stdClass Object
(
[id] => 1354569
[title] => Jesmo li zaista ono što jedemo? Pogledali smo Netflixov dokumentarac, preporučujemo ga zbog mračne strane industrije
[alias] => jesmo-li-zaista-ono-sto-jedemo-pogledali-smo-netflixov-dokumentarac-preporucujemo-ga-zbog-mracne-strane-industrije
[catid] => 265
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Većina ljudi ne vodi brigu o hrani koju jede, uglavnom do trenutka kad ih tijelo upozori. Ne mora to biti tko zna kakvo upozorenje, dovoljno je da vas žuč počne mučiti, pa kad nakon jedne naivne tanke fete najobičnijeg sira završite na Hitnoj, provedete tamo nekoliko sati "vezani" na infuziju čekajući nalaze pretraga, vratite se iscrpljeni nakon mučnine i boli s čvrstom odlukom da taj sir više nećete ni pogledati. I onda sljedećih dana, tjedana i mjeseci zavolite blitvu i sve na lešo, usput primijetite da ste se stanjili, da se puno bolje osjećate, a i odjeća sada figura na vama.
Ako ste se našli u takvoj ili sličnoj situaciji, zapravo zdravstveno bezazlenoj u odnosu na kancerogene posljedice prehrane, shvatili ste koliko je važno ono što jedete i prije negoli je Netflix lansirao još jednu dokumentarnu uspješnicu. Četverodijelna serija "Ono si što jedeš – eksperiment s blizancima" ("You Are What You Eat: A Twin Experiment") istražuje nedavnu studiju Sveučilišta Stanford o jednojajčanim blizancima i njihovim prehrambenim navikama. Studija je obuhvatila 21 par identičnih blizanaca koji su izdržali i odradili prehrambene i tjelesne zadatke tijekom osam tjedana.
Nutricionist sa Stanforda Christopher Gardner govori u filmu da su jednojajčane blizance birali zbog njihova indentičnog DNK, kako bi barem u kratkom vremenu vidjeli koliko se mijenja njihovo tijelo promjenom prehrane i načina života. Gardner je rekao kako su proučavali metabolizam kako bi pokazali kakvu moć imamo pri odabiru hrane. Iako je dobro poznato da jedenje manje mesa poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava, studije o prehrani često su ometene čimbenicima kao što su genetske razlike, odgoj i izbor načina života, objašnjava studija.
Međutim, proučavajući jednojajčane blizance, istraživači su mogli kontrolirati genetiku i ograničiti druge čimbenike, budući da su blizanci odrasli u istim kućanstvima i prijavili sličan način života. Tako su jednom blizancu dodijelili vegansku prehranu (bez mesa, plodova mora, jaja i mliječnih proizvoda), a drugi je morao biti svejed, ali s izborom isključivo zdravih namirnica (uključujući biljke, meso i životinjske proizvode).
Četiri od 21 para blizanaca prikazana su u seriji. Među njima su sestre Pam i Wendy, obje odrasle u Južnoj Africi i zajedno vode nekoliko prehrambenih tvrtki; braća Charlie i Michael, poznatiji kao "Cheese Twins"; sestre Carolyn i Rosalyn, sportska trenerica i profesorica u srednjoj školi, te braća John i Jevon, dvojica friško diplomiranih medicinskih tehničara.
Rezultati osmotjedne studije gotovo da su bili očekivani, a u svemu su pobjedu odnijeli oni koji su se hranili isključivo biljkama.
---
Ova studija je obuhvatila 21 par identičnih blizanaca koji su izdržali i odradili prehrambene i tjelesne zadatke tijekom osam tjedana
Shutterstock
---
Pokazalo se tako da bez obzira na dijetu, nedovoljno jedenje rezultira gubitkom mišića, a ne masti. Nakon osam tjedana pridržavanja svojih dijeta, Pam i Wendy izgubile su mišićnu masu, ali su povećale razinu masti. Pam, koja je slijedila biljnu prehranu, izgubila je pola kilograma masti i gotovo sedam kilograma mišića. Njezina sestra Wendy, koja je slijedila dijetu svejeda, izgubila je gotovo četiri kilograma mišića i dobila 0,3 kilograma sala.
Kasnije je otkriveno da obje sestre nisu uspjele pojesti svu hranu koja im je pružena, jednostavno zato što su osjećale da njihova pojedinačna prehrana sadrži velike količine ugljikohidrata i graha. Budući da njihova tijela nisu dobivala dovoljno energije iz hrane, umjesto toga su tražila energiju iz svojih mišića. Većina mišića koje su izgradili u teretani također se koristila za pogon tijekom treninga, čime se i objašnjava gubitak mišićne mase i dobitak masti.
Drugi pokazatelj studije jest da biljna prehrana može poboljšati seksualno zdravlje žena. Za to je korišten termograf za mjerenje genitalnog uzbuđenja u Pam, Wendy, Carolyn i Rosalyn. Promjene temperature u genitalijama svakog sudionika su zabilježene dok su gledali pornografiju po svom izboru. Konačni rezultati su pokazali da su Pam i Carolyn, koje su obje slijedile biljnu prehranu, imale pojačano genitalno uzbuđenje.
Treća važna stvar koju je potvrdila studija jest da su oni koji su slijedili biljnu prehranu doživjeli pad razine "lošeg" kolesterola. Četvrto je da biljna prehrana može smanjiti nezdravu razinu upala u tijelu. Peto, vrlo važna činjenica koja je potvrđena, je da su veganski blizanci imali višu razinu zdravih crijevnih bakterija. A zdrav mikrobiom – skup svih bakterija, gljivica i virusa koji prirodno obitavaju u našem tijelu – dovodi do boljeg metabolizma, jačeg imunološkog sustava i boljeg općeg zdravlja. I na koncu, ono što je najzanimljivije jest to da su vegani po svim pokazateljima bili biološki mlađi.
---
---
Show i nešto više
Osim što je Netflixova serija uključila stručnjake, znanstvenike, profesore sa Stanforda i drugih uglednih institucija iz SAD-a, ipak je napravljena u tipičnom američkom show-stilu, s onim tipičnim dosadnim stankama iščekivanja rezultata po prepoznatljivom receptu kojim bi se i tragedija mogla predstaviti na zabavan način. To je stil kakav nam serviraju i hrvatske televizijske kuće koje raširenih ruku prihvaćaju scenarije za što bolju zabavu gledatelja ispred malih ekrana.
No, ono što je najzanimljivije u ovom dokumentarnom serijalu vidljivo je najviše u drugoj i trećoj epizodi gdje se gledatelj susreće s poraznim podacima i činjenicama o američkoj i svjetskoj proizvodnji hrane koja dramatično ugrožava planet. Upravo ta ekološka priča najvažnija je u cijeloj seriji unatoč dozi licemjerja, barem iz naše europske perspektive.
Naime, sudionicima studije govori se o zdravim namirnicama a onda kad proces istraživanja započne, na adrese blizanaca dolaze paketi s hranom s dovršenim jelima. Čak su se i sudionici začudili vidjevši, na primjer, da su im u paketima stigla čak i već pečena jaja koja će konzumirati određenog dana tijekom sljedeća četiri tjedna.
Istovremeno, tijekom serijala stalno se govori o pogubnosti prerađene hrane za ljudsko zdravlje. Ta priča je u SAD-u započela nakon Drugog svjetskog rata i do danas se naziva "standardna američka prehrana". Jer, kako vidimo u seriji, tijekom rata mnogi ambiciozni vojnici nisu ispunjavali uvjete za vojsku jer su bili previše mršavi i pothranjeni, objasnio je to Christopher Gardner.
"I postojao je veliki napor da dobijemo dovoljno kalorija, da budemo što učinkovitiji", nastavio je Gardner. "Vidjeli smo sve veću dostupnost gotove hrane, puno jeftine hrane, koja se zatim počela pretvarati u sve više prerađene i pakirane hrane. Istu smo stvar vidjeli s hranom životinjskog podrijetla. Govedina, svinjetina, piletina, jaja, mliječni proizvodi, sir."
Sektor stočarske poljoprivrede u to se vrijeme u SAD-u brzo industrijalizirao i ubrzo su ga preuzele tvorničke farme kako bi se poboljšala učinkovitost, rekao je liječnik Michael Greger. Proizvodi životinjskog podrijetla smanjili su se u cijeni, ali su se povećali u dostupnosti i ukupnoj potrošnji.
Jeftina, ultraprerađena hrana i danas ostaje ključni dio američkog prehrambenog sustava. Visoka konzumacija takve hrane povezana je s povećanim rizikom od pretilosti, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti.
---
U seriji se progovara i o antibioticima koji se daju u malim dozama životinjama kako bi se spriječile bolesti uvjetovane u uvjetima uzgoja
Shutterstock
---
Pat Brown, osnivač organizacije Impossible Foods, iznio je podatak da se na planetu trenutno radi mesa uzgaja 1,7 milijardi goveda. Istovremeno, kazao je on, ukupna težina svih sisavaca, ptica, gmazova i vodozemaca na kopnu iznosi oko 22 milijuna metričkih tona. Težina uzgojenih goveda i svih životinja za prehranu deset je puta veća. Prikazane su i farme pilića i svinja koje doslovno uništavaju okoliš. Jedan od bivših peradara govori o tome kako je uzgajao 30.000 pilića na prostoru od 1860 metara četvornih, što znači da svakoj kokoši pripada 0,06 kvadrata.
U seriji se progovara i o antibioticima koji se daju u malim dozama životinjama kako bi se spriječile bolesti uvjetovane u strašnim uvjetima uzgoja. Sprječavaju bolesti, ali i pomažu bržem rastu životinja i, naravno, boljoj zaradi. Riječ je o rasipanju antibioticima radi jeftinijeg mesa, kažu u serijalu. Proučavali su i pakirano meso u supermarketima pa se pokazalo da 1 od 25 paketa piletine nosi salmonelu, a jedan od pet analiziranih bakteriju Escherichia coli. Čuli smo i jednu od mnogih poraznih činjenica da svake godine najmanje dva milijuna Amerikanaca oboli od infekcija otpornih na antibiotike.
Progovorilo se i o uzgoju ribe te spomenulo kako je već 82 posto svjetske populacije izlovljeno. Čak 50 posto ribe u supermarketima je uzgojeno u 100 tisuća uzgajališta, a zbog života u prljavom moru unutar kaveza, te već deformirane ribe nose bakterije i bolesti. Analize su pokazale da je čak 90 posto kupljene ribe u supermarketima imalo orthoreovirus. Kod uzgoja lososa se radi boje njegova mesa koriste i bojila koja izazivaju zdravstvene tegobe, a upravo su te ribe imale u sebi pesticide, dioksin, PCB, DDT...
Alternativna hrana
Na kraju nas serija upoznaje i s naporima u znanstvenim centrima i sveučilištima gdje se stručnjaci zajedno sa svojim studentima trude oko proizvodnje umjetnog mesa i proizvoda koji će nas okusom podsjetiti na meso. Na Sveučilištu Berkeley su uspjeli proizvesti umjetno jaje, toliko vjerno predlošku da ne samo okusom nego i izgledom zaista nalikuje pravom jajetu. Budućnost je u alternativi, kažu sudionici serijala "You Are What You Eat: A Twin Experiment", pa čak i blizanci iz studije obećavaju kako će bolje razmisliti o veganskoj prehrani.
Seriju bismo preporučili upravo zbog te najmračnije strane u proizvodnji hrane o kojoj uglavnom uopće ne razmišljamo.
Netflixova \u010detverodijelna serija \u201dOno si \u0161to jede\u0161 \u2013 eksperiment s blizancima\u201d (\u201dYou Are What You Eat: A Twin Experiment\u201d) istra\u017euje nedavnu studiju Sveu\u010dili\u0161ta Stanford o jednojaj\u010danim blizancima i njihovim prehrambenim navikama<\/p>","
U seriji se progovara i o antibioticima koji se daju u malim dozama \u017eivotinjama kako bi se sprije\u010dile bolesti uvjetovane u uvjetima uzgoja<\/p>","
Netflixova četverodijelna serija ”Ono si što jedeš – eksperiment s blizancima” (”You Are What You Eat: A Twin Experiment”) istražuje nedavnu studiju Sveučilišta Stanford o jednojajčanim blizancima i njihovim prehrambenim navikama
Netflixova četverodijelna serija ”Ono si što jedeš – eksperiment s blizancima” (”You Are What You Eat: A Twin Experiment”) istražuje nedavnu studiju Sveučilišta Stanford o jednojajčanim blizancima i njihovim prehrambenim navikama
Većina ljudi ne vodi brigu o hrani koju jede, uglavnom do trenutka kad ih tijelo upozori. Ne mora to biti tko zna kakvo upozorenje, dovoljno je da vas žuč počne mučiti, pa kad nakon jedne naivne tanke fete najobičnijeg sira završite na Hitnoj, provedete tamo nekoliko sati "vezani" na infuziju čekajući nalaze pretraga, vratite se iscrpljeni nakon mučnine i boli s čvrstom odlukom da taj sir više nećete ni pogledati. I onda sljedećih dana, tjedana i mjeseci zavolite blitvu i sve na lešo, usput primijetite da ste se stanjili, da se puno bolje osjećate, a i odjeća sada figura na vama.
Ako ste se našli u takvoj ili sličnoj situaciji, zapravo zdravstveno bezazlenoj u odnosu na kancerogene posljedice prehrane, shvatili ste koliko je važno ono što jedete i prije negoli je Netflix lansirao još jednu dokumentarnu uspješnicu. Četverodijelna serija "Ono si što jedeš – eksperiment s blizancima" ("You Are What You Eat: A Twin Experiment") istražuje nedavnu studiju Sveučilišta Stanford o jednojajčanim blizancima i njihovim prehrambenim navikama. Studija je obuhvatila 21 par identičnih blizanaca koji su izdržali i odradili prehrambene i tjelesne zadatke tijekom osam tjedana.
Nutricionist sa Stanforda Christopher Gardner govori u filmu da su jednojajčane blizance birali zbog njihova indentičnog DNK, kako bi barem u kratkom vremenu vidjeli koliko se mijenja njihovo tijelo promjenom prehrane i načina života. Gardner je rekao kako su proučavali metabolizam kako bi pokazali kakvu moć imamo pri odabiru hrane. Iako je dobro poznato da jedenje manje mesa poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava, studije o prehrani često su ometene čimbenicima kao što su genetske razlike, odgoj i izbor načina života, objašnjava studija.
Međutim, proučavajući jednojajčane blizance, istraživači su mogli kontrolirati genetiku i ograničiti druge čimbenike, budući da su blizanci odrasli u istim kućanstvima i prijavili sličan način života. Tako su jednom blizancu dodijelili vegansku prehranu (bez mesa, plodova mora, jaja i mliječnih proizvoda), a drugi je morao biti svejed, ali s izborom isključivo zdravih namirnica (uključujući biljke, meso i životinjske proizvode).
Četiri od 21 para blizanaca prikazana su u seriji. Među njima su sestre Pam i Wendy, obje odrasle u Južnoj Africi i zajedno vode nekoliko prehrambenih tvrtki; braća Charlie i Michael, poznatiji kao "Cheese Twins"; sestre Carolyn i Rosalyn, sportska trenerica i profesorica u srednjoj školi, te braća John i Jevon, dvojica friško diplomiranih medicinskih tehničara.
Rezultati osmotjedne studije gotovo da su bili očekivani, a u svemu su pobjedu odnijeli oni koji su se hranili isključivo biljkama.
---
Ova studija je obuhvatila 21 par identičnih blizanaca koji su izdržali i odradili prehrambene i tjelesne zadatke tijekom osam tjedana
Shutterstock
---
Pokazalo se tako da bez obzira na dijetu, nedovoljno jedenje rezultira gubitkom mišića, a ne masti. Nakon osam tjedana pridržavanja svojih dijeta, Pam i Wendy izgubile su mišićnu masu, ali su povećale razinu masti. Pam, koja je slijedila biljnu prehranu, izgubila je pola kilograma masti i gotovo sedam kilograma mišića. Njezina sestra Wendy, koja je slijedila dijetu svejeda, izgubila je gotovo četiri kilograma mišića i dobila 0,3 kilograma sala.
Kasnije je otkriveno da obje sestre nisu uspjele pojesti svu hranu koja im je pružena, jednostavno zato što su osjećale da njihova pojedinačna prehrana sadrži velike količine ugljikohidrata i graha. Budući da njihova tijela nisu dobivala dovoljno energije iz hrane, umjesto toga su tražila energiju iz svojih mišića. Većina mišića koje su izgradili u teretani također se koristila za pogon tijekom treninga, čime se i objašnjava gubitak mišićne mase i dobitak masti.
Drugi pokazatelj studije jest da biljna prehrana može poboljšati seksualno zdravlje žena. Za to je korišten termograf za mjerenje genitalnog uzbuđenja u Pam, Wendy, Carolyn i Rosalyn. Promjene temperature u genitalijama svakog sudionika su zabilježene dok su gledali pornografiju po svom izboru. Konačni rezultati su pokazali da su Pam i Carolyn, koje su obje slijedile biljnu prehranu, imale pojačano genitalno uzbuđenje.
Treća važna stvar koju je potvrdila studija jest da su oni koji su slijedili biljnu prehranu doživjeli pad razine "lošeg" kolesterola. Četvrto je da biljna prehrana može smanjiti nezdravu razinu upala u tijelu. Peto, vrlo važna činjenica koja je potvrđena, je da su veganski blizanci imali višu razinu zdravih crijevnih bakterija. A zdrav mikrobiom – skup svih bakterija, gljivica i virusa koji prirodno obitavaju u našem tijelu – dovodi do boljeg metabolizma, jačeg imunološkog sustava i boljeg općeg zdravlja. I na koncu, ono što je najzanimljivije jest to da su vegani po svim pokazateljima bili biološki mlađi.
---
---
Show i nešto više
Osim što je Netflixova serija uključila stručnjake, znanstvenike, profesore sa Stanforda i drugih uglednih institucija iz SAD-a, ipak je napravljena u tipičnom američkom show-stilu, s onim tipičnim dosadnim stankama iščekivanja rezultata po prepoznatljivom receptu kojim bi se i tragedija mogla predstaviti na zabavan način. To je stil kakav nam serviraju i hrvatske televizijske kuće koje raširenih ruku prihvaćaju scenarije za što bolju zabavu gledatelja ispred malih ekrana.
No, ono što je najzanimljivije u ovom dokumentarnom serijalu vidljivo je najviše u drugoj i trećoj epizodi gdje se gledatelj susreće s poraznim podacima i činjenicama o američkoj i svjetskoj proizvodnji hrane koja dramatično ugrožava planet. Upravo ta ekološka priča najvažnija je u cijeloj seriji unatoč dozi licemjerja, barem iz naše europske perspektive.
Naime, sudionicima studije govori se o zdravim namirnicama a onda kad proces istraživanja započne, na adrese blizanaca dolaze paketi s hranom s dovršenim jelima. Čak su se i sudionici začudili vidjevši, na primjer, da su im u paketima stigla čak i već pečena jaja koja će konzumirati određenog dana tijekom sljedeća četiri tjedna.
Istovremeno, tijekom serijala stalno se govori o pogubnosti prerađene hrane za ljudsko zdravlje. Ta priča je u SAD-u započela nakon Drugog svjetskog rata i do danas se naziva "standardna američka prehrana". Jer, kako vidimo u seriji, tijekom rata mnogi ambiciozni vojnici nisu ispunjavali uvjete za vojsku jer su bili previše mršavi i pothranjeni, objasnio je to Christopher Gardner.
"I postojao je veliki napor da dobijemo dovoljno kalorija, da budemo što učinkovitiji", nastavio je Gardner. "Vidjeli smo sve veću dostupnost gotove hrane, puno jeftine hrane, koja se zatim počela pretvarati u sve više prerađene i pakirane hrane. Istu smo stvar vidjeli s hranom životinjskog podrijetla. Govedina, svinjetina, piletina, jaja, mliječni proizvodi, sir."
Sektor stočarske poljoprivrede u to se vrijeme u SAD-u brzo industrijalizirao i ubrzo su ga preuzele tvorničke farme kako bi se poboljšala učinkovitost, rekao je liječnik Michael Greger. Proizvodi životinjskog podrijetla smanjili su se u cijeni, ali su se povećali u dostupnosti i ukupnoj potrošnji.
Jeftina, ultraprerađena hrana i danas ostaje ključni dio američkog prehrambenog sustava. Visoka konzumacija takve hrane povezana je s povećanim rizikom od pretilosti, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti.
---
U seriji se progovara i o antibioticima koji se daju u malim dozama životinjama kako bi se spriječile bolesti uvjetovane u uvjetima uzgoja
Shutterstock
---
Pat Brown, osnivač organizacije Impossible Foods, iznio je podatak da se na planetu trenutno radi mesa uzgaja 1,7 milijardi goveda. Istovremeno, kazao je on, ukupna težina svih sisavaca, ptica, gmazova i vodozemaca na kopnu iznosi oko 22 milijuna metričkih tona. Težina uzgojenih goveda i svih životinja za prehranu deset je puta veća. Prikazane su i farme pilića i svinja koje doslovno uništavaju okoliš. Jedan od bivših peradara govori o tome kako je uzgajao 30.000 pilića na prostoru od 1860 metara četvornih, što znači da svakoj kokoši pripada 0,06 kvadrata.
U seriji se progovara i o antibioticima koji se daju u malim dozama životinjama kako bi se spriječile bolesti uvjetovane u strašnim uvjetima uzgoja. Sprječavaju bolesti, ali i pomažu bržem rastu životinja i, naravno, boljoj zaradi. Riječ je o rasipanju antibioticima radi jeftinijeg mesa, kažu u serijalu. Proučavali su i pakirano meso u supermarketima pa se pokazalo da 1 od 25 paketa piletine nosi salmonelu, a jedan od pet analiziranih bakteriju Escherichia coli. Čuli smo i jednu od mnogih poraznih činjenica da svake godine najmanje dva milijuna Amerikanaca oboli od infekcija otpornih na antibiotike.
Progovorilo se i o uzgoju ribe te spomenulo kako je već 82 posto svjetske populacije izlovljeno. Čak 50 posto ribe u supermarketima je uzgojeno u 100 tisuća uzgajališta, a zbog života u prljavom moru unutar kaveza, te već deformirane ribe nose bakterije i bolesti. Analize su pokazale da je čak 90 posto kupljene ribe u supermarketima imalo orthoreovirus. Kod uzgoja lososa se radi boje njegova mesa koriste i bojila koja izazivaju zdravstvene tegobe, a upravo su te ribe imale u sebi pesticide, dioksin, PCB, DDT...
Alternativna hrana
Na kraju nas serija upoznaje i s naporima u znanstvenim centrima i sveučilištima gdje se stručnjaci zajedno sa svojim studentima trude oko proizvodnje umjetnog mesa i proizvoda koji će nas okusom podsjetiti na meso. Na Sveučilištu Berkeley su uspjeli proizvesti umjetno jaje, toliko vjerno predlošku da ne samo okusom nego i izgledom zaista nalikuje pravom jajetu. Budućnost je u alternativi, kažu sudionici serijala "You Are What You Eat: A Twin Experiment", pa čak i blizanci iz studije obećavaju kako će bolje razmisliti o veganskoj prehrani.
Seriju bismo preporučili upravo zbog te najmračnije strane u proizvodnji hrane o kojoj uglavnom uopće ne razmišljamo.
Netflixova četverodijelna serija ”Ono si što jedeš – eksperiment s blizancima” (”You Are What You Eat: A Twin Experiment”) istražuje nedavnu studiju Sveučilišta Stanford o jednojajčanim blizancima i njihovim prehrambenim navikama
Netflixova četverodijelna serija ”Ono si što jedeš – eksperiment s blizancima” (”You Are What You Eat: A Twin Experiment”) istražuje nedavnu studiju Sveučilišta Stanford o jednojajčanim blizancima i njihovim prehrambenim navikamaScreenshot Youtube
Većina ljudi ne vodi brigu o hrani koju jede, uglavnom do trenutka kad ih tijelo upozori. Ne mora to biti tko zna kakvo upozorenje, dovoljno je da vas žuč počne mučiti, pa kad nakon jedne naivne tanke fete najobičnijeg sira završite na Hitnoj, provedete tamo nekoliko sati "vezani" na infuziju čekajući nalaze pretraga, vratite se iscrpljeni nakon mučnine i boli s čvrstom odlukom da taj sir više nećete ni pogledati. I onda sljedećih dana, tjedana i mjeseci zavolite blitvu i sve na lešo, usput primijetite da ste se stanjili, da se puno bolje osjećate, a i odjeća sada figura na vama.
Ako ste se našli u takvoj ili sličnoj situaciji, zapravo zdravstveno bezazlenoj u odnosu na kancerogene posljedice prehrane, shvatili ste koliko je važno ono što jedete i prije negoli je Netfl...
