Pečat koji je koronavirus u svojim prvim etapama divljanja, prije tri godine ostavio na društvo gotovo pa je izblijedio, a skupa sa njim i gorak okus koji je u ustima ostavio spomen na "novo normalno", koji gotovo da se više i ne osjeti. No kad je riječ o osjetu, nije samo gorak okus rigoroznih "lockdownova" taj koji nedostaje - koronavirus prohujala je i sa sobom u nekim slučajevima, ponijela i osjet njuha i okusa, a otuđeno još uvijek nije vratila.
Gotovo 5% svjetske populacije, nevjerojatna brojka od 27 milijuna ljudi koja se 2020. godine zarazila koronavirusom i to ne bilo kojom varijantom, već pionirom, ocem svih budućih varijanti - Alpha sojem, i uspješno ga preboljela, ni tri godine nakon nema čulo njuha ili okusa, ili je ono uvelike ostalo reducirano.
Istraživači i znanstvenici još uvijek imaju mnoga neodgovorena pitanja i nedoumice, uključujući i ono temeljno - kako COVID utječe na osjetila nekih, ali ne i drugih, i kada pacijenti mogu očekivati da će u potpunosti povratiti svoja osjetila, ako uopće.No različiti doktori daju različite dijagnoze, pa neki tvrde da sve veća duljina trajanja pacijentovih simptomima stvara sve manju vjerojatnost da će se oporaviti, odnosno, da će im se njuh vratiti.
Poremećaj osjeta mirisa može se dogoditi i cijepljenim i necijepljenim osobama s COVID-19, ali cijepljene osobe općenito imaju blaže simptome i mnogo su manje osjetljive na ozbiljne bolesti.
Bez njuha, otkad se prvi put zarazila, živi i jedna Splićanka, koja je s nama podijelila sve neugodnosti i tegobe kojima joj dugotrajan gubitak mirisa remeti svakodnevnicu, ali na koje se nakon tri godine kaže, već naviknula.
"Kad sam se zarazila u veljači 2021., mogu reći da sam gotovo u potpunosti, 90% izgubila i njuh i okus. Okus se počeo postepeno vraćati kroz 7-8 mjeseci, a s njuhom muku mučim i danas - još uvijek se nije vratio u potpunosti. Nije da ga nema, već kao da je skroz poremećen - od mirisa koje sam prije voljela udisati, danas bježim. Podsjećaju me na Domestos, na kemikalije." priznaje i zatim se prisjeća događaja kod svoje stomatologinje.
"Ja ležim kod nje u ordinaciji, i žalim joj se na gubitak mirisa. Žena u nevjerici, govori mi - pa zar ne osjećaš eukaliptus u ordinaciji? Ja joj odgovaram da apsolutno ništa ne osjećam, na što mi ona doslovce pod nos stavi bočicu eteričnog ulja eukaliptusa. Priupita me ponovno osjećam li, ali ja zaista, ništa nisam osjećala, a znate kakva su eterična ulja, iznimno intenzivna mirisa. Žena je bila u šoku, nije mi vjerovala, no kad mi je donijela neko drugo eterično ulje, on mi je doslovce parao nos koliko se čuo. Tad mi je predložila da pokušam svaki dan s različitim eteričnim uljima vratiti njuh, što ja na koncu i jesam, ali bez nekog uspjeha."
Veliku muku muči kaže, i s parfemima - oni koje je i sama prije koristila, danas joj dižu želudac. "Njuh mi je u potpunosti deformiran, sve što sam prije voljela danas i ako osjetim, bude mi jako neugodan miris, digne mi želudac. Ja to ne kontroliram, a nema objašnjenja, bar ne još. U početku sam bila jako frustrirana jer ništa nisam mogla osjetiti, sad malo manje, ali voljela bih da mogu recimo, ponovno staviti parfem koji sam prije koristila, osjetiti mirise koje sam voljela. Žalilo mi se još ljudi na to, imaju isti problem a ni oni nisu sigurni kad će i hoće li proći."
Premda nas gubitak mirisa i okusa može lišiti brojnih zadovoljstava, ono može imati i opasne posljedice. Osim za uživanje, osjetila nam služe kako bismo bolje spoznali okolinu - zamislite što znači ne osjetiti miris i okus otrovnih plinova poput sumporova dioksida, ili pak miris pokvarenih namirnica. O samom problemu gubitka osjetila povezanih sa zarazom koronavirusom i o tome hoće li se oni ikad vratiti, priupitali smo splitsku otorinolaringologicu, dr. Željku Roje, koja je s nama podijelila mišljenje struke.
"Koronavirus, kao i drugi respiratorni virusi, može izazvati poremećaj osjeta mirisa zbog oticanja sluznice nosa i nemogućnosti dolaska pojedinog mirisa do njušne regije u nosu. To je naravno prolazno i traje onoliko dugo koliko traje prehlada – dakle, nekoliko dana. čim se „otčepi“ nos sve je po starom. međutim, koronavirus spada u tzv. neurotropne viruse koji mogu izravno pogoditi živac ili njegovu ovojnicu i tu izazvati trajne promjene koje mogu voditi do kvalitativnih i kvantitativnih promjena osjeta mirisa (i ev. okusa). da pojasnim laičkim rječnikom: Ukoliko je zahvaćena samo ovojnica živca postoje realne šanse da se osjet vrati barem u manjoj mjeri, jer davanjem lijekova koji smanjuju oteklinu ovojnice živca i tako smanjuju pritisak na živac funkcija se postepeno vraća (kortikosteroidi lokalno i sistemski). ali, ukoliko je izravno oštećen živac djelovanjem virusa nema oporavka, jer se živčane stanice ne mogu oporaviti (slično kao nakon npr. virusnog encefalitisa – upale mozga). " govori nam dr.Roje pa odgovora što slijedi u takvom slučaju.
"U takvim slučajevima ostaju trajne promjene kvalitete i kvantitete osjeta mirisa što može predstavljati trajni hendikep za oboljelu osobu. to se može desiti i na drugim živcima npr. slušnom živcu s posljedičnim gubitkom sluha, tzv. povratnom živcu koji inervira mišiće glasnice s posljedičnom trajnom promuklosti. I naravno, to nije ekskluziva samo covid-a jer se iste stvari mogu desiti i tijekom gripe ili infekcije nekim drugim virusima." govori.
Kaže da se nekad javljaju i kvalitativne smetnje u smislu tzv kakosimije - stanja kada sve mirise osjećamo kao neugodne ili parosmija, osjet mirisa koji ne postoji u prostoru a koji mogu biti vrlo zbunjujući za bolesnika.
Događa se, priča nam, da neki pacijenti koji su ostali bez osjeta mirisa kažu da im se mirisi miješaju primjerice imamo benzin, a pacijent osjeti miris Coca-Cole umjesto mirisa goriva. Jednom kad se živci "spale", ne mogu se povratiti, a nije rijetkost ni da ljudi ostanu bez sluha na jedno uho nakon zaraze koronavirusom, ili da dođe do stanja nepomičnih glasnica.
"U suštini ukoliko nakon covid-a postoji oštećenje osjeta mirisa valja pokušati s kortikosteroidima lokalno i sistemski i ukoliko to ne poluči rezultat šansa da se funkcija vrati je minimalna. Ponekad radimo i morfološke pretrage njušne regije (magnetsku rezonancu) kako bismo isključili neke druge bolesti tog područja kao npr. tumore ili degenerativne neurološke bolesti." završava dr.Roje