stdClass Object
(
[id] => 582972
[title] => Posjetili smo predivan dom poznatog Splićanina na Šperunu u kojem se posebno slave Sveta tri kralja: Onaj kojeg za stolom dopadne feta kolača s fažolom je kralj, odnosno kraljica...
[alias] => posjetili-smo-predivan-dom-poznatog-splicanina-na-sperunu-u-kojem-se-posebno-slave-sveta-tri-kralja-onaj-kojeg-za-stolom-dopadne-feta-kolaca-s-fazolom-je-kralj-odnosno-kraljica
[catid] => 298
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Blagdan Sveta tri kralja obično se povezuje s krajem božićnog razdoblja kad se raskićuju drvca i kuće "čiste" od blagdanskog šarenila.
Premda je Bogojavljenje u kršćanskoj tradiciji važno jer je riječ o o svetkovini Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice mudraca koji su se došli pokloniti rođenom Isusu u Betlehemu, Hrvati baš i nemaju običaj posebnog slavljenja ove svetkovine u svojim domovima, kao što to, primjerice, čine za Božić.
U domu Splićanina profesora Gerarda Denegrija druga je "priča" – kod našeg sugovornika ovaj se tjedan, naime, odvijaju posebne pripreme za dostojanstveno i veselo obilježavanje blagdana Sveta tri kralja, a sve u skladu s francuskom tradicijom koju je njegovala njegova majka.
Na stolu u Denegrijevu živopisnom stanu na splitskom Šperunu dočekale su nas, među ostalim, četiri krune. Čemu to?, pitamo ga.
– To je, dakle, samo jedan od tradicijskih običaja koje je u Split tridesetih godina prošlog stoljeća donijela moja majka, inače novinarka.
Krenut ću od početka – za blagdan Tri kralja Francuzi tradicionalno peku jednu posebnu slasticu, "galettu", rustikalni kolač nalik piti ili tartu, uglavnom okruglog oblika i s hrskavim tijestom. U svakom slučaju, običaj je u galettu ubaciti jedan fažol ili "la feve", kako kažu Francuzi.
Onaj kojeg za stolom dopadne feta kolača s fažolom je kralj, odnosno kraljica, koji bira koga će još iz društva okruniti. Ja sam znao u galette staviti i malog čovječuljka za sreću dok su mi sinovi bili mali – govori naš sugovornik, kojega pitamo je li za vrijeme tih večera i druženja bilo neželjenih epizoda u smislu da bi netko progutao "iznenađenje" i slično.
– To se, na sreću, nikad nije dogodilo. Budući da svi u kolaču traže fažol ili, pak, neki predmetić koji će im omogućiti da baš oni uzmu kraljevsku krunu, galetta se jede izuzetno pažljivo, mljacka se, lomi i slično – objašnjava nam Denegri, naviknut na novinarsku znatiželju i pitanja na koja je spremno odgovarao kao šef protokola splitske gradske uprave, dugih dvadeset godina, od 1992. do početka 2003. godine.
Kad je vidio kako znatiželjno promatramo kreaciju ili instalaciju u predsoblju (nismo znali kako je nazvati), na samom ulazu u njegov dom, požurio nam je objasniti o čemu je riječ.
– Tako je i svećenik zastao kad mi je prije neki dan došao blagosloviti stan. Ovo je, dakle, jedan poganski bor načinjen od svega i svačega – vinove loze i bambusa, na što sam, kao što vidite, postavio i dvije kosturske ovnove glave. Našao sam ih na Pagu, u Novalji, odakle je moja pokojna supruga.
Kako veselog bora nema bez girlandi, i one su u ovom šarenilu našle svoje mjesto. Ne zazirem od ovih poganskih običaja i vjerovanja koja Slavenima i Germanima nisu bila strana prije prelaska na kršćanstvo.
Osim toga, prema nekim tumačenjima, kršćanske su crkve uz ovaj blagdan govorile i o "objavi poganima" jer su Baltazar, Melkior i Gašpar prepoznati kao pripadnici poganskih naroda koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo tako što im je javio o rođenju Spasitelja – objašnjava naš sugovornik uvodeći nas u dnevni boravak kojim, pak, dominira tradicionalni bor ispod kojega je načinjen Betlehem u malom.
– Za Tri kralja imam još jedan običaj od kojega ne odustajem. Sinovima i prijateljima puštam "Svetu noć", i to pet puta – prvo na ovom antikvitetnom gramofonu koji je moja majka kupila 1936. godine u Francuskoj i donijela ga u Split. On, naravno, već poprilično škripi jer su se igle istrošile, no slušanje glazbe na njemu i dalje je poseban doživljaj.
Nastavljamo potom putovanje kroz vrijeme – "Svetu noć" nakon toga slušamo na gramofonu iz sedamdesetih godina, poslije na kaseti, pa na CD-u, a potom i na digitalnom formatu. S boljom kvalitetom zvuka i dojam, odnosno "uživljenost" u pjesmu se, naravno, mijenja – kaže Denegri.
Domaćina za kraj molimo da zamisli kako je baš on dobio fažol u svojoj feti galette, te na glavu stavi krunu i sjedne ispred onog drugog, tradicionalnog bora za potrebe fotografiranja.
– Napišite za kraj samo kako sam ja Francuz koji slavi kraljeve mudrace, a ne kraljeve uzurpatore – moli nas Denegri.
Ostavljamo ga u toplom i živopisnom ambijentu na Šperunu u kojem se, sudeći po viđenom, našlo mjesta za ono nesvakidašnje, kao i za tradiciju.
Metalna vojska s 300 vojnika
Uz bogatu kolekciju knjiga i gramofonskih ploča, Gerard Denegri ima još jednu strast - sakupljanje malih vojnika, kojih ima više od tri stotine. U starinskoj vitrini u dnevnom boravku našla se i kolekcija pripadajuće artiljerije kojoj ne zna broja.
- Moj je hobi, dakle, uz to kolekcioniranje, bio i "restauriranje" tih vojničića - bojio sam ih, lijepio, prepravljao, ali oči mi, nažalost, više ne dopuštaju da u tome guštam - kaže kolekcionar.
Francuza je 280
Kao dugogodišnjeg počasnoga konzula Republike Francuske u Splitu, Denegrija pitamo i koliko još splitskih Francuza eventualno prakticira tradicijske običaje za blagdan Sveta tri kralja.
- Ne znam doista njeguju li oni na jednak način tradiciju kao ja, no u Splitu danas živi 280 Francuza, od kojih njih čak 80 posto ima dvostruko državljanstvo - objašnjava naš sugovornik.
Blagdan Sveta tri kralja obično se povezuje s krajem božićnog razdoblja kad se raskićuju drvca i kuće "čiste" od blagdanskog šarenila.
Premda je Bogojavljenje u kršćanskoj tradiciji važno jer je riječ o o svetkovini Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice mudraca koji su se došli pokloniti rođenom Isusu u Betlehemu, Hrvati baš i nemaju običaj posebnog slavljenja ove svetkovine u svojim domovima, kao što to, primjerice, čine za Božić.
U domu Splićanina profesora Gerarda Denegrija druga je "priča" – kod našeg sugovornika ovaj se tjedan, naime, odvijaju posebne pripreme za dostojanstveno i veselo obilježavanje blagdana Sveta tri kralja, a sve u skladu s francuskom tradicijom koju je njegovala njegova majka.
Na stolu u Denegrijevu živopisnom stanu na splitskom Šperunu dočekale su nas, među ostalim, četiri krune. Čemu to?, pitamo ga.
– To je, dakle, samo jedan od tradicijskih običaja koje je u Split tridesetih godina prošlog stoljeća donijela moja majka, inače novinarka.
Krenut ću od početka – za blagdan Tri kralja Francuzi tradicionalno peku jednu posebnu slasticu, "galettu", rustikalni kolač nalik piti ili tartu, uglavnom okruglog oblika i s hrskavim tijestom. U svakom slučaju, običaj je u galettu ubaciti jedan fažol ili "la feve", kako kažu Francuzi.
Onaj kojeg za stolom dopadne feta kolača s fažolom je kralj, odnosno kraljica, koji bira koga će još iz društva okruniti. Ja sam znao u galette staviti i malog čovječuljka za sreću dok su mi sinovi bili mali – govori naš sugovornik, kojega pitamo je li za vrijeme tih večera i druženja bilo neželjenih epizoda u smislu da bi netko progutao "iznenađenje" i slično.
– To se, na sreću, nikad nije dogodilo. Budući da svi u kolaču traže fažol ili, pak, neki predmetić koji će im omogućiti da baš oni uzmu kraljevsku krunu, galetta se jede izuzetno pažljivo, mljacka se, lomi i slično – objašnjava nam Denegri, naviknut na novinarsku znatiželju i pitanja na koja je spremno odgovarao kao šef protokola splitske gradske uprave, dugih dvadeset godina, od 1992. do početka 2003. godine.
Kad je vidio kako znatiželjno promatramo kreaciju ili instalaciju u predsoblju (nismo znali kako je nazvati), na samom ulazu u njegov dom, požurio nam je objasniti o čemu je riječ.
– Tako je i svećenik zastao kad mi je prije neki dan došao blagosloviti stan. Ovo je, dakle, jedan poganski bor načinjen od svega i svačega – vinove loze i bambusa, na što sam, kao što vidite, postavio i dvije kosturske ovnove glave. Našao sam ih na Pagu, u Novalji, odakle je moja pokojna supruga.
Kako veselog bora nema bez girlandi, i one su u ovom šarenilu našle svoje mjesto. Ne zazirem od ovih poganskih običaja i vjerovanja koja Slavenima i Germanima nisu bila strana prije prelaska na kršćanstvo.
Osim toga, prema nekim tumačenjima, kršćanske su crkve uz ovaj blagdan govorile i o "objavi poganima" jer su Baltazar, Melkior i Gašpar prepoznati kao pripadnici poganskih naroda koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo tako što im je javio o rođenju Spasitelja – objašnjava naš sugovornik uvodeći nas u dnevni boravak kojim, pak, dominira tradicionalni bor ispod kojega je načinjen Betlehem u malom.
– Za Tri kralja imam još jedan običaj od kojega ne odustajem. Sinovima i prijateljima puštam "Svetu noć", i to pet puta – prvo na ovom antikvitetnom gramofonu koji je moja majka kupila 1936. godine u Francuskoj i donijela ga u Split. On, naravno, već poprilično škripi jer su se igle istrošile, no slušanje glazbe na njemu i dalje je poseban doživljaj.
Nastavljamo potom putovanje kroz vrijeme – "Svetu noć" nakon toga slušamo na gramofonu iz sedamdesetih godina, poslije na kaseti, pa na CD-u, a potom i na digitalnom formatu. S boljom kvalitetom zvuka i dojam, odnosno "uživljenost" u pjesmu se, naravno, mijenja – kaže Denegri.
Domaćina za kraj molimo da zamisli kako je baš on dobio fažol u svojoj feti galette, te na glavu stavi krunu i sjedne ispred onog drugog, tradicionalnog bora za potrebe fotografiranja.
– Napišite za kraj samo kako sam ja Francuz koji slavi kraljeve mudrace, a ne kraljeve uzurpatore – moli nas Denegri.
Ostavljamo ga u toplom i živopisnom ambijentu na Šperunu u kojem se, sudeći po viđenom, našlo mjesta za ono nesvakidašnje, kao i za tradiciju.
Metalna vojska s 300 vojnika
Uz bogatu kolekciju knjiga i gramofonskih ploča, Gerard Denegri ima još jednu strast - sakupljanje malih vojnika, kojih ima više od tri stotine. U starinskoj vitrini u dnevnom boravku našla se i kolekcija pripadajuće artiljerije kojoj ne zna broja.
- Moj je hobi, dakle, uz to kolekcioniranje, bio i "restauriranje" tih vojničića - bojio sam ih, lijepio, prepravljao, ali oči mi, nažalost, više ne dopuštaju da u tome guštam - kaže kolekcionar.
Francuza je 280
Kao dugogodišnjeg počasnoga konzula Republike Francuske u Splitu, Denegrija pitamo i koliko još splitskih Francuza eventualno prakticira tradicijske običaje za blagdan Sveta tri kralja.
- Ne znam doista njeguju li oni na jednak način tradiciju kao ja, no u Splitu danas živi 280 Francuza, od kojih njih čak 80 posto ima dvostruko državljanstvo - objašnjava naš sugovornik.
Posjetili smo predivan dom poznatog Splićanina na Šperunu u kojem se posebno slave Sveta tri kralja: Onaj kojeg za stolom dopadne feta kolača s fažolom je kralj, odnosno kraljica...
Blagdan Sveta tri kralja obično se povezuje s krajem božićnog razdoblja kad se raskićuju drvca i kuće "čiste" od blagdanskog šarenila.
Premda je Bogojavljenje u kršćanskoj tradiciji važno jer je riječ o o svetkovini Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice mudraca koji su se došli pokloniti rođenom Isusu u Betlehemu, Hrvati baš i nemaju običaj posebnog slavljenja ove svetkovine u svojim domovima, kao što to, primjerice, čine za Božić.
U domu Splićanina profesora Gerarda Denegrija druga je "priča" – kod našeg sugovornika ovaj se tjedan, naime, odvijaju posebne pripreme za dostojanstveno i veselo obilježavanje blagdana Sveta tri kralja, a sve u skladu s francuskom tradicijom koju je njegovala njegova majka.
Na stolu u Denegrijevu živopisnom stanu na splitskom Šp...