stdClass Object
(
[id] => 513018
[title] => Miroslav Sikavica: Čak bi i Tuđman rekao da se za ovakvu 'zemlju napretka i blagostanja' nije borio
[alias] => miroslav-sikavica-cak-bi-i-tudman-rekao-da-se-za-ovakvu-zemlju-napretka-i-blagostanja-nije-borio
[catid] => 256
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Glasom Josipe Lisac otvara se dokumentarni film “Glasnije od oružja“ Miroslava Sikavice. Pjevačica iznimnih vokalnih sposobnosti za kamere pjeva pjesmu “Sloboda i mir“ sa stihovima “na nas idu sile zla“, pretapaju se kadrovi iz istoimenog videospota, nakon čega slova na ekranu ispisuju kontekst.
Godine 1991. Hrvatska objavljuje odcijepljivanje od Jugoslavije. Izbija oružani konflikt i pretvara se u rat za nezavisnost Hrvatske. U tom je razdoblju komponirano na stotine domoljubnih pjesama. Kamera se vraća na Josipu koja se žali kako je tjeraju da prehlađena i pod temperturom pjeva za neki dokumentarac koji bude izašao “za tri-četiri godine“.
- Josipa Lisac nije znala da će morati pjevati tu pjesmu na snimanju u staroj zagrebačkoj klaonici u Heinzlovoj ulici. Nakon što smo pričali te nakon što se opustila, odnosno stekla povjerenje u mene i ekipu iza kamere, zamolio sam je da se pokuša prisjetiti pjesme koju je pjevala za vrijeme rata te da je proba malo otpjevušiti. Sviđala mi se ta činjenica da je nepripremljena na tu situaciju te da ću moći zabilježiti spontanost tog trenutka i njen emotivan odnos spram pjesme koju nije pjevala 20-ak godina.
Kad smo u montaži, a poslije i u finalnom miksu tona spajali originalnu audiosnimku s njezinim pjevanjem na lokaciji 20-ak godina kasnije bilo je fascinantno vidjeti da je pogodila tonalitet, ritam, visinu glasa, naprosto da je u potpunom sinku. A svojom je duhovitom opaskom doista anticipirala porođajne muke filma. Film je u fazama nastajao kroz šest godina. Potraga za arhivskim videomaterijalima nije prestala niti u fazi montaže filma, a samo “čišćenje“ glazbenih prava trajalo je duže od godinu dana – opisuje Sikavica.
Količina domoljubnih pjesama i izvođača u filmu je gotovo nebrojena. Pravo je otkriće postojanja tzv. “band aidova“ po zanimanjima (franjevci) i žanrovima (funk) Jeste li ih sve znali ili neke otkrili pripremajući film?
- Pjesme koje su završile u filmu tek su mali dio domoljubne pjesmarice koja je nastala u ratu i uoči njega. I za koju nitko ne zna koliko je velika. Mainstream pjesama se manje-više živo sjećam kao i većina moje generacije. Živjeli smo s njima intenzivno nekoliko godina. No, u procesu istraživanja i nastanka filma nabasao sam i na mnoge manje poznate pjesme, izvođače, kompilacije kao i kombinacije. Pjesme tad, naime, nisu komponirali i pjevali samo profesionalci, nego i glazbenici-amateri, kako oni u domovini, tako i oni u emigraciji.
Na koncu i sami gardijski glazbeni sastavi. Samo je, na primjer, 101. brigada izdala dvostruku ploču s čak 32 domoljubne pjesme. Čak su i Slovenci imali svoj “band aid“, premda je rat kod njih trajao tek deset dana. Sve to samo potvrđuje da smo tada svjedočili nečemu što možemo okarakterizirati fenomenom domoljubne “eksplozije“ i da taj (ne samo) glazbeni fenomen nije moguće ignorirati.
Kako iz današnje optike redatelja gledate na ondašnje videospotove domoljubnih pjesama koje su bile jednako glasne, ako ne i glasnije od oružja?
- Da pjesmu nije smatrao korisnom u medijskom obrambenom ratu, HRT, koji se tih godina prometnuo u najmoćnijeg producenta domoljubne glazbe, ne bi naručivao nove domoljubne pjesme, povazdan emitirao postojeće, organizirao i prenosio humanitarne koncerte i festivale domoljubne glazbe, kao i omogućavao izvođačima snimanje brojnih domoljubnih spotova. S druge strane, izvedbena kvaliteta tih spotova, kao ni same glazbe, često nije bila presudna. Bitnija je bila njihova politička poruka.
Tako se dešavalo da mnogi spotovi iz onog doba koriste doslovno iste arhivske kadrove rata. No, važnije je bilo čuti njihovu političku poruku. Mnoge pjesme su doživjele svoju promociju u Dnevniku, a da nerijetko prije toga nisu prošle uredničku kontrolu. Južnoslavenska politička muzikologija je i inače prepuna ironije. Thompsonova “Bojna Čavogleve“ ima u sebi makedonski sedam-osminski ritam, a doživljava ju se izrazito hrvatskom pjesmom. Kontroverzna pjesma “Evo zore, evo dana“ ima istu melodiju kao i partizanska tužaljka “Na Kordunu grob do groba“. Ali, to je nimalo nije omelo u nacionalnoj identifikaciji.
Koračnicu “Marširala, marširala Kralja Petra garda“, koja su pjevala za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, dakle u monarhiji, komunisti su prepjevali u “Boj se bije, bije, crveni se barjak vije, za slobodu naroda“, a za vrijeme NDH se pjevala kao “Korak ide za korakom mlad ustaša za barjakom“. Dakle, melodije ne poznaju granice niti imaju nacionalnost. Tekst i kontekst je to što čini razliku.
“Glasnije od oružja“ na neki način izjednačava domoljublje i propagandni rat, ali ne odabire jednu stranu?
- Za većinu sudionika u filmu pjesma je bila iskrena reakcija na stvari koje su se oko njih tada dešavale. Josip Ivanković, aranžer i producent tamburaškog sastava Zlatni dukati, u filmu priča kako je htio kao dragovoljac ići u rat, ali su u Ministarstvu obrane procijenili da može biti učinkovitiji kao glazbenik. Analiza tiskanog medijskog sadržaja onog vremena pokazuje kako su glazbenici itekako bili svjesni snage glazbe i kako ona može pomoći u proizvođenju odgovarajućih nacionalnih osjećaja.
Mnogi se glazbenici ponose u medijima što su u poziciji boriti se za domovinu njihovim najjačim oružjem – glazbom. No, isto tako treba reći da je svatko tko je tada agilno pjevao nacionalne pjesme i njima svjesno poticao duhovnu mobilizaciju bio politički aktivan. Mene su, naravno, ljudski i glazbeni motivi izvođača interesirali. Ali, nastojali smo ne praviti razliku i ne suditi nikome. I to prije svega iz umjetničkih razloga. Dokumentarist sam i nastojim biti pošten dokumentarist. Pustili smo protagoniste da sami govore i u svoje ime, a gledateljima smo ostavili da sami stvaraju zaključke. Mislim da smo time dobili i jači film i snažniji dokument vremena.
Film budi pomiješane emocije i u gledateljima i u sudionicima dokumentarca - najprije podiže, a potom spušta nacionalni zanos. U konačnici djeluje veoma otriježnjujuće, kad opijenost nacionalnim zanosom splasne i nastupi mamurluk aktualne hrvatske svakodnevice. Je li tako bilo zamišljeno ili je postupni rast ogorčenosti i crnjaka došao prirodno kako je kronologija dokumentarca išla naprijed?
- Tijekom Domovinskog rata nastalo je nebrojeno novih domoljubnih pjesama, a tek ih je mali broj “preživio“ rat. Nema ih više na malom ekranu, kao ni u radijskom eteru, osim za nacionalne praznike. S druge strane, nakon rata tekstopisci su se okrenuli k društvenoj stvarnosti i sve otvorenije počeli pisati o posljedicama rata – pretvorbi i privatizaciji, gubitku vrijednosti i ideala, beznađu.
Tako da se u samoj sudbini domoljubne pjesme krila određena dramska struktura koja mi je bila intrigantna. No, dokumentarni film je živo tkivo i povlači za sobom slabu kontrolu pa je stupanj improvizacije velik i teško je bilo predvidjeti na početku rada kako će film na kraju završiti. Ipak, ljudske sudbine i ozlojeđenost samih protagonista kreirale se njegov kraj. U njemu nema kalkulacije niti nametanja.
Akteri filma govore kako u devedesetima, kad su pisali domoljubne pjesme i glazbom se borili za Hrvatsku, nisu zamišljali zemlju u kojoj ljudi kopaju po kantama za smeće i da danas ne bi ni jednu notu napisali jer “nismo u stanju politiku promijeniti“. Jeste li očekivali takvu ogorčenost?
- Ništa te ne može iznenaditi ni poklopiti kao sam život. No, dijelim njihovu ogorčenost. Ni ja se ne sjećam iz djetinjstva da su ljudi kopali po kantama za smeće i bili primorani živjeti ispod razine ljudskog dostojanstva. Danas imamo “našu Hrvatsku“, a pouzdanje da će blagostanje ikad doći je sve šupljija floskula. Razočaranje u politiku i političare te da su oni sposobni išta promijeniti, kao i nabacivanje nacionalističkim populizmom, doseglo je kulminativnu točku. Pa u ovoj zemlji više nitko ne izlazi na ulice i ne bori se. To je tužno. Apatija je posljedica dugogodišnje društvene potlačenosti i osjećaja nemoći kojeg kreiraju političke i ekonomske elite. A tko god je bezvoljan, puno pametniji od mene kažu, doživio je golemu količinu strukturalnog društvenog nasilja.
Zrinko Tutić vas čak navodi da ga pitate bi li danas napisao “Moju domovinu“ i odgovara kako ne bi jer je ljut, odnosno “ne bi im se dopala ova verzija“, dok je originalna ironično iskorištena za antivladine prosvjede u Zagrebu…
- Kao jedna od rijetkih pjesama koja je nadživjela rat i zadobila novu ulogu, “Moja domovina“ je imala zanimljiv “put“, odnosno sudbinu koja kao da zrcali strukturu filma. S instrumentalnom verzijom te pjesme je završavao program HTV-a sve do Tuđmanove smrti koncem 1999. i silaska HDZ-a s vlasti. A onda su razočarani autori, nakon niza godina izbivanja pjesme iz medija, 2010. “Moju domovinu“ ustupili jednom telekomunikacijskom operateru koji ju je prekrstio u “Moju satelitsku“ i koristio u reklamne svrhe.
Pjesma koja je bila neslužbena himna ove zemlje postala je glazbena parodija u jednoj prolaznoj TV reklami koje se više nitko ne sjeća. Na žalost, dotični kabelski operater nam tu pjesmu nije želio ustupiti za film. I zapravo nam je time napravio uslugu, jer smo morali potražiti zamjenu i našli smo je u još boljem materijalu – u zadnjim velikim uličnim prosvjedima u ovoj zemlji koji su bili prije šest godina, kad se, između ostaloga, pjevala i “Moja domovina“, čiji su stihovi nosili tad neku posve drugu emociju i imali neku drugu poruku od one iz 1991.
Hrvatsku svakodnevicu vjerojatno najbolje ilustrira slučaj pjevačice Sandra Kulijer koja je dobivala puste zahvalnice za to što se pjesmom borila za Hrvatsku, a danas čisti stubište...
- Mislim da tu nikakav dodatan komentar nije potreban. Više puta sam je snimao. Prvi put nas, na primjer, uopće nije pustila u svoju garsonijeru, nego nas je krišom odvela u stan svoje susjede, jer joj je bilo neugodno pokazati u kakvim uvjetima živi. Ono što izaziva moj poseban respekt i divljenje jest to da se ona ne jada te da za svoj nesebični minuli rad ne traži nikakvo materijalno obeštećenje niti ikakvu drugu satisfakciju.
Što bi Franjo Tuđman, koji se često u filmu pojavi u arhivskim snimkama, rekao da vidi današnju Hrvatsku?
- Vratio bi se u grob te bi čak i on rekao da se za ovakvu “zemlju napretka i blagostanja“ nije borio.
Politička glazba živne kad treba
Glazba je na ovim prostorima uvijek bila politička, jedna je od tezi filma. Ima li danas političke glazbe u Hrvatskoj?
- Njezina političko-komunikacijska uloga bila je najznačajnija tijekom Domovinskog rata, ali se čak i poslije glazba koristila kao podrška određenim političkim ciljevima, kao što je bila reintegracija Istočne Slavonije, uzdizanje Tuđmanova doprinosa, vojno prisustvo u društvu, suđenje haškim optuženicima, rješavanje braniteljskog pitanja, prosvjedi protiv nastupa izvođača iz Srbije i sl. Nakon rata društveno angažirani glazbenici okrenuli su se k društvenoj kritici. No, za nacionalne i državne praznike, kao i u političkim kampanjama te pjesme ponovno “oživljavaju“. Dovoljno je pogledati videomaterijale sa zadnjih parlamentarnih i predsjedničkih izbora.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => 'GLASNIJE OD ORUŽJA'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2017-10-21 15:30:15
[created_by] => 3175
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2017-10-22 08:39:08
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2017-10-22 08:50:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 7541
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 256
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura
[secure] => 0
[page_title] => Kultura
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Small
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2017\/10\/21\/miroslav_sikavica8-171017.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/10\/21\/miroslav_sikavica-171017.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/10\/21\/miroslav_sikavica5-171017.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/10\/21\/glasnije_od_oruzja_plakat.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["miroslav_sikavica8-171017","miroslav_sikavica-171017","miroslav_sikavica5-171017","glasnije_od_oruzja_plakat"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1260x840"},{"size0":"560x840"},{"size0":"1260x840"},{"size0":"583x840"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 256
[name] => Kultura
[alias] => kultura
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 18
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 38478947 Threads: 4 Questions: 7103424459 Slow queries: 3302098
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 608490197
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 34
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front01
[password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /kultura
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /kultura/miroslav-sikavica-cak-bi-i-tudman-rekao-da-se-za-ovakvu-zemlju-napretka-i-blagostanja-nije-borio-513018
[printLink] => /kultura/miroslav-sikavica-cak-bi-i-tudman-rekao-da-se-za-ovakvu-zemlju-napretka-i-blagostanja-nije-borio-513018?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 349193
[name] => Miroslav Sikavica
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => miroslav-sikavica
[link] => /tag/miroslav-sikavica
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => 'GLASNIJE OD ORUŽJA'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Miroslav Sikavica: Čak bi i Tuđman rekao da se za ovakvu 'zemlju napretka i blagostanja' nije borio
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3175
[name] => Marko Njegić
[username] => marko-njegi
[email] => marko-njegi@sd.hr
[password] => $2y$10$InymkgzsoQ8yBIABvfFbSu.rpTzqylffc4TDDFaRUJ8zdZUOeS5dS
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/marko-njegic-3175
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1693
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1693.png
[url] =>
[group] => 4
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1693.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/10/21/miroslav_sikavica8-171017.jpg
[galleryCount] => 4
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => miroslav_sikavica8-171017
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/10/21/miroslav_sikavica8-171017.jpg
[title] =>
miroslav_sikavica8-171017
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/10/21/miroslav_sikavica-171017.jpg
[title] =>
miroslav_sikavica-171017
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/10/21/miroslav_sikavica5-171017.jpg
[title] =>
miroslav_sikavica5-171017
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/10/21/glasnije_od_oruzja_plakat.jpg
[title] =>
glasnije_od_oruzja_plakat
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Glasom Josipe Lisac otvara se dokumentarni film “Glasnije od oružja“ Miroslava Sikavice. Pjevačica iznimnih vokalnih sposobnosti za kamere pjeva pjesmu “Sloboda i mir“ sa stihovima “na nas idu sile zla“, pretapaju se kadrovi iz istoimenog videospota, nakon čega slova na ekranu ispisuju kontekst.
Godine 1991. Hrvatska objavljuje odcijepljivanje od Jugoslavije. Izbija oružani konflikt i pretvara se u rat za nezavisnost Hrvatske. U tom je razdoblju komponirano na stotine domoljubnih pjesama. Kamera se vraća na Josipu koja se žali kako je tjeraju da prehlađena i pod temperturom pjeva za neki dokumentarac koji bude izašao “za tri-četiri godine“.
- Josipa Lisac nije znala da će morati pjevati tu pjesmu na snimanju u staroj zagrebačkoj klaonici u Heinzlovoj ulici. Nakon što smo pričali te nakon što se opustila, odnosno stekla povjerenje u mene i ekipu iza kamere, zamolio sam je da se pokuša prisjetiti pjesme koju je pjevala za vrijeme rata te da je proba malo otpjevušiti. Sviđala mi se ta činjenica da je nepripremljena na tu situaciju te da ću moći zabilježiti spontanost tog trenutka i njen emotivan odnos spram pjesme koju nije pjevala 20-ak godina.
Kad smo u montaži, a poslije i u finalnom miksu tona spajali originalnu audiosnimku s njezinim pjevanjem na lokaciji 20-ak godina kasnije bilo je fascinantno vidjeti da je pogodila tonalitet, ritam, visinu glasa, naprosto da je u potpunom sinku. A svojom je duhovitom opaskom doista anticipirala porođajne muke filma. Film je u fazama nastajao kroz šest godina. Potraga za arhivskim videomaterijalima nije prestala niti u fazi montaže filma, a samo “čišćenje“ glazbenih prava trajalo je duže od godinu dana – opisuje Sikavica.
Količina domoljubnih pjesama i izvođača u filmu je gotovo nebrojena. Pravo je otkriće postojanja tzv. “band aidova“ po zanimanjima (franjevci) i žanrovima (funk) Jeste li ih sve znali ili neke otkrili pripremajući film?
- Pjesme koje su završile u filmu tek su mali dio domoljubne pjesmarice koja je nastala u ratu i uoči njega. I za koju nitko ne zna koliko je velika. Mainstream pjesama se manje-više živo sjećam kao i većina moje generacije. Živjeli smo s njima intenzivno nekoliko godina. No, u procesu istraživanja i nastanka filma nabasao sam i na mnoge manje poznate pjesme, izvođače, kompilacije kao i kombinacije. Pjesme tad, naime, nisu komponirali i pjevali samo profesionalci, nego i glazbenici-amateri, kako oni u domovini, tako i oni u emigraciji.
Na koncu i sami gardijski glazbeni sastavi. Samo je, na primjer, 101. brigada izdala dvostruku ploču s čak 32 domoljubne pjesme. Čak su i Slovenci imali svoj “band aid“, premda je rat kod njih trajao tek deset dana. Sve to samo potvrđuje da smo tada svjedočili nečemu što možemo okarakterizirati fenomenom domoljubne “eksplozije“ i da taj (ne samo) glazbeni fenomen nije moguće ignorirati.
Kako iz današnje optike redatelja gledate na ondašnje videospotove domoljubnih pjesama koje su bile jednako glasne, ako ne i glasnije od oružja?
- Da pjesmu nije smatrao korisnom u medijskom obrambenom ratu, HRT, koji se tih godina prometnuo u najmoćnijeg producenta domoljubne glazbe, ne bi naručivao nove domoljubne pjesme, povazdan emitirao postojeće, organizirao i prenosio humanitarne koncerte i festivale domoljubne glazbe, kao i omogućavao izvođačima snimanje brojnih domoljubnih spotova. S druge strane, izvedbena kvaliteta tih spotova, kao ni same glazbe, često nije bila presudna. Bitnija je bila njihova politička poruka.
Tako se dešavalo da mnogi spotovi iz onog doba koriste doslovno iste arhivske kadrove rata. No, važnije je bilo čuti njihovu političku poruku. Mnoge pjesme su doživjele svoju promociju u Dnevniku, a da nerijetko prije toga nisu prošle uredničku kontrolu. Južnoslavenska politička muzikologija je i inače prepuna ironije. Thompsonova “Bojna Čavogleve“ ima u sebi makedonski sedam-osminski ritam, a doživljava ju se izrazito hrvatskom pjesmom. Kontroverzna pjesma “Evo zore, evo dana“ ima istu melodiju kao i partizanska tužaljka “Na Kordunu grob do groba“. Ali, to je nimalo nije omelo u nacionalnoj identifikaciji.
Koračnicu “Marširala, marširala Kralja Petra garda“, koja su pjevala za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, dakle u monarhiji, komunisti su prepjevali u “Boj se bije, bije, crveni se barjak vije, za slobodu naroda“, a za vrijeme NDH se pjevala kao “Korak ide za korakom mlad ustaša za barjakom“. Dakle, melodije ne poznaju granice niti imaju nacionalnost. Tekst i kontekst je to što čini razliku.
“Glasnije od oružja“ na neki način izjednačava domoljublje i propagandni rat, ali ne odabire jednu stranu?
- Za većinu sudionika u filmu pjesma je bila iskrena reakcija na stvari koje su se oko njih tada dešavale. Josip Ivanković, aranžer i producent tamburaškog sastava Zlatni dukati, u filmu priča kako je htio kao dragovoljac ići u rat, ali su u Ministarstvu obrane procijenili da može biti učinkovitiji kao glazbenik. Analiza tiskanog medijskog sadržaja onog vremena pokazuje kako su glazbenici itekako bili svjesni snage glazbe i kako ona može pomoći u proizvođenju odgovarajućih nacionalnih osjećaja.
Mnogi se glazbenici ponose u medijima što su u poziciji boriti se za domovinu njihovim najjačim oružjem – glazbom. No, isto tako treba reći da je svatko tko je tada agilno pjevao nacionalne pjesme i njima svjesno poticao duhovnu mobilizaciju bio politički aktivan. Mene su, naravno, ljudski i glazbeni motivi izvođača interesirali. Ali, nastojali smo ne praviti razliku i ne suditi nikome. I to prije svega iz umjetničkih razloga. Dokumentarist sam i nastojim biti pošten dokumentarist. Pustili smo protagoniste da sami govore i u svoje ime, a gledateljima smo ostavili da sami stvaraju zaključke. Mislim da smo time dobili i jači film i snažniji dokument vremena.
Film budi pomiješane emocije i u gledateljima i u sudionicima dokumentarca - najprije podiže, a potom spušta nacionalni zanos. U konačnici djeluje veoma otriježnjujuće, kad opijenost nacionalnim zanosom splasne i nastupi mamurluk aktualne hrvatske svakodnevice. Je li tako bilo zamišljeno ili je postupni rast ogorčenosti i crnjaka došao prirodno kako je kronologija dokumentarca išla naprijed?
- Tijekom Domovinskog rata nastalo je nebrojeno novih domoljubnih pjesama, a tek ih je mali broj “preživio“ rat. Nema ih više na malom ekranu, kao ni u radijskom eteru, osim za nacionalne praznike. S druge strane, nakon rata tekstopisci su se okrenuli k društvenoj stvarnosti i sve otvorenije počeli pisati o posljedicama rata – pretvorbi i privatizaciji, gubitku vrijednosti i ideala, beznađu.
Tako da se u samoj sudbini domoljubne pjesme krila određena dramska struktura koja mi je bila intrigantna. No, dokumentarni film je živo tkivo i povlači za sobom slabu kontrolu pa je stupanj improvizacije velik i teško je bilo predvidjeti na početku rada kako će film na kraju završiti. Ipak, ljudske sudbine i ozlojeđenost samih protagonista kreirale se njegov kraj. U njemu nema kalkulacije niti nametanja.
Akteri filma govore kako u devedesetima, kad su pisali domoljubne pjesme i glazbom se borili za Hrvatsku, nisu zamišljali zemlju u kojoj ljudi kopaju po kantama za smeće i da danas ne bi ni jednu notu napisali jer “nismo u stanju politiku promijeniti“. Jeste li očekivali takvu ogorčenost?
- Ništa te ne može iznenaditi ni poklopiti kao sam život. No, dijelim njihovu ogorčenost. Ni ja se ne sjećam iz djetinjstva da su ljudi kopali po kantama za smeće i bili primorani živjeti ispod razine ljudskog dostojanstva. Danas imamo “našu Hrvatsku“, a pouzdanje da će blagostanje ikad doći je sve šupljija floskula. Razočaranje u politiku i političare te da su oni sposobni išta promijeniti, kao i nabacivanje nacionalističkim populizmom, doseglo je kulminativnu točku. Pa u ovoj zemlji više nitko ne izlazi na ulice i ne bori se. To je tužno. Apatija je posljedica dugogodišnje društvene potlačenosti i osjećaja nemoći kojeg kreiraju političke i ekonomske elite. A tko god je bezvoljan, puno pametniji od mene kažu, doživio je golemu količinu strukturalnog društvenog nasilja.
Zrinko Tutić vas čak navodi da ga pitate bi li danas napisao “Moju domovinu“ i odgovara kako ne bi jer je ljut, odnosno “ne bi im se dopala ova verzija“, dok je originalna ironično iskorištena za antivladine prosvjede u Zagrebu…
- Kao jedna od rijetkih pjesama koja je nadživjela rat i zadobila novu ulogu, “Moja domovina“ je imala zanimljiv “put“, odnosno sudbinu koja kao da zrcali strukturu filma. S instrumentalnom verzijom te pjesme je završavao program HTV-a sve do Tuđmanove smrti koncem 1999. i silaska HDZ-a s vlasti. A onda su razočarani autori, nakon niza godina izbivanja pjesme iz medija, 2010. “Moju domovinu“ ustupili jednom telekomunikacijskom operateru koji ju je prekrstio u “Moju satelitsku“ i koristio u reklamne svrhe.
Pjesma koja je bila neslužbena himna ove zemlje postala je glazbena parodija u jednoj prolaznoj TV reklami koje se više nitko ne sjeća. Na žalost, dotični kabelski operater nam tu pjesmu nije želio ustupiti za film. I zapravo nam je time napravio uslugu, jer smo morali potražiti zamjenu i našli smo je u još boljem materijalu – u zadnjim velikim uličnim prosvjedima u ovoj zemlji koji su bili prije šest godina, kad se, između ostaloga, pjevala i “Moja domovina“, čiji su stihovi nosili tad neku posve drugu emociju i imali neku drugu poruku od one iz 1991.
Hrvatsku svakodnevicu vjerojatno najbolje ilustrira slučaj pjevačice Sandra Kulijer koja je dobivala puste zahvalnice za to što se pjesmom borila za Hrvatsku, a danas čisti stubište...
- Mislim da tu nikakav dodatan komentar nije potreban. Više puta sam je snimao. Prvi put nas, na primjer, uopće nije pustila u svoju garsonijeru, nego nas je krišom odvela u stan svoje susjede, jer joj je bilo neugodno pokazati u kakvim uvjetima živi. Ono što izaziva moj poseban respekt i divljenje jest to da se ona ne jada te da za svoj nesebični minuli rad ne traži nikakvo materijalno obeštećenje niti ikakvu drugu satisfakciju.
Što bi Franjo Tuđman, koji se često u filmu pojavi u arhivskim snimkama, rekao da vidi današnju Hrvatsku?
- Vratio bi se u grob te bi čak i on rekao da se za ovakvu “zemlju napretka i blagostanja“ nije borio.
Politička glazba živne kad treba
Glazba je na ovim prostorima uvijek bila politička, jedna je od tezi filma. Ima li danas političke glazbe u Hrvatskoj?
- Njezina političko-komunikacijska uloga bila je najznačajnija tijekom Domovinskog rata, ali se čak i poslije glazba koristila kao podrška određenim političkim ciljevima, kao što je bila reintegracija Istočne Slavonije, uzdizanje Tuđmanova doprinosa, vojno prisustvo u društvu, suđenje haškim optuženicima, rješavanje braniteljskog pitanja, prosvjedi protiv nastupa izvođača iz Srbije i sl. Nakon rata društveno angažirani glazbenici okrenuli su se k društvenoj kritici. No, za nacionalne i državne praznike, kao i u političkim kampanjama te pjesme ponovno “oživljavaju“. Dovoljno je pogledati videomaterijale sa zadnjih parlamentarnih i predsjedničkih izbora.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/miroslav-sikavica-cak-bi-i-tudman-rekao-da-se-za-ovakvu-zemlju-napretka-i-blagostanja-nije-borio-513018
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=7916d6382bdb716f99aa42ee33bdf7b00ba11c63
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Miroslav+Sikavica%3A+%C4%8Cak+bi+i+Tu%C4%91man+rekao+da+se+za+ovakvu+%26%23039%3Bzemlju+napretka+i+blagostanja%26%23039%3B+nije+borio&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fmiroslav-sikavica-cak-bi-i-tudman-rekao-da-se-za-ovakvu-zemlju-napretka-i-blagostanja-nije-borio-513018
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fmiroslav-sikavica-cak-bi-i-tudman-rekao-da-se-za-ovakvu-zemlju-napretka-i-blagostanja-nije-borio-513018
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => 'GLASNIJE OD ORUŽJA'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
15. svibanj 2024 22:07
