novi ravnatelj splitskog Baleta Ilir Kerni do sada je, kaže, u karijeri prošao gotovo sve što umjetnik može proći: bio je baletni prvak, baletni majstor i pedagog, radio je u svijetu, surađivao s uglednim koreografima, bio je čak i kazališni intendant u svojoj rodnoj Tirani.

U Split je stigao iz zagrebačkog HNK, novu etapu u svom životu vidi kao izazov i želi ovdje ponuditi svoje bogato iskustvo. Split inače slabo poznaje, a tako i intendanta Srećka Šestana, ali vjeruje u njegove sposobnosti.

– Moram naglasiti da se nisam prijavio na natječaj zato što sam baš želio negdje biti direktor. Ne želim sebe promovirati ni biti šoumen. Ne treba mi to. U Splitu ću nastojati poboljšati rad ansambla, dovesti ovamo neka svjetska imena, ali bit ću samo prvi među jednakima. S intendantom sam imao malo kontakata, jednom ili dvaput popili smo kavu, ali znam procijeniti s kim imam posla, i sam sam bio intendant. Šestan je, po mojemu sudu, vrlo sposoban, mislim čak da je jedno kazalište za njega pretijesno. Uostalom, intendant bira svoje suradnike, ali i oni biraju njega – kaže novi ravnatelj.

Kažite nam nešto više o sebi. Možete li izdvojiti neku fazu u karijeri koja je za vas bila posebno važna?

– Tri godine sam bio u pariškoj Operi i Operi u Strasbourgu. Rad u Francuskoj bio mi je posebno koristan. Obrazovan sam kao klasični plesač, na akademiji u Tirani, a u Parizu sam se susreo i sa suvremenim plesnim izrazima i s drukčijim pristupom klasici. Bilo mi je vrlo teško i naporno, ali uspio sam jednostavno zato što sam se želio razvijati u novim smjerovima.

Kakvi su vaši dojmovi o splitskom ansamblu?

– U cjelini je vrlo solidan, ima tu odličnih plesača. Moramo ih sačuvati, a i povećati broj članova ansambla.

Dakle, namjeravate jačati splitski balet. Znate, svako malo se čuju ideje kako bi za Hrvatsku bio dovoljan i jedan nacionalni balet pa se ljudi brinu...

– Ni govora o tome, to bi bilo silno okrutno, ne dolazi u obzir! Eto, ja posebno u Hrvatskoj cijenim jednu stvar: kada je postala neovisna država, sačuvala je svoja kazališta i njihove ansamble. U svijetu nije tako, kapitalizam je okrutan prema kulturi, na nju "ide sjekirom" i zatvaraju se teatri ako nisu dovoljno profitabilni. Pojačat ćemo splitski Balet, dugoročno želimo da "pokriva" čitavu Dalmaciju, a uz to imam u planu i osnivanje "Mladog baleta" u kazalištu. Okupit ćemo u tom novom ansamblu talentirane mlade plesače koji će moći uskakati u repertoarne predstave, ali želim i da imaju potpuno samostalne izvedbe, vlastite predstave.

Do prije tri godine bili ste intendant Albanske nacionalne opere i baleta u Tirani. Što ste tamo postigli, što mijenjali?

– Doveo sam kazalište u red. U Tirani su inače Opera, Balet i Folklor odvojeni od Drame. Drami sada žele srušiti staru zgradu i izgraditi modernu, ali vjerojatno je i dograditi tko zna kakvim sadržajima. Umjetnici već dugo protestiraju i bore se za nju.

Ja sam vodio Operu, Balet i Folklor. Uveo sam ugovore koji se obnavljaju jer sam zatekao tamo svega – bilo je ljudi koji su shvaćali kazalište kao svoje vlasništvo i bili zaposleni ne do penzije, nego do smrti. Mi kazalištu moramo dati svoj talent i ljubav, a ne ga svojatati! Uz to, oni koji su dali više, ti su i napredovali, u statusu i plaći. Na to sam pazio, a ne na "podobnost".

Doveo sam desetke najuglednijih svjetskih imena, i baletnih i opernih, i otvoreno kažem – takvo što neće biti lako ponoviti u tiranskom kazalištu. Nadalje, sačuvao sam radna mjesta. Stalno sam se natezao i borio s vlastima – htjeli su prepoloviti broj zaposlenih, a kao prva žrtva imao je pasti folklor. Na kraju, pokazalo se da je folklor jedan od najvitalnijih i najuspješnijih segmenata teatra.

Ove sezone u Splitu planirate premijeru suvremenog baleta "The Monger" Baraka Marshalla. Kažite nam nešto više o autoru i djelu.

– To je djelo kakvo sada treba splitskom HNK-u, treba hvatati korak s vremenom. Relativno je novo, praizvedeno prije deset godina, a Barak Marshall je čuveno ime. Bit će taj balet, siguran sam, zanimljiv puno široj publici od splitske. Djelo je inteligentno do besvijesti. Marshall, koji je završio i filozofiju na Harvardu, američko-izraelski je koreograf koji je svojih deset likova smjestio u podrum kuće u kojoj su zlostavljani. Propituje teme moći, sile, hijerarhije, kompromisa, dostojanstva i golog preživljavanja. Dakle, riječ je o motivima s kojima se svatko u životu susreo. U baletu ima i teksta, puno je smjelih montaža i obrada. Autor će ga sam doći postaviti u Split.

 Duša splitskih uličica

Rekli ste da slabo poznajete Split pa vas moram upitati kakvi su vam prvi dojmovi.

– Da, dolazio sam prije samo nekoliko puta, i to uglavnom poslom, na nastupe, a vidio sam malo i ništa. Tek sada ga mogu dobro osjetiti. Moj prvi dojam – a on mi se do sada uvijek pokazao točnim – jest da Split ima dušu koja je vrlo rijetka, autentična i koja grije. Smješten sam blizu kazališta i oduševljavaju me one uske uličice u Varošu. A neke povijesne zgrade podsjećaju me na velike gradove u kojima sam živio. Mislim da se čovjek vrlo lako može zaljubiti u Split.

Naslovnica Kultura