stdClass Object
(
[id] => 581521
[title] => Žene izgubljene u muškom prijevodu biblije: Marija Magdalena nije bila bludnica, nego apostola među apostolima!
[alias] => zene-izgubljene-u-muskom-prijevodu-biblije-marija-magdalena-nije-bila-bludnica-nego-apostola-medu-apostolima
[catid] => 256
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Nedavno objavljena vijest da je skupina od dvadesetak teologinja objavila zbirku tekstova kojima se redefinira položaj žena u Bibliji, najmanje od svih je iznenadila feminističke teologinje u Hrvatskoj. Izlazak u javnost knjige "Ženska Biblija/Une Bible des Femmes" te izjave dviju profesorica teologije iz Ženeve, Lauriane Savoy i Elisabeth Parmentier, koje su udružile snage s 18 drugih teologinja iz niza zemalja i kršćanskih denominacija da bi promijenile patrijarhalne interpretacije Biblije kojima se opravdava podređenost žena, možda su začudile one koji žene smatraju "drugotnima", ali ne i dobre poznavateljice ove materije. Nije ovo prvi, a ni posljednji put da učene žene ulaze u koštac s jednostranim prijevodima Biblije koji neprekidno održavaju patrijarhalne strukture Katoličke crkve, ali i društva.
– Zašto je tako velika vijest taj francuski projekt ženske Biblije, kad takvi projekti postoje otkad je Elisabeth Cady Stanton s drugim sufražetkinjama sama izdala jednu Žensku bibliju 1898. godine, a odonda su se mnoge teologinje bavile prevođenjem i interpretacijom biblijskih tekstova iz perspektive žena? – pita se baptistička feministička teologinja dr. Ksenija Magda.
– Ženska su tumačenja, dakako, danas značajno kvalitetnija jer ih rade školovane teologinje, koje dobro poznaju pitanja i metode u egzegezi i hermeneutici. I sama sam sudjelovala u projektu Women's Study Bible; Oxford University Press, 2009., i IVP Women's Bible Commentary; IVP, 2002., prije deset i više godina. Dakle, "Une Bible de femmes" nije novi ni čudesan projekt, kakvim ga se predstavlja u našoj javnosti – komentira dr. Magda, inače predsjednica Ženskog odsjeka Svjetskog saveza baptista i profesorica na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju "Matija Vlačić Ilirik".
I dr. Rebeka Anić, znanstvena savjetnica u Institutu "Ivo Pilar" u Splitu, ističe neke manje poznate činjenice oko tumačenja Biblije od strane žena.
– I prije Elisabeth Cady Stanton postojala je ta tradicija koja je uglavnom ostala nepoznata jer nije imala utjecaj na teologiju koja se predavala na sveučilištima – naglašava ova redovnica franjevka.
– No, od šezdesetih godina 20. stoljeća dolazi do razvoja feminističke egzegeze koja se predaje i na sveučilištima. Mnoge feminističke egzegetkinje su nositeljice katedri bilo Starog bilo Novog zavjeta, njihova djela su brojna i nemoguće je navesti sva imena a ne biti pristran u izboru, poput Helen Schüngel Straumann, Elisabeth Schüssler Fiorenza, Luise Schottroff, Marie–Theres Wacker. Osobito želim istaknuti egzegetsko-kulturno-povijesnu enciklopediju "Die Bibel und die Frauen/Biblija i žene", koju su 2004. godine inicirale dvije katolkinje, prof. dr. Irmtraud Fischer, pročelnica katedre Starog zavjeta sa Sveučilišta u Grazu, i prof. dr. Andriana Valerio, profesorica povijesti na Sveučilištu u Napulju.
Obje su bivše predsjednice Europskog društva žena u teološkom istraživanju. Od 22 predviđena sveska koji se istodobno objavljuju na pet jezika, do sada je objavljeno 12 svezaka, a jedan svezak je posvećen upravo feminističkoj egzegezi u 20. stoljeću.
Želim također napomenuti da doprinos feminističke egzegeze priznaje i dokument Papinske biblijske komisije "Tumačenje Biblije u Crkvi" 1993., kao i da su neka djela prevedena na hrvatski, primjerice: Ann Brown: "Obrana žene, Feminizam i Biblija" Elisabeth Schüssler Fiorenze, "Njoj na spomen" Elisabeth Moltmann-Wendel, "Postati svoj čovjek, Žene oko Isusa". Premda se izričito ne bavi egzegezom, za razumijevanje tumačenja žena u kršćanstvu iznimno je korisna i knjiga prevedena na hrvatski Monike Leisch-Kiesl "Eva kao drukčija".
Sve to ukazuje da je ovo vrijedno djelo "Ženska Biblija" samo jedno u nizu bogate tradicije feminističke egzegeze – objašnjava dr. Anić, čija nova knjiga u koautorstvu s dr. Irenom Sever Globan "Marija Magdalena: od Isusove učenice do filmske bludnice" rasvjetljava ženski lik koji se najviše pojavljuje u Evanđelju, Mariju Magdalenu, a ima jednostran i nepošten tretman u mnogim interpretacijama Biblije.
Hrabre svjedokinje vjere
– Još u ranoj mladosti duboko su me inspirirali, osnaživali i budili znatiželju biblijski redci u kojima se uskrsli Krist ukazuje Mariji Magdaleni, a ona ga oslovljava s "rabbi", učitelju – sjeća se teološka aktivistkinja Lana Bobić.
– Zbunjivalo me zašto bi se, pored dvanaestorice, prvo ukazao preobraćenoj bludnici i zašto bi ona njega nazivala učiteljem? Tek sam na studiju teologije i pomnijim iščitavanjem Novog zavjeta otkrila kako se Marija Magdalena nigdje u samom tekstu ne predstavlja kao bludnica. A poslije sam, otkrivši feminističku teologiju, počela primjećivati androcentričnošću potisnutu žensku povijest u biblijskim redcima, fascinantne žene poput žene iz Betanije, Febe, apostolice Junije, Evodije i Sintihe, Lidije...
Otkrivati činjenicu da su žene itekako bile učenice Kristove, nositeljice kršćanske poruke i to ne kao neke podložne služavke muškom vodstvu, već hrabre svjedokinje vjere. Dok je Petar, stijena, Krista nijekao, žene su ga vjerno pratile i na Križnom putu – komentira Bobić.
– I službena teologija u katoličanstvu je prihvatila tumačenje da Marija iz Magdale ni u kom slučaju nije bila prostitutka – dodaje dr. Jadranka Brnčić, znanstvenica i predavačica biblijske hermeneutike na Teološkom fakultetu "Matija Vlačić Ilirik".
– Ona nije bila ni samo Isusova učenica, nego i apostola među apostolima, a prošle godine je papa Frane tu činjenicu unio u liturgijski kalendar. Također se priznaje da žene koje su "posluživale" Isusa, kako se prevodi u Lukinu evanđelju, nisu samo kuhale, prale posuđe i rublje, nego su Isusa i uzdržavale od vlastita novca i bile njegove suradnice.
Vjerujem da je pitanje vremena kada će biti prihvaćeno da nema nikakve biblijske ni teološke prepreke da žene budu zaređene za svećenice. Ili, za početak, barem za đakonice, kao u vrijeme apostola Pavla, koji je neke među njima smatrao sebi ravnima apostolama. Doduše, Pavlu se pripisuje mizogeni stav prema ženama zabilježen u njegovim pismima, zaboravljajući da su ta pisma bila napisana kao savjeti konkretnim zajednicama u kojima su žene možda pretjerale u svojem ponašanju, a ne kao savjeti koji bi se nužno odnosili na sve žene u Crkvi, ne samo onda, nego i danas – veli dr. Brnčić.
Ženska Biblija
Koautorice nove "Ženske Biblije", Savoy i Parmentier, također govore o đakonicama i ukazuju na Evanđelje po Luki, u kojem Isus posjećuje dvije sestre, Martu i Mariju:
– Ondje se kaže da se Marta pobrinula za "službu", što se tumači tako da je poslužila hranu, ali grčka riječ "diakonia" može imati i druga značenja, može, na primjer, značiti da je bila đakonica – vele ženevske teologinje ukazujući na bit problema, a to je – prevođenje Biblije.
– Naziv "ženska Biblija" je nezgodan jer sugerira neki novi tekst koji su izmislile žene, a zapravo se radi o prijevodu na francuski priznatoga i poznatoga teksta, samo ženskih teologinja – elaborira dr. Magda.
– Biblije koje su prevodili muškarci ne nazivamo "muškim Biblijama". Dakle, radi se prevoditeljskom projektu. Poznato je da je prevođenje složena znanost i umijeće, te ovisi o različitim kapacitetima prevoditelja: od jezičnih, preko epistemoloških, socioloških, povijesnih i ne na kraju kontekstualnih. Nitko od nas ne pristupa tekstu, pa ni biblijskom, na isti način, upravo zbog različitog životnog iskustva. Zato su u svijetu danas cijenjeni koliko su i popularni "kontekstualni" prijevodi i komentari.
Biblija je suviše dugo bila zatočena u predrasude bijelih, klasično školovanih, sredovječnih, financijski privilegiranih i u društvu vodećih muškaraca. Kad govorim o "predrasudama", ne mislim to pejorativno, već kao opću činjenicu. Nitko ne pristupa tekstu, ili stvarnosti, na isti način i bez "predrasuda". Svi imamo te svoje stečene naočale kroz koje gledamo svijet. Nažalost, gore opisani tip predrasuda imao je, i na mnogo mjesta još uvijek ima, privilegij nad drugim gledanjima i dopušta sebi druge "predrasude" i metode nazivati "ideološkim" ili pak "neznanstvenima". Diskusije oko toga što je "znanstveno" u punom su jeku u znanosti, ali u znanosti smo postali jako svjesni starih znanstvenih paradigmi i jednoumlja koje su često donosile – drži ova teologinja.
Nema ni riječi o podložnosti
Dr. Jadranka Brnčić, govoreći o tome, upozorava da se biblijski tekstovi ne čitaju u doslovnom značenju:
– To su znali već prvi njezini tumači, počevši od hebrejskih proroka, preko crkvenih otaca, a znaju to kako biblijski hermeneutičari našega vremena, tako i čitatelji koji se ne zaustavljaju na doslovnom značenju kakvo je izvan svojega povijesnoga konteksta često apsurdno.
Čitanje biblijskih tekstova na njihovoj doslovnoj razini uvjetovano je povijesnim i kulturološkim kontekstom, kao i ograničenjima hebrejskoga, aramejskog i grčkog jezika na kojima su napisani te našim nedostatnostima u njihovu razumijevanju. Ono što teologija zove božanskim nadahnućem nije u slovima tekstova, nego u duhovnoj sposobnosti čitatelja da iza doslovnoga smisla razgrne objaviteljski smisao. Stoga je već Origen u 3. stoljeću govorio o četiri smisla Svetoga pisma, odnosno razine razumijevanja: doslovnom, prenesenom, etičkom i mističkom. Židovska tradicija ih poznaje čak 140!
Mogućnosti otkrivanja slojeva značenja i za naše vrijeme, tj. za naše povijesne kontekste i kulture te za svakoga ponaosob tko čita i doista sluša pročitano, nisu u teološkim konceptima iznjedrenima iz grčke filozofije, kakvima je tradicija nastojala ukrotiti biblijsku misao, nego u samom tekstu: ponajprije u etimologiji riječi, često ugušenoj prijevodima i redakturama, a onda i službenim "jedino ispravnim" tumačenjima vjerskih zajednica, točnije autoriteta koji njima upravljaju. Tko imalo poznaje biblijski hebrejski jezik, pa onda i tradiciju čitanja među Židovima, uvjerit će se da na prvim stranicama tekstova koje poznajemo kao Bibliju, nema riječi o podložnosti i drugotnosti žene, nego je ona stvorena ontološki ravnopravna s muškarcem, čovjekom posve kao i on.
Istina je da su u drevnom hebrejskom svijetu žene bile vlasništvo muževa, ali ne zbog toga jer bi ih tu smjestila poruka biblijskih tekstova, nego kultura njihova vremena iz koje su biblijski tekstovi nastali kao ljudska svjedočanstva o iskustvu Boga. No, i iz te kulture probijale su se i izdvajale iznimne, slobodne i snažne žene preuzimajući inicijative u oblikovanju zajednica te mijenjujući tijek povijesti. Novi zavjet je u svojim prijevodima i prijepisima bio izvrgnut redakturama koje nisu puštale tekst da diše u svojoj izvornosti.
No, danas raspolažemo lingvističkim znanjima, spoznajama kulturološke antropologije i hermeneutičke egzegeze koji nam mogu pomoći da razgrnemo slojeve loših prijevoda, doslovnih značenja i autoritativnih interpretacija. A ta su znanja postala, napokon, doista dostupna i ženama – komentira ova, među ostalim, i prevoditeljica s francuskog jezika.
– No, prijevod nije i kraj problematike! – upozorava dr. Ksenija Magda, te dodaje:
– Elisabeth Schüssler Fiorenza, katolička teologinja s Harvarda, opisala je u više svojih projekata probleme koje klasično tumačenje Biblije ima za žene. Na neki se način Fiorenzine knjige mogu vidjeti kao "guljenje" slojeva s te problematike i ulaženje u bit stvari: "Njoj na spomen" je prvi sustavni pokušaj povijesne rekonstrukcije žena u Bibliji. Naime, sociološke su metode u biblijskoj interpretaciji postavile pitanje o ulozi žena u prvoj crkvi, pa je Fiorenza s margina izvukla i na pravo mjesto stavila zapostavljene žene Biblije i njihove često prevažne funkcije u zajednici vjernika.
Teška problematika
"Bread Not Stone" predlaže metodu dekonstrukcije patrijarhalnog središta biblijskih tradicija, da bi našla alternativni pristup ustroja za zajednicu u biblijskim religijama. Naime, patrijarhalni je ustroj taj koji je u startu žene u Bibliji stavio na margine i stvorio tumačenja koja ih porobljavaju i zlostavljaju, ili ih sasvim čine nevidljivima, a ne Biblija sama, tj. Bog u njoj opisan i doživljen. U "But She Said" okreće se dubljim političkim pitanjima koja i u središtu i na marginama favoriziraju, često neprimjetno i suptilno, muškarce, a zapostavljaju, i gore još, porobljavaju i zlostavljaju žene, odnosno opravdavaju njihovo zlostavljanje.
Biblija i riječi njezina tumačenja često su se koristile, i koriste se, da bi se vladalo nad ženama. Valja naći, kaže Fiorenza, "riječi koje ozdravljaju, koje artikuliraju feminističku teoriju tumačenja za kritičku praksu slobode, koje izvlače logiku oslobođenja i transformiraju patrijarhalnu opresiju".
Naravno, neki će ustuknuti već pri samom spomenu "feminizma" – i to žene jednako kao i muškarci. Ipak, to je još uvijek dobar pojam za političku dimenziju ove široke i teške problematike. Samim svojim postojanjem on ističe – što je prenužno! – da ono što smatramo "općim" gledanjem, zapravo nije "opće", nego muško i da je važno da smo toga svjesni, i to u svim kontekstima i na svim razinama.
Posebno toga valja biti svjestan u teologiji i u vremenima poput ovog našeg, kad je i kršćanska vjera i njezino Sveto pismo mnogima prepreka zbog onoga što suvremeni čovjek doživljava kao nelogičnu tradiciju, ali i sve više zbog priča o omalovažavanju, zlostavljanjima i financijskim malverzacijama u Crkvi, koja zahtijeva da je se doživljava kao moralni autoritet.
Feministička čitanja poput "Ženske Biblije" zato valja prihvatiti kao ponovnu evaluaciju kršćanske tradicije i želju žena da u tekstu koji se, ako ćemo iskreno, doista često koristio da ih se tlači, nađu božansku istinu za sebe.
Što je dobro za Crkvu, prevoditeljice nisu spremne Bibliju odbaciti, nego vide opcije, upravo u tome starom tekstu, koji je dan ljudima – ako ćemo iz perspektive kršćanstva – da ga čitaju kao spasenjski tekst, kao radosnu vijest o oslobođenju potlačenih, za svoje oslobođenje i afirmaciju.
Magnifikat, na primjer, koji će se rubno možda spominjati u crkvama za vrijeme Božića je nevjerojatan politički tekst, koji je izgovorila jedna žena! Ženska je Biblija, zapravo, argument da zlostavljanje žena nije stvar Biblije, nego ljudi, koji uvijek svojim ograničenjima i agendama nalaze načina da zamagle i zloupotrijebe što je Božje.
U biblijskoj znanosti, naravno, svako je gledište dobrodošlo i važno jer otvara nove mogućnosti da tekst govori danas, da vidimo njegove aspekte i mogućnosti, koji su nam dosad bili skriveni. I biblijski tekst, ako ne znamo izvorne jezike, najbolje je čitati u više prijevoda paralelno, pa ćemo vidjeti mogućnosti teksta mnogo bolje. Nekih stvari u našem prijevodu nema, ne zato što ih nikad nije bilo u biblijskom tekstu, nego zato što su ljudi kontekstualna bića i vide uvijek samo djelomično. I još jedna opaska: Nekad, naravno, tumačenja mogu biti i pogrešna – neutemeljena, previše kreativna i slično – ali, to pokazuje povijest, žene nemaju monopol na pogrešna tumačenja!
Za ravnopravnost
– Kada u javnom prostoru kažem da Biblija sadrži golem potencijal za oslobođenje žena od podložnosti i podčinjenosti, nailazim ili na osude ili na podsmijehe. Stoga pozdravljam izlazak "Ženske Biblije", baš kao i svakog djela feminističke teologije koje otkriva taj potencijal, a povijest, položaj i uloge žena oslobađa androcentričnih naslaga u nastojanju za postizanjem jednog od ključnih poziva Evanđelja, radikalne ravnopravnosti svih ljudi – kaže teološka aktivistkinja Lana Bobić.
Pokret #MeToo i protivnici feminizma
– Svjedoci smo, s jedne strane, afirmacije feminističke teologije, njezine uvjerljivosti i kompatibilnosti s biblijskom porukom, što u nekim segmentima počinje priznavati i službena teologija (bijelih) muškaraca, a, s druge strane, svjedočimo posezanju za doslovnim značenjima biblijskih tekstova ne bi li se ponovno govorilo o nužnosti da žene budu podložne muškarcima, a ne samostalno poslušne objaviteljskoj moći biblijskih tekstova.
Urednice "Biblije žena" okupile su najvažnije biblijske perikope oko kojih je kršćanska tradicija splela svoja tendenciozna i parcijalna tumačenja utemeljena na patrijarhalnom viđenju društvenih odnosa muškaraca i žena, potičući drukčija viđenja te se i same upisujući u djelovanja pokreta #MeToo koji beskompromisno razotkriva slučajeve zlostavljanja žena koje bi mogle imati većega udjela u političkom i javnom životu svojih zemalja – kaže dr. Jadranka Brnčić.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => FEMINISTIČKE TEOLOGINJE
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2018-12-25 21:27:59
[created_by] => 39370
[created_by_alias] => Jasenka Leskur
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2018-12-25 21:46:26
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2018-12-25 21:27:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 27
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 256
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura
[secure] => 0
[page_title] => Kultura
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Small
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2018\/12\/25\/Nedjelja\/10593888.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/12\/25\/Nedjelja\/10593887.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/12\/25\/Nedjelja\/10593886.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/12\/25\/Nedjelja\/10593885.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/12\/25\/Nedjelja\/10593883.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/12\/25\/Nedjelja\/10601216.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/12\/25\/Nedjelja\/10601201.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x2963"},{"size0":"1920x3293"},{"size0":"400x641"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 256
[name] => Kultura
[alias] => kultura
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 18
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7817597 Threads: 6 Questions: 1639515783 Slow queries: 4873108
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111488037
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 55
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /kultura
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /kultura/zene-izgubljene-u-muskom-prijevodu-biblije-marija-magdalena-nije-bila-bludnica-nego-apostola-medu-apostolima-581521
[printLink] => /kultura/zene-izgubljene-u-muskom-prijevodu-biblije-marija-magdalena-nije-bila-bludnica-nego-apostola-medu-apostolima-581521?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 430531
[name] => feminističke teologinje
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => feministicke-teologinje
[link] => /tag/feministicke-teologinje
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 430532
[name] => ženska Biblija
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => zenska-biblija
[link] => /tag/zenska-biblija
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 442389
[name] => Marija Magdalena
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => marija-magdalena
[link] => /tag/marija-magdalena
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => FEMINISTIČKE TEOLOGINJE
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Žene izgubljene u muškom prijevodu biblije: Marija Magdalena nije bila bludnica, nego apostola među apostolima!
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-15-19-23-54-39370
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/12/25/Nedjelja/10593888.jpg
[galleryCount] => 7
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/12/25/Nedjelja/10593888.jpg
[title] =>
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/12/25/Nedjelja/10593887.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/12/25/Nedjelja/10593886.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/12/25/Nedjelja/10593885.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/12/25/Nedjelja/10593883.jpg
[title] =>
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/12/25/Nedjelja/10601216.jpg
[title] =>
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/12/25/Nedjelja/10601201.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Nedavno objavljena vijest da je skupina od dvadesetak teologinja objavila zbirku tekstova kojima se redefinira položaj žena u Bibliji, najmanje od svih je iznenadila feminističke teologinje u Hrvatskoj. Izlazak u javnost knjige "Ženska Biblija/Une Bible des Femmes" te izjave dviju profesorica teologije iz Ženeve, Lauriane Savoy i Elisabeth Parmentier, koje su udružile snage s 18 drugih teologinja iz niza zemalja i kršćanskih denominacija da bi promijenile patrijarhalne interpretacije Biblije kojima se opravdava podređenost žena, možda su začudile one koji žene smatraju "drugotnima", ali ne i dobre poznavateljice ove materije. Nije ovo prvi, a ni posljednji put da učene žene ulaze u koštac s jednostranim prijevodima Biblije koji neprekidno održavaju patrijarhalne strukture Katoličke crkve, ali i društva.
– Zašto je tako velika vijest taj francuski projekt ženske Biblije, kad takvi projekti postoje otkad je Elisabeth Cady Stanton s drugim sufražetkinjama sama izdala jednu Žensku bibliju 1898. godine, a odonda su se mnoge teologinje bavile prevođenjem i interpretacijom biblijskih tekstova iz perspektive žena? – pita se baptistička feministička teologinja dr. Ksenija Magda.
– Ženska su tumačenja, dakako, danas značajno kvalitetnija jer ih rade školovane teologinje, koje dobro poznaju pitanja i metode u egzegezi i hermeneutici. I sama sam sudjelovala u projektu Women's Study Bible; Oxford University Press, 2009., i IVP Women's Bible Commentary; IVP, 2002., prije deset i više godina. Dakle, "Une Bible de femmes" nije novi ni čudesan projekt, kakvim ga se predstavlja u našoj javnosti – komentira dr. Magda, inače predsjednica Ženskog odsjeka Svjetskog saveza baptista i profesorica na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju "Matija Vlačić Ilirik".
I dr. Rebeka Anić, znanstvena savjetnica u Institutu "Ivo Pilar" u Splitu, ističe neke manje poznate činjenice oko tumačenja Biblije od strane žena.
– I prije Elisabeth Cady Stanton postojala je ta tradicija koja je uglavnom ostala nepoznata jer nije imala utjecaj na teologiju koja se predavala na sveučilištima – naglašava ova redovnica franjevka.
– No, od šezdesetih godina 20. stoljeća dolazi do razvoja feminističke egzegeze koja se predaje i na sveučilištima. Mnoge feminističke egzegetkinje su nositeljice katedri bilo Starog bilo Novog zavjeta, njihova djela su brojna i nemoguće je navesti sva imena a ne biti pristran u izboru, poput Helen Schüngel Straumann, Elisabeth Schüssler Fiorenza, Luise Schottroff, Marie–Theres Wacker. Osobito želim istaknuti egzegetsko-kulturno-povijesnu enciklopediju "Die Bibel und die Frauen/Biblija i žene", koju su 2004. godine inicirale dvije katolkinje, prof. dr. Irmtraud Fischer, pročelnica katedre Starog zavjeta sa Sveučilišta u Grazu, i prof. dr. Andriana Valerio, profesorica povijesti na Sveučilištu u Napulju.
Obje su bivše predsjednice Europskog društva žena u teološkom istraživanju. Od 22 predviđena sveska koji se istodobno objavljuju na pet jezika, do sada je objavljeno 12 svezaka, a jedan svezak je posvećen upravo feminističkoj egzegezi u 20. stoljeću.
Želim također napomenuti da doprinos feminističke egzegeze priznaje i dokument Papinske biblijske komisije "Tumačenje Biblije u Crkvi" 1993., kao i da su neka djela prevedena na hrvatski, primjerice: Ann Brown: "Obrana žene, Feminizam i Biblija" Elisabeth Schüssler Fiorenze, "Njoj na spomen" Elisabeth Moltmann-Wendel, "Postati svoj čovjek, Žene oko Isusa". Premda se izričito ne bavi egzegezom, za razumijevanje tumačenja žena u kršćanstvu iznimno je korisna i knjiga prevedena na hrvatski Monike Leisch-Kiesl "Eva kao drukčija".
Sve to ukazuje da je ovo vrijedno djelo "Ženska Biblija" samo jedno u nizu bogate tradicije feminističke egzegeze – objašnjava dr. Anić, čija nova knjiga u koautorstvu s dr. Irenom Sever Globan "Marija Magdalena: od Isusove učenice do filmske bludnice" rasvjetljava ženski lik koji se najviše pojavljuje u Evanđelju, Mariju Magdalenu, a ima jednostran i nepošten tretman u mnogim interpretacijama Biblije.
Hrabre svjedokinje vjere
– Još u ranoj mladosti duboko su me inspirirali, osnaživali i budili znatiželju biblijski redci u kojima se uskrsli Krist ukazuje Mariji Magdaleni, a ona ga oslovljava s "rabbi", učitelju – sjeća se teološka aktivistkinja Lana Bobić.
– Zbunjivalo me zašto bi se, pored dvanaestorice, prvo ukazao preobraćenoj bludnici i zašto bi ona njega nazivala učiteljem? Tek sam na studiju teologije i pomnijim iščitavanjem Novog zavjeta otkrila kako se Marija Magdalena nigdje u samom tekstu ne predstavlja kao bludnica. A poslije sam, otkrivši feminističku teologiju, počela primjećivati androcentričnošću potisnutu žensku povijest u biblijskim redcima, fascinantne žene poput žene iz Betanije, Febe, apostolice Junije, Evodije i Sintihe, Lidije...
Otkrivati činjenicu da su žene itekako bile učenice Kristove, nositeljice kršćanske poruke i to ne kao neke podložne služavke muškom vodstvu, već hrabre svjedokinje vjere. Dok je Petar, stijena, Krista nijekao, žene su ga vjerno pratile i na Križnom putu – komentira Bobić.
– I službena teologija u katoličanstvu je prihvatila tumačenje da Marija iz Magdale ni u kom slučaju nije bila prostitutka – dodaje dr. Jadranka Brnčić, znanstvenica i predavačica biblijske hermeneutike na Teološkom fakultetu "Matija Vlačić Ilirik".
– Ona nije bila ni samo Isusova učenica, nego i apostola među apostolima, a prošle godine je papa Frane tu činjenicu unio u liturgijski kalendar. Također se priznaje da žene koje su "posluživale" Isusa, kako se prevodi u Lukinu evanđelju, nisu samo kuhale, prale posuđe i rublje, nego su Isusa i uzdržavale od vlastita novca i bile njegove suradnice.
Vjerujem da je pitanje vremena kada će biti prihvaćeno da nema nikakve biblijske ni teološke prepreke da žene budu zaređene za svećenice. Ili, za početak, barem za đakonice, kao u vrijeme apostola Pavla, koji je neke među njima smatrao sebi ravnima apostolama. Doduše, Pavlu se pripisuje mizogeni stav prema ženama zabilježen u njegovim pismima, zaboravljajući da su ta pisma bila napisana kao savjeti konkretnim zajednicama u kojima su žene možda pretjerale u svojem ponašanju, a ne kao savjeti koji bi se nužno odnosili na sve žene u Crkvi, ne samo onda, nego i danas – veli dr. Brnčić.
Ženska Biblija
Koautorice nove "Ženske Biblije", Savoy i Parmentier, također govore o đakonicama i ukazuju na Evanđelje po Luki, u kojem Isus posjećuje dvije sestre, Martu i Mariju:
– Ondje se kaže da se Marta pobrinula za "službu", što se tumači tako da je poslužila hranu, ali grčka riječ "diakonia" može imati i druga značenja, može, na primjer, značiti da je bila đakonica – vele ženevske teologinje ukazujući na bit problema, a to je – prevođenje Biblije.
– Naziv "ženska Biblija" je nezgodan jer sugerira neki novi tekst koji su izmislile žene, a zapravo se radi o prijevodu na francuski priznatoga i poznatoga teksta, samo ženskih teologinja – elaborira dr. Magda.
– Biblije koje su prevodili muškarci ne nazivamo "muškim Biblijama". Dakle, radi se prevoditeljskom projektu. Poznato je da je prevođenje složena znanost i umijeće, te ovisi o različitim kapacitetima prevoditelja: od jezičnih, preko epistemoloških, socioloških, povijesnih i ne na kraju kontekstualnih. Nitko od nas ne pristupa tekstu, pa ni biblijskom, na isti način, upravo zbog različitog životnog iskustva. Zato su u svijetu danas cijenjeni koliko su i popularni "kontekstualni" prijevodi i komentari.
Biblija je suviše dugo bila zatočena u predrasude bijelih, klasično školovanih, sredovječnih, financijski privilegiranih i u društvu vodećih muškaraca. Kad govorim o "predrasudama", ne mislim to pejorativno, već kao opću činjenicu. Nitko ne pristupa tekstu, ili stvarnosti, na isti način i bez "predrasuda". Svi imamo te svoje stečene naočale kroz koje gledamo svijet. Nažalost, gore opisani tip predrasuda imao je, i na mnogo mjesta još uvijek ima, privilegij nad drugim gledanjima i dopušta sebi druge "predrasude" i metode nazivati "ideološkim" ili pak "neznanstvenima". Diskusije oko toga što je "znanstveno" u punom su jeku u znanosti, ali u znanosti smo postali jako svjesni starih znanstvenih paradigmi i jednoumlja koje su često donosile – drži ova teologinja.
Nema ni riječi o podložnosti
Dr. Jadranka Brnčić, govoreći o tome, upozorava da se biblijski tekstovi ne čitaju u doslovnom značenju:
– To su znali već prvi njezini tumači, počevši od hebrejskih proroka, preko crkvenih otaca, a znaju to kako biblijski hermeneutičari našega vremena, tako i čitatelji koji se ne zaustavljaju na doslovnom značenju kakvo je izvan svojega povijesnoga konteksta često apsurdno.
Čitanje biblijskih tekstova na njihovoj doslovnoj razini uvjetovano je povijesnim i kulturološkim kontekstom, kao i ograničenjima hebrejskoga, aramejskog i grčkog jezika na kojima su napisani te našim nedostatnostima u njihovu razumijevanju. Ono što teologija zove božanskim nadahnućem nije u slovima tekstova, nego u duhovnoj sposobnosti čitatelja da iza doslovnoga smisla razgrne objaviteljski smisao. Stoga je već Origen u 3. stoljeću govorio o četiri smisla Svetoga pisma, odnosno razine razumijevanja: doslovnom, prenesenom, etičkom i mističkom. Židovska tradicija ih poznaje čak 140!
Mogućnosti otkrivanja slojeva značenja i za naše vrijeme, tj. za naše povijesne kontekste i kulture te za svakoga ponaosob tko čita i doista sluša pročitano, nisu u teološkim konceptima iznjedrenima iz grčke filozofije, kakvima je tradicija nastojala ukrotiti biblijsku misao, nego u samom tekstu: ponajprije u etimologiji riječi, često ugušenoj prijevodima i redakturama, a onda i službenim "jedino ispravnim" tumačenjima vjerskih zajednica, točnije autoriteta koji njima upravljaju. Tko imalo poznaje biblijski hebrejski jezik, pa onda i tradiciju čitanja među Židovima, uvjerit će se da na prvim stranicama tekstova koje poznajemo kao Bibliju, nema riječi o podložnosti i drugotnosti žene, nego je ona stvorena ontološki ravnopravna s muškarcem, čovjekom posve kao i on.
Istina je da su u drevnom hebrejskom svijetu žene bile vlasništvo muževa, ali ne zbog toga jer bi ih tu smjestila poruka biblijskih tekstova, nego kultura njihova vremena iz koje su biblijski tekstovi nastali kao ljudska svjedočanstva o iskustvu Boga. No, i iz te kulture probijale su se i izdvajale iznimne, slobodne i snažne žene preuzimajući inicijative u oblikovanju zajednica te mijenjujući tijek povijesti. Novi zavjet je u svojim prijevodima i prijepisima bio izvrgnut redakturama koje nisu puštale tekst da diše u svojoj izvornosti.
No, danas raspolažemo lingvističkim znanjima, spoznajama kulturološke antropologije i hermeneutičke egzegeze koji nam mogu pomoći da razgrnemo slojeve loših prijevoda, doslovnih značenja i autoritativnih interpretacija. A ta su znanja postala, napokon, doista dostupna i ženama – komentira ova, među ostalim, i prevoditeljica s francuskog jezika.
– No, prijevod nije i kraj problematike! – upozorava dr. Ksenija Magda, te dodaje:
– Elisabeth Schüssler Fiorenza, katolička teologinja s Harvarda, opisala je u više svojih projekata probleme koje klasično tumačenje Biblije ima za žene. Na neki se način Fiorenzine knjige mogu vidjeti kao "guljenje" slojeva s te problematike i ulaženje u bit stvari: "Njoj na spomen" je prvi sustavni pokušaj povijesne rekonstrukcije žena u Bibliji. Naime, sociološke su metode u biblijskoj interpretaciji postavile pitanje o ulozi žena u prvoj crkvi, pa je Fiorenza s margina izvukla i na pravo mjesto stavila zapostavljene žene Biblije i njihove često prevažne funkcije u zajednici vjernika.
Teška problematika
"Bread Not Stone" predlaže metodu dekonstrukcije patrijarhalnog središta biblijskih tradicija, da bi našla alternativni pristup ustroja za zajednicu u biblijskim religijama. Naime, patrijarhalni je ustroj taj koji je u startu žene u Bibliji stavio na margine i stvorio tumačenja koja ih porobljavaju i zlostavljaju, ili ih sasvim čine nevidljivima, a ne Biblija sama, tj. Bog u njoj opisan i doživljen. U "But She Said" okreće se dubljim političkim pitanjima koja i u središtu i na marginama favoriziraju, često neprimjetno i suptilno, muškarce, a zapostavljaju, i gore još, porobljavaju i zlostavljaju žene, odnosno opravdavaju njihovo zlostavljanje.
Biblija i riječi njezina tumačenja često su se koristile, i koriste se, da bi se vladalo nad ženama. Valja naći, kaže Fiorenza, "riječi koje ozdravljaju, koje artikuliraju feminističku teoriju tumačenja za kritičku praksu slobode, koje izvlače logiku oslobođenja i transformiraju patrijarhalnu opresiju".
Naravno, neki će ustuknuti već pri samom spomenu "feminizma" – i to žene jednako kao i muškarci. Ipak, to je još uvijek dobar pojam za političku dimenziju ove široke i teške problematike. Samim svojim postojanjem on ističe – što je prenužno! – da ono što smatramo "općim" gledanjem, zapravo nije "opće", nego muško i da je važno da smo toga svjesni, i to u svim kontekstima i na svim razinama.
Posebno toga valja biti svjestan u teologiji i u vremenima poput ovog našeg, kad je i kršćanska vjera i njezino Sveto pismo mnogima prepreka zbog onoga što suvremeni čovjek doživljava kao nelogičnu tradiciju, ali i sve više zbog priča o omalovažavanju, zlostavljanjima i financijskim malverzacijama u Crkvi, koja zahtijeva da je se doživljava kao moralni autoritet.
Feministička čitanja poput "Ženske Biblije" zato valja prihvatiti kao ponovnu evaluaciju kršćanske tradicije i želju žena da u tekstu koji se, ako ćemo iskreno, doista često koristio da ih se tlači, nađu božansku istinu za sebe.
Što je dobro za Crkvu, prevoditeljice nisu spremne Bibliju odbaciti, nego vide opcije, upravo u tome starom tekstu, koji je dan ljudima – ako ćemo iz perspektive kršćanstva – da ga čitaju kao spasenjski tekst, kao radosnu vijest o oslobođenju potlačenih, za svoje oslobođenje i afirmaciju.
Magnifikat, na primjer, koji će se rubno možda spominjati u crkvama za vrijeme Božića je nevjerojatan politički tekst, koji je izgovorila jedna žena! Ženska je Biblija, zapravo, argument da zlostavljanje žena nije stvar Biblije, nego ljudi, koji uvijek svojim ograničenjima i agendama nalaze načina da zamagle i zloupotrijebe što je Božje.
U biblijskoj znanosti, naravno, svako je gledište dobrodošlo i važno jer otvara nove mogućnosti da tekst govori danas, da vidimo njegove aspekte i mogućnosti, koji su nam dosad bili skriveni. I biblijski tekst, ako ne znamo izvorne jezike, najbolje je čitati u više prijevoda paralelno, pa ćemo vidjeti mogućnosti teksta mnogo bolje. Nekih stvari u našem prijevodu nema, ne zato što ih nikad nije bilo u biblijskom tekstu, nego zato što su ljudi kontekstualna bića i vide uvijek samo djelomično. I još jedna opaska: Nekad, naravno, tumačenja mogu biti i pogrešna – neutemeljena, previše kreativna i slično – ali, to pokazuje povijest, žene nemaju monopol na pogrešna tumačenja!
Za ravnopravnost
– Kada u javnom prostoru kažem da Biblija sadrži golem potencijal za oslobođenje žena od podložnosti i podčinjenosti, nailazim ili na osude ili na podsmijehe. Stoga pozdravljam izlazak "Ženske Biblije", baš kao i svakog djela feminističke teologije koje otkriva taj potencijal, a povijest, položaj i uloge žena oslobađa androcentričnih naslaga u nastojanju za postizanjem jednog od ključnih poziva Evanđelja, radikalne ravnopravnosti svih ljudi – kaže teološka aktivistkinja Lana Bobić.
Pokret #MeToo i protivnici feminizma
– Svjedoci smo, s jedne strane, afirmacije feminističke teologije, njezine uvjerljivosti i kompatibilnosti s biblijskom porukom, što u nekim segmentima počinje priznavati i službena teologija (bijelih) muškaraca, a, s druge strane, svjedočimo posezanju za doslovnim značenjima biblijskih tekstova ne bi li se ponovno govorilo o nužnosti da žene budu podložne muškarcima, a ne samostalno poslušne objaviteljskoj moći biblijskih tekstova.
Urednice "Biblije žena" okupile su najvažnije biblijske perikope oko kojih je kršćanska tradicija splela svoja tendenciozna i parcijalna tumačenja utemeljena na patrijarhalnom viđenju društvenih odnosa muškaraca i žena, potičući drukčija viđenja te se i same upisujući u djelovanja pokreta #MeToo koji beskompromisno razotkriva slučajeve zlostavljanja žena koje bi mogle imati većega udjela u političkom i javnom životu svojih zemalja – kaže dr. Jadranka Brnčić.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/zene-izgubljene-u-muskom-prijevodu-biblije-marija-magdalena-nije-bila-bludnica-nego-apostola-medu-apostolima-581521
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=2779e511ac38be1d2b4f1679feffb6db8838b202
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=%C5%BDene+izgubljene+u+mu%C5%A1kom+prijevodu+biblije%3A+Marija+Magdalena+nije+bila+bludnica%2C+nego+apostola+me%C4%91u+apostolima%21&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fzene-izgubljene-u-muskom-prijevodu-biblije-marija-magdalena-nije-bila-bludnica-nego-apostola-medu-apostolima-581521
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fzene-izgubljene-u-muskom-prijevodu-biblije-marija-magdalena-nije-bila-bludnica-nego-apostola-medu-apostolima-581521
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => FEMINISTIČKE TEOLOGINJE
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
15. svibanj 2024 21:23
