stdClass Object
(
[id] => 113751
[title] => Nenad Cambj: Danas o splitskoj Rivi mislim još gore
[alias] => nenad-cambj-danas-o-splitskoj-rivi-mislim-jos-gore
[catid] => 256
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Akademik Nenad Cambj već je 20 godina na čelu Književnoga kruga i Knjige Mediterana, čije je 22. izdanje upravo završilo. Split je i na ovom recesijskom izdanju ugostio brojne domaće i strane znanstvenike na dva stručna skupa. S akademikom Cambjem razgovarali smo o prošlom i budućim izdanjima Knjige Mediterana, radu u Splitu, planovima i novim konceptima.
Jeste li zadovoljni učinjenim?
- Bio je to tjedan vrlo napornoga rada, osobito za mene u ovim poznim godinama. Mislim da smo sve uspjeli napraviti kako smo programom zacrtali. Dvije udarne točke bila su naša dva skupa, od kojih je onaj o kiparu Ivanu Duknoviću u cijelosti naš, od ideje do realizacije. Za ovakve smotre je bitno da se znanstvenici druže i na skupu, ali i za ručkom i večerom, da razmjenjuju ideje.
Politika i umjetnost
Kakve je spoznaje donio skup o Duknoviću, je li bilo polemike s Nijemcem J. Roellom?
- Skup o Duknoviću okupio je cijenjene znanstvenike iz Italije, Njemačke i Mađarske, gdje je ovaj kipar radio. Na skupu je izlagao i Francesco Caglioti, koji je u Italiji pronašao nekoliko nepoznatih radova koje je atribuirao Duknoviću. Bilo je i prijedloga za novim atribucijama, rekonstruirana je i jedna Duknovićeva fontana s dvora Matijaša Korvina u Budimu.
Bilo je govora i o reljefu iznad groba Ivana Pavla Drugog, koji se drži Duknovićevim, a na skupu je izlagao Johannes Roell koji smatra da to nije djelo našega cijenjenog kipara. Raspravljalo se puno i o trogirskoj kapeli na kojoj su radila dva velika majstora Duknović i Nikola Firentinac.
Što je donio komparatistički skup?
- Komparatisti su izravnije išli prema odnosu politike i umjetnosti od 1910. godine sve do današnjice. Sudjelovali su znanstvenici iz Hrvatske, Mađarske, Italije i Španjolske. Nema osobe u hrvatskoj književnosti koja je bila u ideološkom smislu imuna od politike.
Smatrate li da bi Knjiga Mediterana mogla biti više vezana uz mlade, više izići u javnost?
- Bilo bi poželjno kada bi studenti pratili rad skupa, posebno oni koji žele ostvariti znanstvenu karijeru, no oni se iznimno malo koriste tom mogućnošću praćenja izlaganja afirmiranih znanstvenika. Možda je vrijeme krajem rujna nezgodno jer su tada ispitni rokovi pa ih profesori ne mogu podsjetiti, naravno ne i prisiljavati. Čini mi se da postoji i stanoviti otpor prema knjizi u mlađeg naraštaja. No zanimljiv je slučaj bio ove godine s promocijom knjige Perice Cetinića i Alena Solde “Ribarski brod i luka”, na kojoj su njihovi studenti ispunili cijelu dvoranu. Morat ćemo se s njima konzultirati o tome kako su ih uspjeli animirati.
Imate li već temu za dogodine?
- Naravno da imamo. Na 23. knjizi Mediterana imat ćemo znanstveni skup “Splitska hagiografska baština: Povijest, legenda, tekst”. U okviru skupa “Komparativna povijest hrvatske književnosti” ovaj put imat ćemo temu “Romantizam - ilirizam – preporod”. Ali mi ne samo da smo napravili plan i teme za dogodine, već smo u fazi izrade programa za idućih deset godina, do 2020. godine.
Uvaženi akademiče, ozbiljan ste i zreo čovjek, zaista ste napravili plan za idućih deset godina?
- Da, još radimo na njemu. Naravno da može doći i do promjena, ipak postoji nekoliko bitnih godina. Tako će 2012. godine biti 700 godina od donošenja Splitskog statuta, knjige koju je priredio pokojni Tonko Cvitanić i čije četvrto izdanje trenutno prodajemo. Godine 2014. je 800 godina od rođenja autora vratnica Sv. Dujma Andrije Buvine, a 2018. je prvi spomen imena Salona.
U tom razdoblju padaju nam i dvije stogodišnjice rođenja pisaca Jure Franičevića Pločara i Živka Jeličića, iznimnih književnika i osoba značajnih za osnivanje i djelovanje Književnog kruga. Profesor Joško Božanić sprema skup “Sudbina čakavskog idioma” (po svoj prilici godine 2013.). Ne bojite se da će vas dodatno omesti recesija?
Književni krug
- Mogla bi nas omesti i te kako. Ove godine morali smo znatno smanjivati programe, ali uspjeli smo sve održati. Za potrebe smotre ne sramim se ići “u prošnju” sredstava jer nisu za mene osobno. Moja knjiga “Sarkofazi”, na primjer, tiskana je iz moga projekta kod Ministarstva znanosti. Meni nije teško otići po potporu kod nekog od vjerskih poglavara, rektora ili mogućih sponzora, ali prije svega za druge autore. Za sebe mi nije lako pitati sredstva.
Koliko ste već na čelu Književnoga kruga i koliko ga još planirate voditi?
- Predsjednik Književnoga kruga bira se na vrijeme od četiri godine. Moj mandat traje još dvije godine. Inače, na čelu sam Kruga već 20 godina. Nakon isteka svake četiri godine, stavljao sam mandat na raspolaganje. Sada su mi 73 godine i neću se opet kandidirati. Treba podsjetiti da se za funkciju predsjednika Književnoga kruga Split ne dobiva nikakav honorar. Bilo bi logično da tako nastavi i moj nasljednik.
Predlagali su mi da radim kao profesionalac, ali nisam želio napustiti mjesto sveučilišnog profesora u Zadru. Tako da sam dio tjedna radio na fakultetu u Zadru, a dio u Splitu, što je bilo neobično u nas, ali je u Italiji ili Njemačkoj sasvim normalno. Desetljećima sam tako bio rascijepljen između Splita i Zadra, u kojem sam predavao 34 godine. Oba grada doživljavam kao svoje, a to znači da ih beskrajno volim.
Kako gledate na animozitet Splita i Zadra?
- To su animoziteti koji se provlače još iz davne prošlosti. Salona je bila središte rimske Dalmacije, a Split njezin izravni nasljednik. Nakon pustošenja Avara Zadar je ostao nerazrušen i postao administrativno središte Dalmacije do Prvog svjetskog rata. Kampanilizam se stihijno širio. Između dvaju svjetskih ratova Split se razvijao, postao središte Dalmacije, a od II. vatikanskog sabora i nadbiskupija.
Zadar je sada u snažnom razvoju, a za grad je posebno važna bila Krležina ideja iz 1956. godine da se tamo osnuje Filozofski fakultet da bi grad očuvao hrvatski duh. Ne vidim više nikakvog razloga za bilo kakav animozitet.
Što je s Marulianumom?
- Uskoro će izići Marulićeva knjiga radno nazvana “Manja latinska djela”. Marulianum je počeo, u suradnji s Leksikografskim zavodom iz Zagreba, spremati enciklopediju Marka Marulića. Oni su već krenuli u projekt dovršivši abecedarij. Projekt bi trebao biti gotov u iduće dvije do tri godine, baš kao i “Splitski leksikon”, čiji bih ja bio glavni urednik, koji također radimo zajedno s Leksikografskim zavodom, koji će dati stručnu ruku.
Tu nam puno pomaže ostavština pokojnog profesora Jerka Matošića, na temelju koje će se raditi. Surađivat će autori poput don Drage Šimundže, Radoslava Tomića, Joška Belamarića i brojnih drugih. Na prvi radni sastanak odazvalo se tridesetak suradnika. Velik posao napravio je Arsen Duplančić, bibliotekar splitskog Arheološkog muzeja. Šteta što se u promjeni splitske vlasti nepotrebno izgubila godina dana, ali sada je sve dogovoreno.
Imate zagrebačke i šire, inozemne referencije. Je li Vam Split preuska sredina, kako je raditi u njemu?
- Split je dovoljno široka sredina i tu se apsolutno može dobro raditi. Dosta sam živio i predavao u Njemačkoj, ali previše sam Splićanin da bih živio i trajnije radio drugdje. Osjećao sam da svoj život moram ugraditi u grad gdje su moji živjeli i žive već 600 godina. Rad u Zadru bio mi je prihvatljiv jer sam mogao ostati i istodobno raditi i u Splitu.
A iz istog razloga ne bih išao u Zagreb, iako sam imao mnogo ponuda. Bitno je raditi, odgajati znanstvene nasljednike, pridonositi razvitku struke u svojoj sredini. A s druge strane netko ode vani pa se u mirovini ili neposredno prije vrati ovamo i dijeli lekcije. Protiv sam toga, treba raditi na korist vlastite sredine čitav život.
Monografija o Rivi
Bili ste protivnik radova na novoj Rivi, jeste li promijenili mišljenje?
- Danas o Rivi mislim još drastičnije, da je to jedan neuspjeli projekt. Sad se dobro zapažaju sve strane jednog ishitrenog zahvata. Dioklecijanova palača je spomenik svjetske kulturne baštine, rodoutemeljitelj jednog tipa arhitekture sve od utvrđene carske palače do fortificiranih dvoraca srednjeg vijeka. I mi taj svjetski spomenik skrivamo masivnom rasvjetom, kao i nosačima tendi.
Pogrešne su bile i visoke kalifornijske palme, zasađene poslije Drugoga svjetskog rata. Tako da posjetitelj gleda južno pročelje palače kroz tri gusta zastora koja ljudsko oko teško probija. Riva bi se još dala popraviti s drugačijom rasvjetom i nosačima tendi i palmama kad im dođe biološki kraj.
O tome sam napisao i monografiju koja je tiskana u HAZU u Zagrebu 2009. godine. Tu sam upozorio na niz nedostataka i nedosljednosti. Žao mi je što je pronađena Dioklecijanova riva i jugozapadna kula pa su pokopane ispod niza slojeva suvremene “piste” Rive. Razlozi za takvu odluku su bili toliko suludi, iako je bila naručena studija o tome kako odvodniti ostatke arhitekture.
siniša kekez
Zlatni odnos države
Govore da je ovo do sada bio zlatni političko-financijski odnos prema arheologiji...
- Činjenica je da je država dosta pomagala arheologiji. No ipak se sporo reagiralo u mnogim slučajevima. Na primjer, autocesta je došla do Zadra a da se nije ništa napravilo. No od Zadra preko Splita do Dubrovnika radi se prema postulatima struke. To doduše poskupljuje gradnju, no jesu li troškovi mogli biti manji, to je drugo pitanje. Mi smo radili na nekoliko mjesta. Kod Dugopolja smo znali da se tu nalazi starokršćanska bazilika. Nismo je iskopali, ali smo iskopali veliku vilu i odmakli trasu autoceste od arhitekture.
|
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Riva je jedan neuspjeli projekt. Sad se dobro zapažaju sve strane tog ishitrenog zahvata. Žao mi je što je pronađena Dioklecijanova riva i jugozapadna kula pa su pokopane ispod niza slojeva suvremene ‘piste’ Rive. Razlozi za takvu odluku su bili
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => PREDSJEDNIK SPLITSKOGA KNJIŽEVNOG KRUGA I KNJIGE MEDITERANA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2010-10-11 18:05:33
[created_by] => 22323
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2010-10-12 00:16:16
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2010-10-11 20:05:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 4061
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 256
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura
[secure] => 0
[page_title] => Kultura
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Small
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2010/10/11/Kultura/CAMBJ00.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "350x250"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 256
[name] => Kultura
[alias] => kultura
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 19
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7956660 Threads: 4 Questions: 1589822591 Slow queries: 4856712
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 112273849
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 33
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /kultura
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /kultura/nenad-cambj-danas-o-splitskoj-rivi-mislim-jos-gore-113751
[printLink] => /kultura/nenad-cambj-danas-o-splitskoj-rivi-mislim-jos-gore-113751?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 102497
[name] => nenadcambj
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => nenadcambj
[link] => /tag/nenadcambj
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Riva je jedan neuspjeli projekt. Sad se dobro zapažaju sve strane tog ishitrenog zahvata. Žao mi je što je pronađena Dioklecijanova riva i jugozapadna kula pa su pokopane ispod niza slojeva suvremene ‘piste’ Rive. Razlozi za takvu odluku su bili
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => PREDSJEDNIK SPLITSKOGA KNJIŽEVNOG KRUGA I KNJIGE MEDITERANA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Nenad Cambj: Danas o splitskoj Rivi mislim još gore
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-18-09-26-34-22323
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2010/10/11/Kultura/CAMBJ00.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2010/10/11/Kultura/CAMBJ00.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Akademik Nenad Cambj već je 20 godina na čelu Književnoga kruga i Knjige Mediterana, čije je 22. izdanje upravo završilo. Split je i na ovom recesijskom izdanju ugostio brojne domaće i strane znanstvenike na dva stručna skupa. S akademikom Cambjem razgovarali smo o prošlom i budućim izdanjima Knjige Mediterana, radu u Splitu, planovima i novim konceptima.
Jeste li zadovoljni učinjenim?
- Bio je to tjedan vrlo napornoga rada, osobito za mene u ovim poznim godinama. Mislim da smo sve uspjeli napraviti kako smo programom zacrtali. Dvije udarne točke bila su naša dva skupa, od kojih je onaj o kiparu Ivanu Duknoviću u cijelosti naš, od ideje do realizacije. Za ovakve smotre je bitno da se znanstvenici druže i na skupu, ali i za ručkom i večerom, da razmjenjuju ideje.
Politika i umjetnost
Kakve je spoznaje donio skup o Duknoviću, je li bilo polemike s Nijemcem J. Roellom?
- Skup o Duknoviću okupio je cijenjene znanstvenike iz Italije, Njemačke i Mađarske, gdje je ovaj kipar radio. Na skupu je izlagao i Francesco Caglioti, koji je u Italiji pronašao nekoliko nepoznatih radova koje je atribuirao Duknoviću. Bilo je i prijedloga za novim atribucijama, rekonstruirana je i jedna Duknovićeva fontana s dvora Matijaša Korvina u Budimu.
Bilo je govora i o reljefu iznad groba Ivana Pavla Drugog, koji se drži Duknovićevim, a na skupu je izlagao Johannes Roell koji smatra da to nije djelo našega cijenjenog kipara. Raspravljalo se puno i o trogirskoj kapeli na kojoj su radila dva velika majstora Duknović i Nikola Firentinac.
Što je donio komparatistički skup?
- Komparatisti su izravnije išli prema odnosu politike i umjetnosti od 1910. godine sve do današnjice. Sudjelovali su znanstvenici iz Hrvatske, Mađarske, Italije i Španjolske. Nema osobe u hrvatskoj književnosti koja je bila u ideološkom smislu imuna od politike.
Smatrate li da bi Knjiga Mediterana mogla biti više vezana uz mlade, više izići u javnost?
- Bilo bi poželjno kada bi studenti pratili rad skupa, posebno oni koji žele ostvariti znanstvenu karijeru, no oni se iznimno malo koriste tom mogućnošću praćenja izlaganja afirmiranih znanstvenika. Možda je vrijeme krajem rujna nezgodno jer su tada ispitni rokovi pa ih profesori ne mogu podsjetiti, naravno ne i prisiljavati. Čini mi se da postoji i stanoviti otpor prema knjizi u mlađeg naraštaja. No zanimljiv je slučaj bio ove godine s promocijom knjige Perice Cetinića i Alena Solde “Ribarski brod i luka”, na kojoj su njihovi studenti ispunili cijelu dvoranu. Morat ćemo se s njima konzultirati o tome kako su ih uspjeli animirati.
Imate li već temu za dogodine?
- Naravno da imamo. Na 23. knjizi Mediterana imat ćemo znanstveni skup “Splitska hagiografska baština: Povijest, legenda, tekst”. U okviru skupa “Komparativna povijest hrvatske književnosti” ovaj put imat ćemo temu “Romantizam - ilirizam – preporod”. Ali mi ne samo da smo napravili plan i teme za dogodine, već smo u fazi izrade programa za idućih deset godina, do 2020. godine.
Uvaženi akademiče, ozbiljan ste i zreo čovjek, zaista ste napravili plan za idućih deset godina?
- Da, još radimo na njemu. Naravno da može doći i do promjena, ipak postoji nekoliko bitnih godina. Tako će 2012. godine biti 700 godina od donošenja Splitskog statuta, knjige koju je priredio pokojni Tonko Cvitanić i čije četvrto izdanje trenutno prodajemo. Godine 2014. je 800 godina od rođenja autora vratnica Sv. Dujma Andrije Buvine, a 2018. je prvi spomen imena Salona.
U tom razdoblju padaju nam i dvije stogodišnjice rođenja pisaca Jure Franičevića Pločara i Živka Jeličića, iznimnih književnika i osoba značajnih za osnivanje i djelovanje Književnog kruga. Profesor Joško Božanić sprema skup “Sudbina čakavskog idioma” (po svoj prilici godine 2013.). Ne bojite se da će vas dodatno omesti recesija?
Književni krug
- Mogla bi nas omesti i te kako. Ove godine morali smo znatno smanjivati programe, ali uspjeli smo sve održati. Za potrebe smotre ne sramim se ići “u prošnju” sredstava jer nisu za mene osobno. Moja knjiga “Sarkofazi”, na primjer, tiskana je iz moga projekta kod Ministarstva znanosti. Meni nije teško otići po potporu kod nekog od vjerskih poglavara, rektora ili mogućih sponzora, ali prije svega za druge autore. Za sebe mi nije lako pitati sredstva.
Koliko ste već na čelu Književnoga kruga i koliko ga još planirate voditi?
- Predsjednik Književnoga kruga bira se na vrijeme od četiri godine. Moj mandat traje još dvije godine. Inače, na čelu sam Kruga već 20 godina. Nakon isteka svake četiri godine, stavljao sam mandat na raspolaganje. Sada su mi 73 godine i neću se opet kandidirati. Treba podsjetiti da se za funkciju predsjednika Književnoga kruga Split ne dobiva nikakav honorar. Bilo bi logično da tako nastavi i moj nasljednik.
Predlagali su mi da radim kao profesionalac, ali nisam želio napustiti mjesto sveučilišnog profesora u Zadru. Tako da sam dio tjedna radio na fakultetu u Zadru, a dio u Splitu, što je bilo neobično u nas, ali je u Italiji ili Njemačkoj sasvim normalno. Desetljećima sam tako bio rascijepljen između Splita i Zadra, u kojem sam predavao 34 godine. Oba grada doživljavam kao svoje, a to znači da ih beskrajno volim.
Kako gledate na animozitet Splita i Zadra?
- To su animoziteti koji se provlače još iz davne prošlosti. Salona je bila središte rimske Dalmacije, a Split njezin izravni nasljednik. Nakon pustošenja Avara Zadar je ostao nerazrušen i postao administrativno središte Dalmacije do Prvog svjetskog rata. Kampanilizam se stihijno širio. Između dvaju svjetskih ratova Split se razvijao, postao središte Dalmacije, a od II. vatikanskog sabora i nadbiskupija.
Zadar je sada u snažnom razvoju, a za grad je posebno važna bila Krležina ideja iz 1956. godine da se tamo osnuje Filozofski fakultet da bi grad očuvao hrvatski duh. Ne vidim više nikakvog razloga za bilo kakav animozitet.
Što je s Marulianumom?
- Uskoro će izići Marulićeva knjiga radno nazvana “Manja latinska djela”. Marulianum je počeo, u suradnji s Leksikografskim zavodom iz Zagreba, spremati enciklopediju Marka Marulića. Oni su već krenuli u projekt dovršivši abecedarij. Projekt bi trebao biti gotov u iduće dvije do tri godine, baš kao i “Splitski leksikon”, čiji bih ja bio glavni urednik, koji također radimo zajedno s Leksikografskim zavodom, koji će dati stručnu ruku.
Tu nam puno pomaže ostavština pokojnog profesora Jerka Matošića, na temelju koje će se raditi. Surađivat će autori poput don Drage Šimundže, Radoslava Tomića, Joška Belamarića i brojnih drugih. Na prvi radni sastanak odazvalo se tridesetak suradnika. Velik posao napravio je Arsen Duplančić, bibliotekar splitskog Arheološkog muzeja. Šteta što se u promjeni splitske vlasti nepotrebno izgubila godina dana, ali sada je sve dogovoreno.
Imate zagrebačke i šire, inozemne referencije. Je li Vam Split preuska sredina, kako je raditi u njemu?
- Split je dovoljno široka sredina i tu se apsolutno može dobro raditi. Dosta sam živio i predavao u Njemačkoj, ali previše sam Splićanin da bih živio i trajnije radio drugdje. Osjećao sam da svoj život moram ugraditi u grad gdje su moji živjeli i žive već 600 godina. Rad u Zadru bio mi je prihvatljiv jer sam mogao ostati i istodobno raditi i u Splitu.
A iz istog razloga ne bih išao u Zagreb, iako sam imao mnogo ponuda. Bitno je raditi, odgajati znanstvene nasljednike, pridonositi razvitku struke u svojoj sredini. A s druge strane netko ode vani pa se u mirovini ili neposredno prije vrati ovamo i dijeli lekcije. Protiv sam toga, treba raditi na korist vlastite sredine čitav život.
Monografija o Rivi
Bili ste protivnik radova na novoj Rivi, jeste li promijenili mišljenje?
- Danas o Rivi mislim još drastičnije, da je to jedan neuspjeli projekt. Sad se dobro zapažaju sve strane jednog ishitrenog zahvata. Dioklecijanova palača je spomenik svjetske kulturne baštine, rodoutemeljitelj jednog tipa arhitekture sve od utvrđene carske palače do fortificiranih dvoraca srednjeg vijeka. I mi taj svjetski spomenik skrivamo masivnom rasvjetom, kao i nosačima tendi.
Pogrešne su bile i visoke kalifornijske palme, zasađene poslije Drugoga svjetskog rata. Tako da posjetitelj gleda južno pročelje palače kroz tri gusta zastora koja ljudsko oko teško probija. Riva bi se još dala popraviti s drugačijom rasvjetom i nosačima tendi i palmama kad im dođe biološki kraj.
O tome sam napisao i monografiju koja je tiskana u HAZU u Zagrebu 2009. godine. Tu sam upozorio na niz nedostataka i nedosljednosti. Žao mi je što je pronađena Dioklecijanova riva i jugozapadna kula pa su pokopane ispod niza slojeva suvremene “piste” Rive. Razlozi za takvu odluku su bili toliko suludi, iako je bila naručena studija o tome kako odvodniti ostatke arhitekture.
siniša kekez
Zlatni odnos države
Govore da je ovo do sada bio zlatni političko-financijski odnos prema arheologiji...
- Činjenica je da je država dosta pomagala arheologiji. No ipak se sporo reagiralo u mnogim slučajevima. Na primjer, autocesta je došla do Zadra a da se nije ništa napravilo. No od Zadra preko Splita do Dubrovnika radi se prema postulatima struke. To doduše poskupljuje gradnju, no jesu li troškovi mogli biti manji, to je drugo pitanje. Mi smo radili na nekoliko mjesta. Kod Dugopolja smo znali da se tu nalazi starokršćanska bazilika. Nismo je iskopali, ali smo iskopali veliku vilu i odmakli trasu autoceste od arhitekture.
|
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/nenad-cambj-danas-o-splitskoj-rivi-mislim-jos-gore-113751
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=0d4dbfe6546d151fe50c1278ff37b8adb9a7071e
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Nenad+Cambj%3A+Danas+o+splitskoj+Rivi+mislim+jo%C5%A1+gore&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fnenad-cambj-danas-o-splitskoj-rivi-mislim-jos-gore-113751
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fnenad-cambj-danas-o-splitskoj-rivi-mislim-jos-gore-113751
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Riva je jedan neuspjeli projekt. Sad se dobro zapažaju sve strane tog ishitrenog zahvata. Žao mi je što je pronađena Dioklecijanova riva i jugozapadna kula pa su pokopane ispod niza slojeva suvremene ‘piste’ Rive. Razlozi za takvu odluku su bili
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => PREDSJEDNIK SPLITSKOGA KNJIŽEVNOG KRUGA I KNJIGE MEDITERANA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
18. svibanj 2024 11:26
