SD Dojavi
OSMRTNICE
PRETPLATA
PREMIUM
stdClass Object ( [id] => 295882 [title] => Goran Nikšić: Dioklecijanu palača nije bila vikendica [alias] => goran-niksic-dioklecijanu-palaca-nije-bila-vikendica [catid] => 256 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] => Priča oko izgradnje i namjene Dioklecijanove palače, u koju smo povjerovali, romansirana je i puna mitova, a istraživanja koja su proveli konzervatori zadnjih godina i desetljeća upućuju na jednu potpuno drukčiju sliku, različitu od već uvriježene Hebrardove ilustracije Palače u širokoj upotrebi po časopisima i turističkim razglednicama.

Niti je Palaču s južne strane oplakivalo more pa se, kao, do nje moglo brodovima, niti je ona građena kao utvrda za obranu od barbara sa sjevera, a po svemu nije ni car Dioklecijan izabrao lijepu parcelu "na najlipšem mistu na svitu", gdje cvatu grmovi brnistre, kako bi izgradio vikendicu pa u blagodati ugodne klime sadio kupus i liječio reumu.

Poruka je to predavanja dr. Gorana Nikšića, pročelnika splitskog Odsjeka za staru gradsku jezgru, pod nazivom "O izvornoj namjeni i arhitekturi Dioklecijanove palače", održanog u sklopu ciklusa koji organizira Rotary klub Split svakog trećeg četvrtka u hotelu "Park", s ciljem da sugrađanima približi zanimljive znanstvene teme na popularan način.

Dr. Nikšić je posebno istaknuo činjenice vezane uz vodu i kanalizacijski sustav u Palači u dosadašnjim istraživanjima, a uvjeren je da će svi nalazi u budućnosti samo dodatno osnažiti jednu potpuno drukčiju priču od one kakvu bismo mi, možda, htjeli.

Ima i vrlo loših rješenja

Kako kaže dr. Nikšić, splitska Palača arhitektonski nije planirana kao rezidencija umirovljenog cara, sina Jupiterova, nego kao funkcionalni, utilitarni objekt namijenjen proizvodnji, na kojoj su ostali tragovi mijenjanja projekta gradnje "u hodu".

Kako su carevi odlazili u mirovinu razmišljajući o tome od čega će dobivati stalne prihode potrebne za uzdržavanje obitelji i na stotine slugu i robova na dvoru, tako je i Dioklecijanova palača tek u fazi gradnje iz "proizvodnog pogona" prenamijenjena i za njegov stalni boravak, vrlo vjerojatno zbog toga što se rimski car povukao s trona ranije nego je planirao.

Graditelj Palače bio je u situaciji da na brzinu donosi rješenja kako da objektu doda monumentalnost, odnosno da carevi gosti i delegacije dobiju dojam veličanstvenosti dostojne božjeg sina. Nadalje, da implementira sadržaje za religiozne obrede, oko Peristila, ali i da osigura odaje za čovjeka imperatorskog ranga. Dr. Nikšić neka od tih rješenja smatra vrlo lošima.

Kolonade na Peristilu, primjerice, nisu građene "po zanatu" pa se naginju i stvaraju pritisak na crkvicu sv. Roka i kuću Grisogono, ili, pak, neobično strmi i problematičan krov na carskome mauzoleju, dok su neki primjeri konstrukcije zidova i svodova u Palači, opet, jedinstveni u svjetskoj antičkoj graditeljskoj baštini.

Palača je izgrađena na već gusto naseljenom području, više nevidljiva u odnosu na okolinu nego upadljiva, na najnižoj točki prirodnog "bazena" i luke u čijoj su blizini brežuljkaste Gripe, Sustipan ili Marjan, što ne bi bio logičan izbor za gradnju – kako se mislilo do sada – utvrde za obranu od barbara na nesigurnim rimskim granicama. Izgrađena je na terenu koji prema jugu "pada", tako da su Zlatna vrata na višoj nadmorskoj visini od Željeznih, a vrata su se na kulama na sjevernom zidu Palače nalazila u prizemlju, što – iz sigurnosnog kuta – također ne odgovara opisu "utvrđenog" mjesta za življenje.

Zanimljivo je da ona nema ni puno otvora na tri strane svijeta, "prozora" kroz koje bi ulazilo sunce. Građena je kao zatvoreni objekt, što odudara od standarda gradnje rezidencija u rimsko doba – ima tek kolonade na južnom dijelu gdje je naknadno "isprojektiran" carski stan. Puno je tu "felera", a, što je najvažnije, splitska Palača nikad nije završena!

Dioklecijan je imao nekoliko rezidencija, ubrojivši onu u Nikomediji, odakle je vladao, a ova je bila najmanja, pa je izvjesno da su drugi faktori utjecali na izgled njegova posljednjeg carskog boravišta, jer je već njegov nasljednik Galerije u današnjem Gamzigradu kod Zaječara pokazao svu graditeljsku raskoš, dostojnu sina Jupiterova koji odlazi u mirovinu.

Tragom dr. Belamarića

Nakon što je poznati splitski povjesničar Joško Belamarić obranio doktorsku disertaciju na temu Dioklecijanove palače, unijevši novo svjetlo u činjenicu da je za njezine potrebe izgrađen neprimjereno dug akvadukt – od devet kilometara – koji je osiguravao goleme količine vode, dr. Nikšić je dobio nove poticaje u svom istraživanju. Palača je, naime, bila mjesto gdje se bojila, "tangala" vuna i proizvodila tkanina, a Dioklecijan, koji vuče korijene s ovog područja, znao je da se stanovništvo bavi ovčarstvom, pa je iz toga ostvarivao prihode.

Dokument iz 5. stoljeća "Notitia dignitatum" sadrži listu dužnosnika u Rimskom Carstvu, pa se u njemu navodi u Splitu mjesto "upravitelja tvornice tkanina", ali s carskom, jupiterovskom, dakle "božanskom" atribucijom koja je pripadala – Dioklecijanu.

Sve su to potvrdili arheološki nalazi u sjevernom dijelu Palače – goleme kamene posude za tekućinu, plitki bazeni u kojima se močila vuna te velik broj metalnih utega s tkalačkih stanova. U jednom članku povjesničara Branka Gabričevića iz 50-ih godina prošlog stoljeća spominje se otkriće grumena crvenog pigmenta unutar Palače, no arheološka istraživanja nisu ni bila usmjerena prema takvim ciljevima.

Slijedom toga, dr. Nikšić je u svom radu nalazio sve više arhitektonskih potvrda te teze. Spremnik vode za Dioklecijanovu palaču pronašao je na padini brijega na Gripama, odakle se jednom cijevi distribuirala do Zlatnih vrata, a izlazni kanal je završavao kod Željeznih, otprilike ispod hotela "Central" na Pjaci.

Sačuvan je čitav sustav kanala ispod sjevernog dijela Palače, a prošlogodišnje istraživanje – nada se dr. Nikšić – nastavit će se 2016. godine. Gornji, obodni zidovi Palače funkcionirali su kao akvadukt, kroz nikad dovršena Zlatna vrata unosio se materijal, a s dvije kule stražari su kontrolirali visokim zidovima odvojenu "proizvodnu liniju" unutar Palače.

Proizvodnja tkanina i "tangaonica" zadržale su se unutar Dioklecijanove palače između sto i dvije stotine godina, a dr. Nikšić smatra majstorskim postignućem kako je njezin graditelj uspio funkcionalno usuglasiti jednu prljavu i smrdljivu djelatnost s potrebama carske rezidencije – sa svim religijskim obredima, pompoznim dekoracijama koje su svjedočile posjetiteljima o veličini i moći rimskog cara.

No, mnogo toga još ostaje neistraženo za budućnost. Dr. Nikšić drži da je Dioklecijanova palača sve samo ne jednoznačna, jednostavna i poznata, uostalom kao i njezin vlasnik. Podatak da je današnji Split na metar višoj nadmorskoj visini nego u doba Rimskog Carstva govori mnogo – u tome metru zemlje sadržano je 1700 godina gradske povijesti.

JASENKA LESKUR STANIČIĆ
FOTO: NIKOLA VILIĆ / EPH


[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Dr. Nikšić u Dioklecijanovoj palači [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => nove spoznaje [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2015-12-12 16:48:32 [created_by] => 29 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2015-12-12 16:53:19 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2015-12-12 16:48:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 7836 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 256 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura [secure] => 0 [page_title] => Kultura [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Small [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2015/12/12/Kultura/gradska_jezgra2-030215.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "800x532" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 256 [name] => Kultura [alias] => kultura [description] => [parent] => 240 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 18 [params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 4184270 Threads: 4 Questions: 127354769 Slow queries: 55034 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 3851824 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 51 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front04 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /kultura ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /kultura/goran-niksic-dioklecijanu-palaca-nije-bila-vikendica-295882 [printLink] => /kultura/goran-niksic-dioklecijanu-palaca-nije-bila-vikendica-295882?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 230532 [name] => dioklecijanovapalača [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => dioklecijanovapalaca [link] => /tag/dioklecijanovapalaca ) [1] => stdClass Object ( [id] => 230533 [name] => gorannikšić [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => goranniksic [link] => /tag/goranniksic ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Dr. Nikšić u Dioklecijanovoj palači [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => nove spoznaje [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Goran Nikšić: Dioklecijanu palača nije bila vikendica [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-12-12-45-52-29 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2015/12/12/Kultura/gradska_jezgra2-030215.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2015/12/12/Kultura/gradska_jezgra2-030215.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}Priča oko izgradnje i namjene Dioklecijanove palače, u koju smo povjerovali, romansirana je i puna mitova, a istraživanja koja su proveli konzervatori zadnjih godina i desetljeća upućuju na jednu potpuno drukčiju sliku, različitu od već uvriježene Hebrardove ilustracije Palače u širokoj upotrebi po časopisima i turističkim razglednicama.

Niti je Palaču s južne strane oplakivalo more pa se, kao, do nje moglo brodovima, niti je ona građena kao utvrda za obranu od barbara sa sjevera, a po svemu nije ni car Dioklecijan izabrao lijepu parcelu "na najlipšem mistu na svitu", gdje cvatu grmovi brnistre, kako bi izgradio vikendicu pa u blagodati ugodne klime sadio kupus i liječio reumu.

Poruka je to predavanja dr. Gorana Nikšića, pročelnika splitskog Odsjeka za staru gradsku jezgru, pod nazivom "O izvornoj namjeni i arhitekturi Dioklecijanove palače", održanog u sklopu ciklusa koji organizira Rotary klub Split svakog trećeg četvrtka u hotelu "Park", s ciljem da sugrađanima približi zanimljive znanstvene teme na popularan način.

Dr. Nikšić je posebno istaknuo činjenice vezane uz vodu i kanalizacijski sustav u Palači u dosadašnjim istraživanjima, a uvjeren je da će svi nalazi u budućnosti samo dodatno osnažiti jednu potpuno drukčiju priču od one kakvu bismo mi, možda, htjeli.

Ima i vrlo loših rješenja

Kako kaže dr. Nikšić, splitska Palača arhitektonski nije planirana kao rezidencija umirovljenog cara, sina Jupiterova, nego kao funkcionalni, utilitarni objekt namijenjen proizvodnji, na kojoj su ostali tragovi mijenjanja projekta gradnje "u hodu".

Kako su carevi odlazili u mirovinu razmišljajući o tome od čega će dobivati stalne prihode potrebne za uzdržavanje obitelji i na stotine slugu i robova na dvoru, tako je i Dioklecijanova palača tek u fazi gradnje iz "proizvodnog pogona" prenamijenjena i za njegov stalni boravak, vrlo vjerojatno zbog toga što se rimski car povukao s trona ranije nego je planirao.

Graditelj Palače bio je u situaciji da na brzinu donosi rješenja kako da objektu doda monumentalnost, odnosno da carevi gosti i delegacije dobiju dojam veličanstvenosti dostojne božjeg sina. Nadalje, da implementira sadržaje za religiozne obrede, oko Peristila, ali i da osigura odaje za čovjeka imperatorskog ranga. Dr. Nikšić neka od tih rješenja smatra vrlo lošima.

Kolonade na Peristilu, primjerice, nisu građene "po zanatu" pa se naginju i stvaraju pritisak na crkvicu sv. Roka i kuću Grisogono, ili, pak, neobično strmi i problematičan krov na carskome mauzoleju, dok su neki primjeri konstrukcije zidova i svodova u Palači, opet, jedinstveni u svjetskoj antičkoj graditeljskoj baštini.

Palača je izgrađena na već gusto naseljenom području, više nevidljiva u odnosu na okolinu nego upadljiva, na najnižoj točki prirodnog "bazena" i luke u čijoj su blizini brežuljkaste Gripe, Sustipan ili Marjan, što ne bi bio logičan izbor za gradnju – kako se mislilo do sada – utvrde za obranu od barbara na nesigurnim rimskim granicama. Izgrađena je na terenu koji prema jugu "pada", tako da su Zlatna vrata na višoj nadmorskoj visini od Željeznih, a vrata su se na kulama na sjevernom zidu Palače nalazila u prizemlju, što – iz sigurnosnog kuta – također ne odgovara opisu "utvrđenog" mjesta za življenje.

Zanimljivo je da ona nema ni puno otvora na tri strane svijeta, "prozora" kroz koje bi ulazilo sunce. Građena je kao zatvoreni objekt, što odudara od standarda gradnje rezidencija u rimsko doba – ima tek kolonade na južnom dijelu gdje je naknadno "isprojektiran" carski stan. Puno je tu "felera", a, što je najvažnije, splitska Palača nikad nije završena!

Dioklecijan je imao nekoliko rezidencija, ubrojivši onu u Nikomediji, odakle je vladao, a ova je bila najmanja, pa je izvjesno da su drugi faktori utjecali na izgled njegova posljednjeg carskog boravišta, jer je već njegov nasljednik Galerije u današnjem Gamzigradu kod Zaječara pokazao svu graditeljsku raskoš, dostojnu sina Jupiterova koji odlazi u mirovinu.

Tragom dr. Belamarića

Nakon što je poznati splitski povjesničar Joško Belamarić obranio doktorsku disertaciju na temu Dioklecijanove palače, unijevši novo svjetlo u činjenicu da je za njezine potrebe izgrađen neprimjereno dug akvadukt – od devet kilometara – koji je osiguravao goleme količine vode, dr. Nikšić je dobio nove poticaje u svom istraživanju. Palača je, naime, bila mjesto gdje se bojila, "tangala" vuna i proizvodila tkanina, a Dioklecijan, koji vuče korijene s ovog područja, znao je da se stanovništvo bavi ovčarstvom, pa je iz toga ostvarivao prihode.

Dokument iz 5. stoljeća "Notitia dignitatum" sadrži listu dužnosnika u Rimskom Carstvu, pa se u njemu navodi u Splitu mjesto "upravitelja tvornice tkanina", ali s carskom, jupiterovskom, dakle "božanskom" atribucijom koja je pripadala – Dioklecijanu.

Sve su to potvrdili arheološki nalazi u sjevernom dijelu Palače – goleme kamene posude za tekućinu, plitki bazeni u kojima se močila vuna te velik broj metalnih utega s tkalačkih stanova. U jednom članku povjesničara Branka Gabričevića iz 50-ih godina prošlog stoljeća spominje se otkriće grumena crvenog pigmenta unutar Palače, no arheološka istraživanja nisu ni bila usmjerena prema takvim ciljevima.

Slijedom toga, dr. Nikšić je u svom radu nalazio sve više arhitektonskih potvrda te teze. Spremnik vode za Dioklecijanovu palaču pronašao je na padini brijega na Gripama, odakle se jednom cijevi distribuirala do Zlatnih vrata, a izlazni kanal je završavao kod Željeznih, otprilike ispod hotela "Central" na Pjaci.

Sačuvan je čitav sustav kanala ispod sjevernog dijela Palače, a prošlogodišnje istraživanje – nada se dr. Nikšić – nastavit će se 2016. godine. Gornji, obodni zidovi Palače funkcionirali su kao akvadukt, kroz nikad dovršena Zlatna vrata unosio se materijal, a s dvije kule stražari su kontrolirali visokim zidovima odvojenu "proizvodnu liniju" unutar Palače.

Proizvodnja tkanina i "tangaonica" zadržale su se unutar Dioklecijanove palače između sto i dvije stotine godina, a dr. Nikšić smatra majstorskim postignućem kako je njezin graditelj uspio funkcionalno usuglasiti jednu prljavu i smrdljivu djelatnost s potrebama carske rezidencije – sa svim religijskim obredima, pompoznim dekoracijama koje su svjedočile posjetiteljima o veličini i moći rimskog cara.

No, mnogo toga još ostaje neistraženo za budućnost. Dr. Nikšić drži da je Dioklecijanova palača sve samo ne jednoznačna, jednostavna i poznata, uostalom kao i njezin vlasnik. Podatak da je današnji Split na metar višoj nadmorskoj visini nego u doba Rimskog Carstva govori mnogo – u tome metru zemlje sadržano je 1700 godina gradske povijesti.

JASENKA LESKUR STANIČIĆ
FOTO: NIKOLA VILIĆ / EPH


[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/goran-niksic-dioklecijanu-palaca-nije-bila-vikendica-295882 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=eaf0f522f47d77f78b543e72004209f0b2ee8f89 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Goran+Nik%C5%A1i%C4%87%3A+Dioklecijanu+pala%C4%8Da+nije+bila+vikendica&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fgoran-niksic-dioklecijanu-palaca-nije-bila-vikendica-295882 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fgoran-niksic-dioklecijanu-palaca-nije-bila-vikendica-295882 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Dr. Nikšić u Dioklecijanovoj palači [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => nove spoznaje [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Kulturanove spoznaje

Goran Nikšić: Dioklecijanu palača nije bila vikendica

Piše PSD.
12. prosinca 2015. - 17:48
PREMIUM
Priča oko izgradnje i namjene Dioklecijanove palače, u koju smo povjerovali, romansirana je i puna mitova, a istraživanja koja su proveli konzervatori zadnjih godina i desetljeća upućuju na jednu potpuno drukčiju sliku, različitu od već uvriježene Hebrardove ilustracije Palače u širokoj upotrebi po časopisima i turističkim razglednicama.

Niti je Palaču s južne strane oplakivalo more pa se, kao, do nje moglo brodovima, niti je ona građena kao utvrda za obranu od barbara sa sjevera, a po svemu nije ni car Dioklecijan izabrao lijepu parcelu "na najlipšem mistu na svitu", gdje cvatu grmovi brnistre, kako bi izgradio vikendicu pa u blagodati ugodne klime sadio kupus i liječio reumu.

Poruka je to predavanja dr. Gorana Nikšića, pročelnika splitskog Odsjeka za staru gradsku j...
#DIOKLECIJANOVAPALAČA#GORANNIKŠIĆ
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. svibanj 2024 14:45