SD Dojavi
OSMRTNICE
PRETPLATA
PREMIUM
stdClass Object ( [id] => 109018 [title] => INTERVJU Srđan Karanović: Nema filma bez muke, a 'Besu' smo snimali u 'običnim mukama' [alias] => intervju-srdan-karanovic-nema-filma-bez-muke-a-besu-smo-snimali-u-obicnim-mukama [catid] => 256 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Još kao dječak redatelj Srđan Karanović odlazio je na Pulu. Otac Milenko Karanović (inače osnivač Jugoslavenske kinoteke) radio je nešto u organizaciji festivala i tamo vodio majku i njega. Preko dana bi sa sendvičima majka i Srđan odlazili na plažu, a navečer bi svi zajedno odlazili u “Arenu” i gledali najnovije domaće filmove.

Kasnije je Karanović, kao kino-amater, prikazivao svoje filmove na Kaštelu. Kao student je sa svojim prijateljima, koji su željeli u životu baviti se filmom, odlazio ponovno u Pulu. Stanovali su i pod šatorima ili dijelili iznajmljene sobe. Kasnije je Karanović imao čast da se njegovi igrani filmovi prikazuju i u “Areni” i da čak budu nagrađeni najvećim nagradama.

- Mogu slobodno reći da su Pula i “Arena” bili, zajedno s Kino-klubom Beograd i praškim FAMU, ”najveći krivci” za moje filmsko obrazovanje i odrastanje. Naravno da je i moja ovdašnja posjeta bila pod velom nostalgije. Grad gotovo da se nije promijenio, ali se promijenila atmosfera oko festivala.

On se sad organizira po nekim novim pravilima i principima koji mislim da nikome nisu do kraja jasni. Moj film ”Besa” je, na primjer, prikazan prije službenog početka festivala. Značajni filmski radnici Hrvatske, među kojima sam dosta njih i poznavao, tako su stizali na festival kad sam ja već odlazio!

Kako bilo, važno je da festival postoji i da traje – kazuje poznati filmaš čija se “Besa“, nakon Pule, našla i na Motovunu, a ubrzo bi trebala i u ostalim hrvatskim kinima. 

Pečat “praške škole”

Mislite li da je mlađa generacija uopće upoznata s pečatom praške filmske škole?

Ne znam i mislim da to nije važno. Godi mi kad shvatim da se nekim mladim ljudima sviđaju moji filmovi i ne pokušavam razlučiti prave korijene tih mogućih kvaliteta. Mislim da mladi, s pravom, ne razmišljaju mnogo o “školama”, već o kvaliteti pojedinih filmova. Iza svakog dobrog filma stoji mnogo toga: kućni odgoj, geni, kulturne tradicije iz kojih potječu autori, politička klima, produkcijski uvjeti, zanatska spretnost redatelja i ekipe, itd.

Kako gledate na novije filmove praških kolega, Markovića, Paskaljevića, Grlića...?

Svatko od nas je krenuo svojim putem. Osim Grlića ostale i rijetko srećem, neke filmove čak ne stignem ni vidjeti. Mislim da su svi naši filmovi i putevi vrlo različiti i da se tu ne može govoriti o nekom pečatu “praške škole”. Više mi se čini da su svi ti filmovi jako dobro napravljeni, da su njihovi koncepti jasni i artikulirani. Bez njih bi filmska situacija na našim prostorima bila mnogo tužnija nego što jeste.

Načuli smo da je vaš osvrt na Grlićevu prvu verziju scenarija "Karaule" bio duži od samog scenarija i prilično negativa, ali da vam je Rajko sve oprostio. Znači, odlični ste s Rajkom?

Kao i u svim tračevima, i u ovome ima vrlo malo istine. Grlić i ja smo od studentskih dana navikli jedan drugome slati scenarija i pokazivati grube montaže svojih filmova. Tada jedan od drugog očekujemo oštru, dobronamjernu i konstruktivnu kritiku. Za hvale i zdravice ima vremena i njih ostavljamo za vrijeme kad se film završi.

U fazi rada, svaka sumnja je dobrodošla. E, kad se u to uključi netko novi i nenaviknuti na ove principe, onda dolazi do durenja i makar sitnog nezadovoljstva. Često mi se događa da kasnije taj netko “novi” upravo od mene traži takve analize svojih djela u nastajanju. Vrlo mi je drago da je na kraju “Karaula” postala odličan film koji će se pamtiti. Naravno, bez moje značajne zasluge.

Što mislite o novom valu ekstremno brutalnih srpskih filmova ("Život i smrt pornobande", "Srpski film"...)?

Ta dva filma nisam još vidio. Uostalom, redatelji najmanje rade svoje filmove za druge redatelje. Važno je da imaju svoju publiku, a mislim da ih ova dva imaju. I volim kad se filmovi između sebe razlikuju, makar kao ljudi. Inače bi sve zajedno bilo dosadno.

Jeste li i sami ikad možda razmišljali snimiti neki horor?

Nisam, to je žanr koji me najmanje privlači.

Ljubav Albanca i Slovenke

"Besa" je povijesna melodrama u fokusu koje se nalaze Albanac i Slovenka. Zbog čega ste poželjeli otputovati u prošlost?

Sve radije i sam gledam filmove iz epohe (prošlosti). Kada “odmaknete” priču iz sadašnjosti, automatski se lišavate nužnosti i obveze da ona bude “politička” ili “angažirana”. Činilo mi se da se takva priča najljepše mogla odvijati u prošlom vremenu. Ipak, bez obzira na uglavnom odlične reakcije gledatelja u Beogradu i na festivalima u Moskvi, Puli i na Paliću, pojavila su se i neka maliciozna “politička iščitavanja”. Izgleda da je današnje vrijeme takvo da pojedini ljudi jednostavno žele da svaki film, ili djelo koje želi biti umjetničko, analiziraju na način tko je tu “za”, a tko “protiv” i da ocjenjuju kakva je koja nacija...

Bi li ista priča mogla biti moguća da je radnja smještena u sadašnjost?

Baš takva priča o "ljubavi bez dodira" mislim da se ne bi mogla dogoditi u današnje vrijeme. Običaji i ponašanja su se ipak promijenili. Međutim, mislim da je i u današnje vrijeme moguće naći priče o "nerealiziranim ljubavima". Dvije ljubavi nikad ne liče jedna na drugu, kao ni ljudi ili filmovi.

Jeste li sparivanjem Albanca i Slovenke htjeli smiriti zlu krv na ovim prostorima koja se još uvijek ponegdje ćuti u zraku?

Nisam htio ništa drugo osim onoga što sam učinio. Htio sam samo da ispričam uvjerljivu filmsku priču o dvoje potpuno različitih ljudi koji su istovremeno i tako daleko i tako blizu. Pažljivo sam pratio njihov odnos u praznoj školi koji se razvija od tolerancije, preko netrpeljivosti i mržnje do nečega što se može nazvati ljubavlju. I to je skoro sve.

Koliko politika ima utjecaja na vaš rad?

Ja sam, htio ne htio, društveno biće. Samim tim i politika ima utjecaja na moj život. Ipak, kao i skoro svi junaci mojih filmova, ja pokušavam pobjeći od politike, ali ona uvijek prijeti da me stigne.

Što je najbolje, a što najgore što vam se desilo tijekom rada na filmu? Bojali ste se da bi ekstremni desničari mogli ometati njegovo snimanje?

Odavno znam da nema filma bez muke. Život i realnost se uvijek opiru svakoj fikciji, pa i filmu. Nikada nisam radio film bez problema. Tijekom rada na "Besi" bojao sam se da bi nam razni ekstremni desničari mogli smetati na snimanju ili uraditi i nešto gore. Plašio sam se da će ih iritirati sam naslov koji se u kolokvijalnom govoru često vezuje isključivo za neku grubost ili krvnu osvetu. Srećom, ništa slično se nije dogodilo. Film smo snimali u "običnim mukama".

Izjavili ste jednom da ste raspad Jugoslavije shvatili kao "veliki i bolni osobni poraz", te da je Jugoslavija u kojoj ste rođeni bila "zamišljena na sličnim principima na kojima je danas organizirana Europska unija".

U cijeloj povijesti se stalno mijenjaju neke granice. Gotovo svaka država je okružena dogovorenim granicama, koje samim tim nisu prirodne već su lažne. Mislim da postoji vrlo veliki broj ljudi na ovoj planeti koji živi od maštanja o prekrajanju granica i crtanja novih, mogućih mapa. Nekad mi se čini da historija svijeta predstavlja historiju udruživanja i razdruživanja.

Pogledajte samo zajednice naroda u novijoj povijesti i relativno bliskom okruženju: Austro-Ugarska, Čehoslovačka, Jugoslavija, Sovjetski savez... Europska unija nam se sad čini kao idealno riješenje za Europu i njezine narode. Vidjet ćemo dokle. Meni bi odgovaralo, kao malom ljudskom stvoru, da sam vijek proživio u istim granicama, s bar sličnim državnim uređenjima. Ali, izreka kaže: "Čovjek sanja, a Bog određuje".

Skloni ste velikim pauzama između filmova. Između "Virdžine" i "Sjaja u očima" prošlo je 12 godina, a između potonjeg i "Bese" šest. Zašto? Kako se uopće (s)nalazite u novim kinematografskim okolnostima i novom sustavu vrijednosti umjetnosti?

Te pauze bi bile značajno kraće da sam živio u drugačijim povijesnim okolnostima i na prostoru koji ima više sluha za moje, ili svako drugo, stvaralaštvo.

Kako vidite budućnost srpske kinematografija? U koprodukcijama?

Ta budućnost je neodvojiva od cjelokupne budućnosti Srbije i njezinog eventualnog ekonomskog u kulturnog prosperiteta. Kad država postane zaista svjesna svog obujma i svojih sveukupnih moći, onda će i situacija s filmskom proizvodnjom biti jasnija i bolja.

PIŠE MARKO NJEGIĆ

Nadimak nije za javnost

Odakle vam nadimak Điđa?

- Moj djed, Milan Karanović, kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, rekao je da sličim na Džidžu (mali dragulj!) kad me je vidio kao bebu. Kako Bosanci često umekšavaju ("Pala ćaša u ćabaru, napravila ćitavo ćudo") moji roditelji su me u šali zvali Điđa. Kasnije su me tako zvali i prijatelji iz ulice i škole, i tako mi je to ostalo, a da mi se nije svidjelo. I danas ne volim kad javna glasila koriste moj nadimak umjesto mog imena. Mislim da su nadimci samo za prijatelje i rodbinu, a nikako za javnost.

Sjećanja na Pulu i Prag

Koje Vam je najdraže sjećanje na Pulu?

- Svoj život ne pamtim kroz anegdote već kroz neku atmosferu. Pamtim da je sve bilo vrlo živo, da smo sretali kolege i vršnjake “Od Vardara pa do Triglava”, da smo u šali razmjenjivali iskustva i žučno komentirali filmove. Uspjeh nekog filma u Puli smo smatrali ”vrhom” nečeg najljepšeg što se filmu može dogoditi. Strani festivali, Cannes, Venecija, Moskva, Karlovy Vary su tek kasnije za nas postajali interesantni i važni.

A na studiranje u Pragu?

- Prag i studij na FAMU također pamtim po atmosferi studentskog života u jednoj za nas tada neobičnoj i autentičnoj kulturi. Učili smo se zanatu i profesionalizmu i otkrivali nove poglede na život i film, prilično drukčije od onih koji su važili u Puli.

'Splitska noć' za studente

Čuli smo da od hrvatskih filmova volite "Tu divnu splitsku noć"?

- Volim mnoge hrvatske filmove, bar većinu onih koje uspijem pogledati. Film "Ta divan splitska noć" sam gledao s naročitim zanimanjem jer je Arsen Ostojić davno bio moj asistent na filmu "Virdžina". Svidjela mi se izuzetna vizualna ekspresija koja me je na najljepši način podsjetila na rane filmove Lordana Zafranovića i Ivana Martinca. Film sam nekoliko puta prikazivao i svojim beogradskim studentima.

Mangupske komedije

Prosječan hrvatski gledatelj drži srpski film boljim od hrvatskog. Što mislite o tome? I kako prosječan srpski gledatelj gleda na hrvatski film?

- Ne volim kad se filmovima dodaju nacionalni prefiksi. Volim kad se filmovi vrednuju po autorima i njihovim postupcima. Mislim da, hvala Bogu, ima prilično dobrih redatelja s obje strane granice koja nas dijeli. Možda se vaše pitanje tiče takozvanog "mangupskog filma" koji je kroz "nonšalantnu glumu" jedno vrijeme bio vrlo popularan i ovdje.

Ta "moda" je možda počela serijom (filmom u nastavcima) "Grlom u jagode" i filmovima kao što su "Specijalno vaspitanje" i "Nacionalna klasa" Gorana Markovića. Polako nestaje, a i gledatelji nestaju i u Srbiji i u Hrvatskoj. Filmovi se sve manje gledaju u kinima, a sve više na TV-u ili preko Interneta i DVD-a.

Tu je teško ustanoviti prosječno mišljenje gledatelja. Možda će to biti lakše jednog dana kad mirno i pošteno budu mogli nogomet igrati Hajduk i Zvijezda, ili Partizan i Dinamo. Bar kao što se odigrao meč za Davis kup između Hrvatske i Srbije. Tada će i filmovi moći slobodnije putovati na obje strane i više se gledati.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => RENOMIRANI REDATELJ ČIJI BI POSLJEDNJI PROJEKT, NAKON PREMIJERE NA PULI I MOTOVUNU, USKORO TREBAO U KINA [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2010-08-20 16:08:25 [created_by] => 38 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2010-08-21 13:21:22 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2010-08-21 13:02:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 4500 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 256 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura [secure] => 0 [page_title] => Kultura [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Small [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2010/08/20/Kultura/Karanovic05.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "468x312" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 256 [name] => Kultura [alias] => kultura [description] => [parent] => 240 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 18 [params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7859343 Threads: 3 Questions: 1644146013 Slow queries: 4888068 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 111600728 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 33 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front02 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /kultura ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /kultura/intervju-srdan-karanovic-nema-filma-bez-muke-a-besu-smo-snimali-u-obicnim-mukama-109018 [printLink] => /kultura/intervju-srdan-karanovic-nema-filma-bez-muke-a-besu-smo-snimali-u-obicnim-mukama-109018?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 98475 [name] => SrđanKaranović [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => srdankaranovic [link] => /tag/srdankaranovic ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => RENOMIRANI REDATELJ ČIJI BI POSLJEDNJI PROJEKT, NAKON PREMIJERE NA PULI I MOTOVUNU, USKORO TREBAO U KINA [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => INTERVJU Srđan Karanović: Nema filma bez muke, a 'Besu' smo snimali u 'običnim mukama' [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-16-06-59-40-38 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2010/08/20/Kultura/Karanovic05.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2010/08/20/Kultura/Karanovic05.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Još kao dječak redatelj Srđan Karanović odlazio je na Pulu. Otac Milenko Karanović (inače osnivač Jugoslavenske kinoteke) radio je nešto u organizaciji festivala i tamo vodio majku i njega. Preko dana bi sa sendvičima majka i Srđan odlazili na plažu, a navečer bi svi zajedno odlazili u “Arenu” i gledali najnovije domaće filmove.

Kasnije je Karanović, kao kino-amater, prikazivao svoje filmove na Kaštelu. Kao student je sa svojim prijateljima, koji su željeli u životu baviti se filmom, odlazio ponovno u Pulu. Stanovali su i pod šatorima ili dijelili iznajmljene sobe. Kasnije je Karanović imao čast da se njegovi igrani filmovi prikazuju i u “Areni” i da čak budu nagrađeni najvećim nagradama.

- Mogu slobodno reći da su Pula i “Arena” bili, zajedno s Kino-klubom Beograd i praškim FAMU, ”najveći krivci” za moje filmsko obrazovanje i odrastanje. Naravno da je i moja ovdašnja posjeta bila pod velom nostalgije. Grad gotovo da se nije promijenio, ali se promijenila atmosfera oko festivala.

On se sad organizira po nekim novim pravilima i principima koji mislim da nikome nisu do kraja jasni. Moj film ”Besa” je, na primjer, prikazan prije službenog početka festivala. Značajni filmski radnici Hrvatske, među kojima sam dosta njih i poznavao, tako su stizali na festival kad sam ja već odlazio!

Kako bilo, važno je da festival postoji i da traje – kazuje poznati filmaš čija se “Besa“, nakon Pule, našla i na Motovunu, a ubrzo bi trebala i u ostalim hrvatskim kinima. 

Pečat “praške škole”

Mislite li da je mlađa generacija uopće upoznata s pečatom praške filmske škole?

Ne znam i mislim da to nije važno. Godi mi kad shvatim da se nekim mladim ljudima sviđaju moji filmovi i ne pokušavam razlučiti prave korijene tih mogućih kvaliteta. Mislim da mladi, s pravom, ne razmišljaju mnogo o “školama”, već o kvaliteti pojedinih filmova. Iza svakog dobrog filma stoji mnogo toga: kućni odgoj, geni, kulturne tradicije iz kojih potječu autori, politička klima, produkcijski uvjeti, zanatska spretnost redatelja i ekipe, itd.

Kako gledate na novije filmove praških kolega, Markovića, Paskaljevića, Grlića...?

Svatko od nas je krenuo svojim putem. Osim Grlića ostale i rijetko srećem, neke filmove čak ne stignem ni vidjeti. Mislim da su svi naši filmovi i putevi vrlo različiti i da se tu ne može govoriti o nekom pečatu “praške škole”. Više mi se čini da su svi ti filmovi jako dobro napravljeni, da su njihovi koncepti jasni i artikulirani. Bez njih bi filmska situacija na našim prostorima bila mnogo tužnija nego što jeste.

Načuli smo da je vaš osvrt na Grlićevu prvu verziju scenarija "Karaule" bio duži od samog scenarija i prilično negativa, ali da vam je Rajko sve oprostio. Znači, odlični ste s Rajkom?

Kao i u svim tračevima, i u ovome ima vrlo malo istine. Grlić i ja smo od studentskih dana navikli jedan drugome slati scenarija i pokazivati grube montaže svojih filmova. Tada jedan od drugog očekujemo oštru, dobronamjernu i konstruktivnu kritiku. Za hvale i zdravice ima vremena i njih ostavljamo za vrijeme kad se film završi.

U fazi rada, svaka sumnja je dobrodošla. E, kad se u to uključi netko novi i nenaviknuti na ove principe, onda dolazi do durenja i makar sitnog nezadovoljstva. Često mi se događa da kasnije taj netko “novi” upravo od mene traži takve analize svojih djela u nastajanju. Vrlo mi je drago da je na kraju “Karaula” postala odličan film koji će se pamtiti. Naravno, bez moje značajne zasluge.

Što mislite o novom valu ekstremno brutalnih srpskih filmova ("Život i smrt pornobande", "Srpski film"...)?

Ta dva filma nisam još vidio. Uostalom, redatelji najmanje rade svoje filmove za druge redatelje. Važno je da imaju svoju publiku, a mislim da ih ova dva imaju. I volim kad se filmovi između sebe razlikuju, makar kao ljudi. Inače bi sve zajedno bilo dosadno.

Jeste li i sami ikad možda razmišljali snimiti neki horor?

Nisam, to je žanr koji me najmanje privlači.

Ljubav Albanca i Slovenke

"Besa" je povijesna melodrama u fokusu koje se nalaze Albanac i Slovenka. Zbog čega ste poželjeli otputovati u prošlost?

Sve radije i sam gledam filmove iz epohe (prošlosti). Kada “odmaknete” priču iz sadašnjosti, automatski se lišavate nužnosti i obveze da ona bude “politička” ili “angažirana”. Činilo mi se da se takva priča najljepše mogla odvijati u prošlom vremenu. Ipak, bez obzira na uglavnom odlične reakcije gledatelja u Beogradu i na festivalima u Moskvi, Puli i na Paliću, pojavila su se i neka maliciozna “politička iščitavanja”. Izgleda da je današnje vrijeme takvo da pojedini ljudi jednostavno žele da svaki film, ili djelo koje želi biti umjetničko, analiziraju na način tko je tu “za”, a tko “protiv” i da ocjenjuju kakva je koja nacija...

Bi li ista priča mogla biti moguća da je radnja smještena u sadašnjost?

Baš takva priča o "ljubavi bez dodira" mislim da se ne bi mogla dogoditi u današnje vrijeme. Običaji i ponašanja su se ipak promijenili. Međutim, mislim da je i u današnje vrijeme moguće naći priče o "nerealiziranim ljubavima". Dvije ljubavi nikad ne liče jedna na drugu, kao ni ljudi ili filmovi.

Jeste li sparivanjem Albanca i Slovenke htjeli smiriti zlu krv na ovim prostorima koja se još uvijek ponegdje ćuti u zraku?

Nisam htio ništa drugo osim onoga što sam učinio. Htio sam samo da ispričam uvjerljivu filmsku priču o dvoje potpuno različitih ljudi koji su istovremeno i tako daleko i tako blizu. Pažljivo sam pratio njihov odnos u praznoj školi koji se razvija od tolerancije, preko netrpeljivosti i mržnje do nečega što se može nazvati ljubavlju. I to je skoro sve.

Koliko politika ima utjecaja na vaš rad?

Ja sam, htio ne htio, društveno biće. Samim tim i politika ima utjecaja na moj život. Ipak, kao i skoro svi junaci mojih filmova, ja pokušavam pobjeći od politike, ali ona uvijek prijeti da me stigne.

Što je najbolje, a što najgore što vam se desilo tijekom rada na filmu? Bojali ste se da bi ekstremni desničari mogli ometati njegovo snimanje?

Odavno znam da nema filma bez muke. Život i realnost se uvijek opiru svakoj fikciji, pa i filmu. Nikada nisam radio film bez problema. Tijekom rada na "Besi" bojao sam se da bi nam razni ekstremni desničari mogli smetati na snimanju ili uraditi i nešto gore. Plašio sam se da će ih iritirati sam naslov koji se u kolokvijalnom govoru često vezuje isključivo za neku grubost ili krvnu osvetu. Srećom, ništa slično se nije dogodilo. Film smo snimali u "običnim mukama".

Izjavili ste jednom da ste raspad Jugoslavije shvatili kao "veliki i bolni osobni poraz", te da je Jugoslavija u kojoj ste rođeni bila "zamišljena na sličnim principima na kojima je danas organizirana Europska unija".

U cijeloj povijesti se stalno mijenjaju neke granice. Gotovo svaka država je okružena dogovorenim granicama, koje samim tim nisu prirodne već su lažne. Mislim da postoji vrlo veliki broj ljudi na ovoj planeti koji živi od maštanja o prekrajanju granica i crtanja novih, mogućih mapa. Nekad mi se čini da historija svijeta predstavlja historiju udruživanja i razdruživanja.

Pogledajte samo zajednice naroda u novijoj povijesti i relativno bliskom okruženju: Austro-Ugarska, Čehoslovačka, Jugoslavija, Sovjetski savez... Europska unija nam se sad čini kao idealno riješenje za Europu i njezine narode. Vidjet ćemo dokle. Meni bi odgovaralo, kao malom ljudskom stvoru, da sam vijek proživio u istim granicama, s bar sličnim državnim uređenjima. Ali, izreka kaže: "Čovjek sanja, a Bog određuje".

Skloni ste velikim pauzama između filmova. Između "Virdžine" i "Sjaja u očima" prošlo je 12 godina, a između potonjeg i "Bese" šest. Zašto? Kako se uopće (s)nalazite u novim kinematografskim okolnostima i novom sustavu vrijednosti umjetnosti?

Te pauze bi bile značajno kraće da sam živio u drugačijim povijesnim okolnostima i na prostoru koji ima više sluha za moje, ili svako drugo, stvaralaštvo.

Kako vidite budućnost srpske kinematografija? U koprodukcijama?

Ta budućnost je neodvojiva od cjelokupne budućnosti Srbije i njezinog eventualnog ekonomskog u kulturnog prosperiteta. Kad država postane zaista svjesna svog obujma i svojih sveukupnih moći, onda će i situacija s filmskom proizvodnjom biti jasnija i bolja.

PIŠE MARKO NJEGIĆ

Nadimak nije za javnost

Odakle vam nadimak Điđa?

- Moj djed, Milan Karanović, kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, rekao je da sličim na Džidžu (mali dragulj!) kad me je vidio kao bebu. Kako Bosanci često umekšavaju ("Pala ćaša u ćabaru, napravila ćitavo ćudo") moji roditelji su me u šali zvali Điđa. Kasnije su me tako zvali i prijatelji iz ulice i škole, i tako mi je to ostalo, a da mi se nije svidjelo. I danas ne volim kad javna glasila koriste moj nadimak umjesto mog imena. Mislim da su nadimci samo za prijatelje i rodbinu, a nikako za javnost.

Sjećanja na Pulu i Prag

Koje Vam je najdraže sjećanje na Pulu?

- Svoj život ne pamtim kroz anegdote već kroz neku atmosferu. Pamtim da je sve bilo vrlo živo, da smo sretali kolege i vršnjake “Od Vardara pa do Triglava”, da smo u šali razmjenjivali iskustva i žučno komentirali filmove. Uspjeh nekog filma u Puli smo smatrali ”vrhom” nečeg najljepšeg što se filmu može dogoditi. Strani festivali, Cannes, Venecija, Moskva, Karlovy Vary su tek kasnije za nas postajali interesantni i važni.

A na studiranje u Pragu?

- Prag i studij na FAMU također pamtim po atmosferi studentskog života u jednoj za nas tada neobičnoj i autentičnoj kulturi. Učili smo se zanatu i profesionalizmu i otkrivali nove poglede na život i film, prilično drukčije od onih koji su važili u Puli.

'Splitska noć' za studente

Čuli smo da od hrvatskih filmova volite "Tu divnu splitsku noć"?

- Volim mnoge hrvatske filmove, bar većinu onih koje uspijem pogledati. Film "Ta divan splitska noć" sam gledao s naročitim zanimanjem jer je Arsen Ostojić davno bio moj asistent na filmu "Virdžina". Svidjela mi se izuzetna vizualna ekspresija koja me je na najljepši način podsjetila na rane filmove Lordana Zafranovića i Ivana Martinca. Film sam nekoliko puta prikazivao i svojim beogradskim studentima.

Mangupske komedije

Prosječan hrvatski gledatelj drži srpski film boljim od hrvatskog. Što mislite o tome? I kako prosječan srpski gledatelj gleda na hrvatski film?

- Ne volim kad se filmovima dodaju nacionalni prefiksi. Volim kad se filmovi vrednuju po autorima i njihovim postupcima. Mislim da, hvala Bogu, ima prilično dobrih redatelja s obje strane granice koja nas dijeli. Možda se vaše pitanje tiče takozvanog "mangupskog filma" koji je kroz "nonšalantnu glumu" jedno vrijeme bio vrlo popularan i ovdje.

Ta "moda" je možda počela serijom (filmom u nastavcima) "Grlom u jagode" i filmovima kao što su "Specijalno vaspitanje" i "Nacionalna klasa" Gorana Markovića. Polako nestaje, a i gledatelji nestaju i u Srbiji i u Hrvatskoj. Filmovi se sve manje gledaju u kinima, a sve više na TV-u ili preko Interneta i DVD-a.

Tu je teško ustanoviti prosječno mišljenje gledatelja. Možda će to biti lakše jednog dana kad mirno i pošteno budu mogli nogomet igrati Hajduk i Zvijezda, ili Partizan i Dinamo. Bar kao što se odigrao meč za Davis kup između Hrvatske i Srbije. Tada će i filmovi moći slobodnije putovati na obje strane i više se gledati.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/intervju-srdan-karanovic-nema-filma-bez-muke-a-besu-smo-snimali-u-obicnim-mukama-109018 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=d1374bb755d66977d276211779848240731bf506 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=INTERVJU+Sr%C4%91an+Karanovi%C4%87%3A+Nema+filma+bez+muke%2C+a+%26%23039%3BBesu%26%23039%3B+smo+snimali+u+%26%23039%3Bobi%C4%8Dnim+mukama%26%23039%3B+&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fintervju-srdan-karanovic-nema-filma-bez-muke-a-besu-smo-snimali-u-obicnim-mukama-109018 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fintervju-srdan-karanovic-nema-filma-bez-muke-a-besu-smo-snimali-u-obicnim-mukama-109018 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => RENOMIRANI REDATELJ ČIJI BI POSLJEDNJI PROJEKT, NAKON PREMIJERE NA PULI I MOTOVUNU, USKORO TREBAO U KINA [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
KulturaRENOMIRANI REDATELJ ČIJI BI POSLJEDNJI PROJEKT, NAKON PREMIJERE NA PULI I MOTOVUNU, USKORO TREBAO U KINA

INTERVJU Srđan Karanović: Nema filma bez muke, a 'Besu' smo snimali u 'običnim mukama'

Piše PSD.
21. kolovoza 2010. - 15:02
PREMIUM

Još kao dječak redatelj Srđan Karanović odlazio je na Pulu. Otac Milenko Karanović (inače osnivač Jugoslavenske kinoteke) radio je nešto u organizaciji festivala i tamo vodio majku i njega. Preko dana bi sa sendvičima majka i Srđan odlazili na plažu, a navečer bi svi zajedno odlazili u “Arenu” i gledali najnovije domaće filmove.

Kasnije je Karanović, kao kino-amater, prikazivao svoje filmove na Kaštelu. Kao student je sa svojim prijateljima, koji su željeli u životu baviti se filmom, odlazio ponovno u Pulu. Stanovali su i pod šatorima ili dijelili iznajmljene sobe. Kasnije je Karanović imao čast da se njegovi igrani filmovi prikazuju i u “Areni” i da čak budu nagrađeni najvećim nagradama.

- Mogu slobodno reći da su Pula i “Arena” bili, zajedno s Kino-klubo...

#SRĐANKARANOVIĆ
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. svibanj 2024 08:59