stdClass Object ( [id] => 1175848 [title] => ‘Pacijenti se boje da će poludjeti ili umrijeti zbog nespavanja!‘: dr. Zoran Đogaš nam otkriva s kakvim sve problemima ljudi dolaze, kakve posljedice na san ima preboljeni Covid, što nam se generalno događa [alias] => pacijenti-se-boje-da-ce-poludjeti-ili-umrijeti-zbog-nespavanja-dr-zoran-dogas-nam-otkriva-s-kakvim-sve-problemima-ljudi-dolaze-kakve-posljedice-na-san-ima-preboljeni-covid-sto-nam-se-generalno-dogada [catid] => 264 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Kako spavate ovih dana? Loše? Pandemija zapravo još nije završila, iako više nije tako "spektakularna" kao nove, strašne vijesti iz Ukrajine.

Do jučer ste se bojali virusa ili cijepljenja, danas vas možda muči predstojeća inflacija, cijena goriva, opća egzistencijalna nesigurnost ili čak strah od atomskog rata? Previše je događaja danas, a dosta toga i u stilu života, što atakira na naš miran san. 

Problemi sa spavanjem jako su ozbiljna stvar, a naš zdravstveni sustav nije dovoljno kapacitiran za njihovo rješavanje. No, to ne znači da nema vrhunske stručnjake.

Građani Splita i oni koji mu gravitiraju u stanovitoj su prednosti jer imaju Centar za medicinu spavanja Medicinskog fakulteta i Kliničkog bolničkog centra Split.

Instituciju relevantnu u međunarodnim okvirima, u ponečem i vodeću. Njegov osnivač i voditelj, prof. dr. sc. Zoran Đogaš, pionir je i zapravo jedan od malobrojnih stručnjaka, somnologa, u nas.

---

image

Prof.dr.sc. Zoran Đogaš

Tom Dubravec/Cropix
---


Na početku razgovora logično smo se odmah "zakačili" na pandemiju, "lockdown", samu bolest i sve oko nje što je moguće utjecalo na (ne)miran san mnogih u nas i svijetu.

No, budući da su poremećaji spavanja mnogo šira tema od onog što se otvara tim aktualnim povodom, dr. Đogaš u razgovoru ukazuje i na mnoge druge probleme zanimljive velikom broju ljudi. Suvremeni način života, naime, neprijatelj je sna mnogih...

Je li i kako COVID-19 utjecao ili bi mogao utjecati na kvalitetu i količinu spavanje?

– Preboljeni COVID-19 može utjecati na poremećaj spavanja, tako da se pojave neki od oblika nesanice ili nedovoljno odmarajućeg spavanja. 

U našem istraživanju tijekom pandemije u hrvatskoj populaciji, više od 20 posto ispitanika prijavilo je nesanicu koja je nastala sada zbog pandemije i koju prije nisu imali. Ali, zapravo je važnija obrnuta poveznica: pacijenti koji imaju povremene prekide disanja tijekom spavanja, poznate kao apneja, posebno su rizična skupina.

Budući da je apneja povezana s povišenim krvnim tlakom te šećernom bolešću tipa 2 i debljinom, to je i logično. Upravo se u svijetu i nas prikupljaju i obrađuju podaci koji će nam dati više informacija o ishodima koronavirusne bolesti u tih bolesnika.

Može li se već sad naslutiti zašto se problemi s nesanicom javljaju nakon prebolijevanja COVID-a?

– Zasad je još teško govoriti na čemu se temelji ta povezanost, ali već postoji dovoljno dokaza koji povezuju virus SARS-CoV-2 sa živčanim sustavom. Vjerojatno je učinak virusa na živčane stanice ili neurone veliki, a te stanice nemaju kapacitete za brzi oporavak.

Do kakvih ste još rezultata došli u vašem istraživanju koje ste spomenuli?

– Važno je istaknuti da su očite negativne posljedice po mentalno zdravlje i u odrasloj populaciji i u studenata, da je spavanje tijekom pandemije manje kvalitetno i da je povećana učestalost nesanice, moguće i kao posljedica značajne promjene životnog stila uslijed pandemije.

Naime, istraživanja smo radili već za prvog zatvaranja u proljeće 2020., ali i kasnije, na preko tri tisuće ispitanika diljem Hrvatske i oko tisuću studenata

Koliko dugo mogu potrajati problemi s nesanicom nakon preboljenja COVID-a?

– Mogu jako dugo potrajati, pa i do pola godine i ili duže. Kao što sam rekao, neki od tih problema izravno su uzrokovan virusom i njegovim učincima na središnji živčani sustav, ali dio može biti uzrokovan i čitavom situacijom u svezi s pandemijom, a posebice našom reakcijom na nju.

Poznato je 80-ak vrsta poremećaja spavanja. Kojih je "top 5" u vašoj praksi? I zašto je upravo tako, zašto oni?

– Oko 80 poremećaja spavanja podijeljeno je u nekoliko kategorija, pa razlikujemo insomnije ili nesanice, hipersomnije odnosno predugo spavanje, čudna zbivanja tijekom spavanja koja zovemo parasomnije, potom poremećaje cirkadijanog ritma ili ritma budnosti i spavanja tijekom dana, poremećaja mišićne aktivnosti tijekom spavanja – poput sindroma nemirnih nogu i nekih drugih...

No,  danas su u čitavom svijetu, pa i u nas, najčešći poremećaji zbog kojih pacijenti dolaze u centre za medicine spavanja ili laboratorije za spavanje – poremećaji disanja tijekom spavanja.

---

image
Ilustracija/AFP
---


Zna li se zašto je tako?

– Zadnjih godina povećava se javna svjesnost o postojanju apneje tijekom spavanja, ne samo u općoj populaciji već i u populaciji stručnjaka doktora medicine različitih specijalnosti, te o tome koliko je ozbiljna ta bolest i koliko je pogubna za opće zdravlje.

Ona dovodi do značajno većeg pobolijevanja i smrtnosti zbog srčano-žilnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, debljine i čitavog niza drugih problema. To je bolest koja me počela impresionirati tijekom mog znanstvenog usavršavanja u neuroznanosti u SAD-u nakon stečene diplome doktora medicine.

A kroz ovih više od dvadeset godina u kojima sam svjedočio o velikom napretku u shvaćanju ozbiljnosti te bolesti širom svijeta, a posebice u Europi i u Hrvatskoj, još uvijek me toliko impresionira da je postala fokus znanstvenoistraživačkih aktivnosti čitavog mog tima u Splitu i velikog broja međunarodnih suradnika.

Koliko se ljudi trenutačno liječi u Splitu od poremećaja spavanja?

– U našem Centru za medicinu spavanja Medicinskog fakulteta i KBC-a Split imamo već preko 4500 pacijenata s poremećajima spavanja koji su bili dijagnosticirani i liječeni u nas, a dolaze nam pacijenti iz čitave države i iz inozemstva jer je naš Centar jedan od rijetkih u Hrvatskoj i u našem okružju s europskom akreditacijom i referentni je centar Ministarstva zdravstva RH.

Je li uopće dovoljno osvještena potreba liječenja poremećaja sna, pa i onog  najgoreg – nesanice?

– Nažalost, odgovor je vrlo kratak i vrlo jasan – ne. Osim toga, nisam sasvim siguran da je, kako kažete, nesanica najgori poremećaj spavanja.

Ali, istina je da ona može biti iznimno ozbiljna, pa pacijenti s izraženom nesanicom doživljavaju svoju bolest takvom da zapravo nikad nisam vidio druge pacijente s tako teškim doživljajem svoje bolesti i s tako teškom patnjom kao pacijente s teškom i dugotrajnom nesanicom.

Tu se pojavljuje naglašen strah pacijenata da će poludjeti ili umrijeti zbog nespavanja. Srećom, to ipak nije baš tako.

---

image
Ilustracija/AFP
---


Zar nemaju dobar razlog za to?

– Nesanica je, naravno, težak poremećaj spavanja koji može biti vrlo ozbiljan i koji se teško liječi, ali ipak je to i bolest za koju pacijenti znaju da je imaju.

Međutim, postoje poremećaji spavanja za koje pacijenti uopće pojma nemaju da ih imaju. A mogu dovesti do lošeg funkcioniranja tijekom dana i mogu biti pogubni za zdravlje.

Takva je primjerice apneja tijekom spavanja. Opet moram reći – nažalost, ogroman broj tih pacijenata neprepoznat je, nedijagnosticiran i neliječen. Tu su među nama, često im se događa da ih zovu glasnim hrkačima, da nisu omiljeni u društvu kad spavaju s nekim u istom prostoru, ali uglavnom se to doživljava pomalo i kao šaljivi detalj.

Međutim, njihovi prestanci disanja tijekom spavanja i značajna sniženja razine kisika u krvi, koja se mogu ponavljati i po nekoliko stotina puta, uopće nisu šaljivi. Jedna od važnijih naših zadaća je podizanje osviještenosti o tom poremećaju spavanja.

Koliko suvremeni, da ne kažem neprirodni, stil života – često nametnut i okolnostima ne koje ne možemo da utječemo njih – razara naše spavanje?

– Prema mom osobnom mišljenju, a i prema brojnim podacima iz znanstvene literature, današnji način života zaista je poseban izazov za naše spavanje, a time i za naše normalno dnevno funkcioniranje i za zdravlje općenito.

Prema podacima, sve su češće nesanice, ali i apneje. Međutim, ipak je izravno najviše pogođen naš normalni cirkadijani ritam i najčešće se prvo javljaju poremećaji spavanja u svezi s tim.

Što je cirkadijani ritam i kakvi su to poremećaji?

– Naš mozak ima tzv. biološki sat u jednom dubokom dijelu mozga, hipotalamusu, u jednoj malenoj jezgri koju nazivamo suprahijazmatska jezgra. Taj dio mozga glavni je predvodnik našeg ritma budnosti i spavanja, a to znači da ga slijede i svi naši organi, pa veliki dio naših tkiva i stanica imaju tzv. satove, odnosno vrijeme kad najbolje funkcioniraju ili obavljaju određene svoje zadaće.

Ako se taj ritam ne poštuje, logično je da se događaju poremećaji funkcije, što može dovesti i do određenih simptoma ili do bolesti. A zbog našeg načina života, velikih obveza, užurbanosti, ovisnosti o sve pametnijim uređajima, sve manje pratimo ritam našega mozga koji je usklađen i s prirodom oko nas.

Dobro, što se događa poremeti li se taj ritam?

– Vjerojatno je najveći izazov suvremenog društva nekvalitetnije spavanje, a ono se najčešće opaža kao kraće negoli nam je to potrebno. Doduše, kvantitet odnosno dužina spavanja ne znači nužno i kvalitetno, dobro spavanje.

Ipak, treba istaknuti, ako spavamo kraće, što je danas vrlo rašireno, pa makar i pola sata ili sat i to kroz duže vremensko razdoblje, javljaju se ozbiljni simptomi.

---

image
Ilustracija/AFP
---


A to su?

– Pa, svakako nervoza, razdražljivost, nemir, depresivnost, loše funkcioniranje, nedostatk energije i kronični umor, a to sve nalikuje i određenim psihijatrijskim stanjima. To nazivamo kroničnom deprivacijom ili "dugom" spavanja, a to je puno ozbiljniji poremećaj od akutne deprivacije spavanja, ono kad probdijemo noć ili čak i dvije.

Od toga se puno brže i lakše oporavimo.

Tu bismo se mogli vratiti na posljedice suvremenog stila života, na odlazak u krevet s mobitelom i slično... Ne utječe li to na kronično "otkidanje" od sna?

– Apsolutno. Naše normalno spavanje danas sve više remeti neodgovarajuća uporaba pametnih uređaja i tzv. plavo svjetlo koje velika većina njih emitira. O tome se sve više govori i zna, ali to prihvaćamo kao nešto normalno. Nije nam drago, ali, eto, to je mala cijena koju moramo platiti.

U današnjem suvremenom načinu života puno je takvih "malih cijena" koje moramo platiti, pa se kumuliraju i doista postaju značajno visoke, a plaćamo ih sve lošijim osjećanjem, raspoloženjem, sve većim osjećajem umora, a na koncu i sve većim zdravstvenim rizicima.

Takvim načinom života naročito su ugroženi zaposleni ljudi, ali i oni na koje moramo posebno misliti, a to su mladi, đaci i studenti. O ugrozama po njihovo zdavlje, osobito mentalno, zbog kraćeg spavanja i razvijanja duga spavanja, zbog potpuno nebioloških noćnih izlazaka vikendom i slično, mogao bih vam govoriti nadugo i naširoko.

Tim se pitanjima bavimo i u našim znanstvenoistraživačkim radovima i mogu reći da rezultati nisu dobri i da je najbolja ilustracija da se veliki broj tih mladih ljudi osjeća loše i kronično umornima.

Pa kakvi su rezultati, kad ih već spominjete?

– Prema našim istraživanjima sa Zavoda za neuroznanost Medicinskoga fakulteta u Splitu i Katedre za neuroznanost Medicinskoga fakulteta u Mostaru, više od 30 posto maturanata i studenata početnih godina Sveučilišta u Splitu i Mostaru – ali i onih u drugim sveučilišnim centrima u Hrvatskoj, ili čak onih u SAD-u, koji su također sudjelovali u našim istraživanjima – izjavljuje da je kronično umorno.

To je vrlo zabrinjavajući podatak, posebice što i drugi rezultati istih istraživanja pokazuju vrlo lošu higijenu spavanja ili loše navike spavanja naše, ali i svjetske mladeži.

Kada govorite o njihovim "nebiološkim noćnim izlascima", možemo li ipak konstatirati da nemaju svi isti ritam? Je li, recimo, nužno zdravije biti jutarnji nego noćni tip?

– Istina, cirkadijani ritam koji sam ranije spomenuo može se razlikovati među ljudima, pa su neki više jutarnji, a drugi više večernji tipovi osoba. Pored toga, treba naglasiti da većina mlađih ljudi ima ritam kao večernji tipovi koji bolje funkcioniraju u večernjim ili noćnim satima i ujutro se kasnije bude, a većina starijih osoba imaju taj ritam kao jutarnji tipovi, što znači da navečer ranije liježu, a ujutro se ranije bude i bolje funkcioniraju.

To je fiziološki tako i brojne su studije to potvrdile. Na žalost, naš društveni život je uglavnom organiziran tako da ne poštuje te razlike.

Na koji način?

– Pa tako što mlade osobe, kojima ujutro ranije počinje škola, ne odspavaju koliko im fiziološki treba, što dovodi do duga spavanja. Ukratko, mladi nedovoljno spavaju tijekom radnog tjedna kad imaju nastavu, a vikendom izlaze kasno navečer ili noću, pa nisu u stanju nadoknaditi dug spavanja.

---

image
Ilustracija/AFP
---


A oni su i ti koji do kasnije bulje u mobitele. Roditelji teško mogu kontrolirati djecu da ne koriste mobitele, igrice, računala i slično u kasnijim večernjim satima, a ujutro je buđenje vrlo rano jer im je tako organizirana nastava u školama. Sve to zajedno za posljedicu nosi kronični umor, poteškoće s učenjem i općim funkcioniranjem, te lošiji uspjeh u školi ili fakultetu.

A zašto stariji ljudi idu ranije spavati, ali i spavaju manje, i je li to prirodno?

– Biološki sat u mozgu starijih ljudi nešto drukčije radi odnosno pomiče se prema ranijim vrijednostima, pa oni u prosjeku ranije odlaze na počinak i ranije se bude. Pored toga, u njih se događaju i određene negativne promjene u funkcioniranju neurona u mozgu, pa je i kontinuitet spavanja poremećen, puno su učestalija buđenja tijekom noći, smanjeno je sporovalno spavanje i REM stadij spavanja.

Naravno da se pojavljuju i druge bolesti i bolna stanja koja remete normalno spavanje, pa je zbog svega toga smanjeno trajanje spavanja u starijih ljudi. Međutim, to još uvijek ne mora značiti da im je potrebno manje spavanja. Nekima jest, ali neki jednostavno ne mogu spavati dulje, a bilo bi im potrebno i bolje bi se osjećali da mogu.

Koji su općenito najčešći uzroci poremećaja spavanja?

– Kao neuroznanstveniku i istraživaču u području medicine spavanja, naravno da mi je najveći izazov otkriti uzroke, pa onda i naći najbolji put kako pomoći pacijentima. Međutim, nekad vam i sami pacijenti dobro znaju reći što im je uzrok problema sa spavanjem, a ponekad i najopsežnije svjetske studije na milijunima pacijenata ne mogu doći do suvislog zaključka što je uzrok nekog poremećaja spavanja.

Kad je riječ o nesanicama, moguće je ustanoviti da je određeni životni problem ili trenutna situacija dovela do problema sa spavanjem. Ali, nekad je uzrok složena neurofiziologija mozga gdje se određeni skupovi neurona oštećeni ili se događa problem s komunikacijom različitih skupina neurona u mozgu i gotovo je nemoguće doći do pravog uzroka.

A što uzrokuje apneju pri spavanju?

– Danas je možda jedan od najvećih izazova otkriti uzrok apneje jer se sve donedavno mislilo da ljudi imaju problem s disanjem tijekom noći zbog debljine i da će se, kad smršave, taj problem riješiti. Ali, to je istina samo za vrlo mali dio bolesnika, a za neke je dokazano da prvo nastupe prestanci disanja tijekom spavanja i jedna od posljedica je debljanje.

Ponavljam – posljedica, a ne uzrok. Općenito danas u znanosti smatramo, a imamo i dosta dobre dokaze za takve pretpostavke, da vrlo često prvo nastupe problemi s hrkanjem, pa onda i prestanci disanja tijekom spavanja. A sve to onda dovodi do povećanja krvnog tlaka, pojave šećerne bolesti tipa 2 i čitavog niza drugih zdravstvenih komplikacija.

I to je vrlo logično, jer kad razgovarate s pacijentima oni obično dugo godina prije dolaska k vama imaju iskustvo da je netko primijetio da hrču, da prestaju disati pri spavanju... puno prije negoli se pojavio bilo kakav drugi zdravstveni problem.

Je li bolje koristiti farmakološka sredstva za potpomognuto spavanje ili inzistirati na prirodnom reguliranju sna, makar to bio teži, dugotrajniji način, za koje vrijeme zapravo ozbiljno patite?

– Farmakoloških sredstava za, kako kažete, potpomognuto spavanje, nažalost je jako puno. To samo na prvu zvuči dobro, ali zapravo nije. Još uvijek traje iznimno velika potraga u znanosti za izvrsnim lijekom za spavanje, jer ga zapravo i nema.

Jedni od najpropisivanijih lijekova uopće su benzodiazepini. U njih spada diazepam, generički lijek koji se može naći pod jako velikim brojem farmaceutskih naziva, te jako veliki niz sličnih pripravaka koji imaju i slične učinke, ali različite po trajanju učinka.

---

image
Ilustracija/AFP
---


Među deset najpropisivanijih lijekova uopće, u razvijenim zemljama svijeta, donedavno je uvijek bilo dva ili tri benzodiazepina.

Kako oni funkcioniraju?

– Jedan od glavnih učinaka tih lijekova je hipnotski učinak ili izazivanje pospanosti, što zapravo i tražimo od lijeka za spavanje. Ali, istodobno smiruju i usporavaju čovjeka, smanjuju tjeskobe te utječu na opuštanje mišića. Dakle, imamo koktel učinaka.

Da bi se osigurao primarno hipnotski, odnosno učinak na spavanje, pokušano je s novijim lijekovima, ali i oni imaju svoja ograničenja i nisu idealni.

A što je s biljnim pripravcima, koji se nabavljaju bez recepta?

– Istina, mnogi pokušavaju s tzv. biljnim pripravcima jer naši su ljudi zapravo  još uvijek često skloni vjerovanju u navodnu prirodnost biljnih pripravaka, a neprirodnost farmaceutskih pripravaka koji su rezultat opsežnih znanstvenih istraživanja.

A činjenica je da i biljni pripravci i lijekovi djeluju na iste ciljeve odnosno najčešće na iste receptore u mozgu, ali su u lijekovima uglavnom pročišćene aktivne tvari.

---

image

Prof.dr.sc. Zoran Đogaš

Tom Dubravec/Cropix
---


Odakle to nepovjerenje?

– Nepovjerenju prema lijekovima, naravno, pridonosi i neizmjerni profit farmaceutskih kuća koji, pored zdrave skepse, hrani i očite zablude.

Kako god bilo, zapravo je uzimanje različitih pripravaka, pa i lijekova za spavanje, ogromno, a najčešće se ipak radi o metodi pokušaja i pogrešaka jer se u primjenu ide bez prave dijagnostičke obrade i bez konzultiranja stručnjaka za medicinu spavanja, kojih je ionako jako malo. Stoga je najčešći ishod takvog uzimanja raznih pripravaka za spavanje – neuspjeh.

Kako onda riješiti problem?

– Nesanica je najbolji primjer za opisano, pa se u liječenju zapravo nužno koriste i drugi pristupci osim uzimanja lijekova. Primjerice, učenje o higijeni spavanja, racionalno povezivanje nekih naših postupaka i ponašanja s učincima na spavanje, kao u kognitivno-bihejvioralnoj terapiji, ili dublja analiza kroz određene oblike psihoterapije.

Tako se može doći do otkrivanja mogućih uzroka problema sa spavanjem, bilo da je riječ  o poremećenog usnivanja ili teškoćama s održavanjem spavanja, ili o ranojutarnjim buđenjima, što su sve oblici nesanice ili insomnije.

---

'Hrvatska kotira visoko, ali...'

Koliko je vaš Centar za medicinu spavanja pridonio osvještavanju problema oko spavanja i njihovom liječenju? 

– Teško je objektivno govoriti o sebi i o svom timu, pa je možda najbolje navesti neke činjenice kojima se može steći uvid u naše djelovanje.

Kad sam se vratio iz SAD-a gdje sam nakon diplomiranja na studiju medicine boravio na postdoktorskom usavršavanju i proveo gotovo četiri godine u vrhunskoj svjetskoj znanosti iz neurofiziologije i neurofarmakologije moždanog nadzora disanja, pokušao sam uspostaviti laboratorij za poremećaje spavanja.

Cilj mi je  bio pomoći brojnim pacijentima koji prestaju disati, odnosno imaju apneju, tijekom spavanja. A to je bolest o kojoj sam malo znao prije mog američkog iskustva.

Zapravo sam htio iskoristiti neki već postojeći laboratorij, kako su to radile moje kolege u svijetu, ali takvoga laboratorija u Splitu nije bilo. Ne samo u Splitu, nego nigdje u zemlji i okružju, osim laboratorija u Zagrebu u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče.

Dakle, trebalo je krenuti od nule, čak i malo ispod nule, jer je trebalo i nekakvo prethodno rušenje za doći do nule, a trebalo je i jako puno upornosti, strpljenja i ustrajnosti, kao i pomoći kolega koje su shvaćale veliku potrebu za tim sadržajem u nas.

Poput prof. dr. sc. Gorana Račića koji je specijalist otorinolaringolog i koji se također istraživački bavio hrkanjem i uzrocima opstrukcije u gornjim dišnim putovima koji su dovodili do prekida disanja u spavanju u njegovih pacijenata.

Zajedno smo s našim tada mladim kolegama sa Zavoda za neuroznanost Medicinskog fakulteta u Splitu prije dvadesetak godina u jednom zabačenom i napuštenom dijelu KBC-a Split u zgradi na Križinama, na bivšem odjelu za neuropsihijatriju, uspostavili Laboratorij za poremećaje spavanja.

Ostalo je povijest?

– Možete i tako reći jer danas je to suvremeni Centar za medicinu spavanja koji ima europsku akreditaciju, referentni je centar Ministarstva zdravstva RH, partner je u najvećim europskim asocijacijama i velikim EU projektima za istraživanje poremećaja disanja tijekom spavanja, mjesto je gdje je izrađeno desetak doktorskih disertacija, a neke su u tijeku izrade, gdje se odrađuje suvremena nastava iz medicine spavanja za studente medicine i drugih studija u području biomedicine i zdravstva te za jedinstveni specijalistički studij medicine spavanja u Hrvatskoj i u Europi.

Studenti imaju najbolju edukaciju iz medicine spavanja u RH, a usuđujem se reći i u EU jer sam godinama bio član uprave i na čelu Edukacijskog odbora krovnoga europskog društva za medicinu spavanja European Sleep Research Society.

Sve su to zapravo pokazatelji važne uloge koju Hrvatska ima u europskoj medicini spavanja, ali broj somnologa – stručnjaka za medicinu spavanja – premali je i apsolutno nedovoljan.

Nadamo se da će se sad, skorim završetkom specijalističkog studija iz medicine spavanja, taj broj povećati na nekih petnaestak doktora medicine, uz još trojicu njih koji su umirovljenici, mada to još uvijek ni izbliza nije dovoljno za zemlju poput naše.

---

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => O LIJEKOVIMA I OSTALOM [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [extra_fields_search] => O LIJEKOVIMA I OSTALOM 2 0 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2022-03-10 13:39:35 [created_by] => 264 [created_by_alias] => Sandro Pogutz [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2022-03-15 16:38:50 [modified_by] => 264 [publish_up] => 2022-03-15 15:55:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 98 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 264 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovija događanja i savjeti za kvalitetan život [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, showbiz, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, putovanja, tehnologija, gastro, dom, obitelj, karijera, viral [secure] => 0 [page_title] => Život [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2022\/03\/10\/21280272.jpg","\/images\/slike\/2022\/03\/10\/21280270.jpg","\/images\/slike\/2022\/03\/10\/21280274.jpg","\/images\/slike\/2022\/03\/10\/21280276.jpg","\/images\/slike\/2022\/03\/10\/21280278.jpg","\/images\/slike\/2022\/03\/10\/21280280.jpg","\/images\/slike\/2022\/03\/10\/21280282.jpg","\/images\/slike\/2022\/03\/10\/21280284.jpg","\/images\/slike\/2022\/03\/10\/21280286.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Ilustracija\/AFP","Ilustracija\/AFP","Ilustracija\/AFP","Ilustracija\/AFP","Ilustracija\/AFP","Ilustracija\/AFP","Ilustracija\/AFP","Tom Dubravec\/Cropix","Tom Dubravec\/Cropix"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","","","

Prof.dr.sc. Zoran \u0110oga\u0161<\/p>\n","

Prof.dr.sc. Zoran \u0110oga\u0161<\/p>\n"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1280","hd_21280272_1920.jpg":"1920x1080","k_21280272_1280.jpg":"1280x1280","k_21280272_1024.jpg":"1024x1024","k_21280272_640.jpg":"640x640","k_21280272_480.jpg":"480x480","k_21280272_340.jpg":"340x340","k_21280272_220.jpg":"220x220","o_21280272_1280.jpg":"1280x853","o_21280272_1024.jpg":"1024x682","o_21280272_640.jpg":"640x426","o_21280272_480.jpg":"480x320","o_21280272_340.jpg":"340x226","o_21280272_220.jpg":"220x146","h_21280272_1280.jpg":"1280x854","h_21280272_1024.jpg":"1024x683","h_21280272_640.jpg":"640x427","h_21280272_480.jpg":"480x320","h_21280272_340.jpg":"340x227","h_21280272_220.jpg":"220x147","pp_21280272_1280.jpg":"1006x1280","pp_21280272_1024.jpg":"805x1024","pp_21280272_640.jpg":"503x640","pp_21280272_480.jpg":"377x480","pp_21280272_340.jpg":"267x340","pp_21280272_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_21280270_1920.jpg":"1920x1080","k_21280270_1280.jpg":"1280x1280","k_21280270_1024.jpg":"1024x1024","k_21280270_640.jpg":"640x640","k_21280270_480.jpg":"480x480","k_21280270_340.jpg":"340x340","k_21280270_220.jpg":"220x220","o_21280270_1280.jpg":"1280x853","o_21280270_1024.jpg":"1024x682","o_21280270_640.jpg":"640x426","o_21280270_480.jpg":"480x320","o_21280270_340.jpg":"340x226","o_21280270_220.jpg":"220x146","h_21280270_1280.jpg":"1280x854","h_21280270_1024.jpg":"1024x683","h_21280270_640.jpg":"640x427","h_21280270_480.jpg":"480x320","h_21280270_340.jpg":"340x227","h_21280270_220.jpg":"220x147","pp_21280270_1280.jpg":"1006x1280","pp_21280270_1024.jpg":"805x1024","pp_21280270_640.jpg":"503x640","pp_21280270_480.jpg":"377x480","pp_21280270_340.jpg":"267x340","pp_21280270_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_21280274_1920.jpg":"1920x1080","k_21280274_1280.jpg":"1280x1280","k_21280274_1024.jpg":"1024x1024","k_21280274_640.jpg":"640x640","k_21280274_480.jpg":"480x480","k_21280274_340.jpg":"340x340","k_21280274_220.jpg":"220x220","o_21280274_1280.jpg":"1280x853","o_21280274_1024.jpg":"1024x682","o_21280274_640.jpg":"640x426","o_21280274_480.jpg":"480x320","o_21280274_340.jpg":"340x226","o_21280274_220.jpg":"220x146","h_21280274_1280.jpg":"1280x854","h_21280274_1024.jpg":"1024x683","h_21280274_640.jpg":"640x427","h_21280274_480.jpg":"480x320","h_21280274_340.jpg":"340x227","h_21280274_220.jpg":"220x147","pp_21280274_1280.jpg":"1006x1280","pp_21280274_1024.jpg":"805x1024","pp_21280274_640.jpg":"503x640","pp_21280274_480.jpg":"377x480","pp_21280274_340.jpg":"267x340","pp_21280274_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x2878","hd_21280276_1920.jpg":"1920x1080","k_21280276_1280.jpg":"1280x1280","k_21280276_1024.jpg":"1024x1024","k_21280276_640.jpg":"640x640","k_21280276_480.jpg":"480x480","k_21280276_340.jpg":"340x340","k_21280276_220.jpg":"220x220","o_21280276_1280.jpg":"1280x1918","o_21280276_1024.jpg":"1024x1534","o_21280276_640.jpg":"640x959","o_21280276_480.jpg":"480x719","o_21280276_340.jpg":"340x509","o_21280276_220.jpg":"220x329","h_21280276_1280.jpg":"1280x854","h_21280276_1024.jpg":"1024x683","h_21280276_640.jpg":"640x427","h_21280276_480.jpg":"480x320","h_21280276_340.jpg":"340x227","h_21280276_220.jpg":"220x147","pp_21280276_1280.jpg":"1006x1280","pp_21280276_1024.jpg":"805x1024","pp_21280276_640.jpg":"503x640","pp_21280276_480.jpg":"377x480","pp_21280276_340.jpg":"267x340","pp_21280276_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1281","hd_21280278_1920.jpg":"1920x1080","k_21280278_1280.jpg":"1280x1280","k_21280278_1024.jpg":"1024x1024","k_21280278_640.jpg":"640x640","k_21280278_480.jpg":"480x480","k_21280278_340.jpg":"340x340","k_21280278_220.jpg":"220x220","o_21280278_1280.jpg":"1280x854","o_21280278_1024.jpg":"1024x683","o_21280278_640.jpg":"640x427","o_21280278_480.jpg":"480x320","o_21280278_340.jpg":"340x226","o_21280278_220.jpg":"220x146","h_21280278_1280.jpg":"1280x854","h_21280278_1024.jpg":"1024x683","h_21280278_640.jpg":"640x427","h_21280278_480.jpg":"480x320","h_21280278_340.jpg":"340x227","h_21280278_220.jpg":"220x147","pp_21280278_1280.jpg":"1006x1280","pp_21280278_1024.jpg":"805x1024","pp_21280278_640.jpg":"503x640","pp_21280278_480.jpg":"377x480","pp_21280278_340.jpg":"267x340","pp_21280278_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_21280280_1920.jpg":"1920x1080","k_21280280_1280.jpg":"1280x1280","k_21280280_1024.jpg":"1024x1024","k_21280280_640.jpg":"640x640","k_21280280_480.jpg":"480x480","k_21280280_340.jpg":"340x340","k_21280280_220.jpg":"220x220","o_21280280_1280.jpg":"1280x853","o_21280280_1024.jpg":"1024x682","o_21280280_640.jpg":"640x426","o_21280280_480.jpg":"480x320","o_21280280_340.jpg":"340x226","o_21280280_220.jpg":"220x146","h_21280280_1280.jpg":"1280x854","h_21280280_1024.jpg":"1024x683","h_21280280_640.jpg":"640x427","h_21280280_480.jpg":"480x320","h_21280280_340.jpg":"340x227","h_21280280_220.jpg":"220x147","pp_21280280_1280.jpg":"1006x1280","pp_21280280_1024.jpg":"805x1024","pp_21280280_640.jpg":"503x640","pp_21280280_480.jpg":"377x480","pp_21280280_340.jpg":"267x340","pp_21280280_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1440","hd_21280282_1920.jpg":"1920x1080","k_21280282_1280.jpg":"1280x1280","k_21280282_1024.jpg":"1024x1024","k_21280282_640.jpg":"640x640","k_21280282_480.jpg":"480x480","k_21280282_340.jpg":"340x340","k_21280282_220.jpg":"220x220","o_21280282_1280.jpg":"1280x960","o_21280282_1024.jpg":"1024x768","o_21280282_640.jpg":"640x480","o_21280282_480.jpg":"480x360","o_21280282_340.jpg":"340x255","o_21280282_220.jpg":"220x165","h_21280282_1280.jpg":"1280x854","h_21280282_1024.jpg":"1024x683","h_21280282_640.jpg":"640x427","h_21280282_480.jpg":"480x320","h_21280282_340.jpg":"340x227","h_21280282_220.jpg":"220x147","pp_21280282_1280.jpg":"1006x1280","pp_21280282_1024.jpg":"805x1024","pp_21280282_640.jpg":"503x640","pp_21280282_480.jpg":"377x480","pp_21280282_340.jpg":"267x340","pp_21280282_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1303","hd_21280284_1920.jpg":"1920x1080","k_21280284_1280.jpg":"1280x1280","k_21280284_1024.jpg":"1024x1024","k_21280284_640.jpg":"640x640","k_21280284_480.jpg":"480x480","k_21280284_340.jpg":"340x340","k_21280284_220.jpg":"220x220","o_21280284_1280.jpg":"1280x868","o_21280284_1024.jpg":"1024x694","o_21280284_640.jpg":"640x434","o_21280284_480.jpg":"480x325","o_21280284_340.jpg":"340x230","o_21280284_220.jpg":"220x149","h_21280284_1280.jpg":"1280x854","h_21280284_1024.jpg":"1024x683","h_21280284_640.jpg":"640x427","h_21280284_480.jpg":"480x320","h_21280284_340.jpg":"340x227","h_21280284_220.jpg":"220x147","pp_21280284_1280.jpg":"1006x1280","pp_21280284_1024.jpg":"805x1024","pp_21280284_640.jpg":"503x640","pp_21280284_480.jpg":"377x480","pp_21280284_340.jpg":"267x340","pp_21280284_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1307","hd_21280286_1920.jpg":"1920x1080","k_21280286_1280.jpg":"1280x1280","k_21280286_1024.jpg":"1024x1024","k_21280286_640.jpg":"640x640","k_21280286_480.jpg":"480x480","k_21280286_340.jpg":"340x340","k_21280286_220.jpg":"220x220","o_21280286_1280.jpg":"1280x871","o_21280286_1024.jpg":"1024x697","o_21280286_640.jpg":"640x435","o_21280286_480.jpg":"480x326","o_21280286_340.jpg":"340x231","o_21280286_220.jpg":"220x149","h_21280286_1280.jpg":"1280x854","h_21280286_1024.jpg":"1024x683","h_21280286_640.jpg":"640x427","h_21280286_480.jpg":"480x320","h_21280286_340.jpg":"340x227","h_21280286_220.jpg":"220x147","pp_21280286_1280.jpg":"1006x1280","pp_21280286_1024.jpg":"805x1024","pp_21280286_640.jpg":"503x640","pp_21280286_480.jpg":"377x480","pp_21280286_340.jpg":"267x340","pp_21280286_220.jpg":"173x220"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 204 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 264 [name] => Život [alias] => zivot [description] => [parent] => 254 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 3 [params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 1 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7444123 Threads: 3 Questions: 1533355300 Slow queries: 4662358 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 110725308 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 55 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front03 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '240' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /mozaik/zivot ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 264 [name] => Život [alias] => zivot [parent] => 254 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /mozaik/zivot ) ) [link] => /mozaik/zivot/pacijenti-se-boje-da-ce-poludjeti-ili-umrijeti-zbog-nespavanja-dr-zoran-dogas-nam-otkriva-s-kakvim-sve-problemima-ljudi-dolaze-kakve-posljedice-na-san-ima-preboljeni-covid-sto-nam-se-generalno-dogada-1175848 [printLink] => /mozaik/zivot/pacijenti-se-boje-da-ce-poludjeti-ili-umrijeti-zbog-nespavanja-dr-zoran-dogas-nam-otkriva-s-kakvim-sve-problemima-ljudi-dolaze-kakve-posljedice-na-san-ima-preboljeni-covid-sto-nam-se-generalno-dogada-1175848?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 472530 [name] => dr. Zoran Đogaš [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => dr-zoran-dogas [link] => /tag/dr-zoran-dogas ) [1] => stdClass Object ( [id] => 216226 [name] => nesanica [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => nesanica [link] => /tag/nesanica ) [2] => stdClass Object ( [id] => 492088 [name] => apneja [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => apneja [link] => /tag/apneja ) [3] => stdClass Object ( [id] => 603581 [name] => poremećaji spavanja [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2020-03-13 08:02:11 [main_article_id] => 0 [alias] => poremecaji-spavanja [link] => /tag/poremecaji-spavanja ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => O LIJEKOVIMA I OSTALOM [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => ‘Pacijenti se boje da će poludjeti ili umrijeti zbog nespavanja!‘: dr. Zoran Đogaš nam otkriva s kakvim sve problemima ljudi dolaze, kakve posljedice na san ima preboljeni Covid, što nam se generalno događa [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-12-11-04-17-264 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1342 [gender] => m [description] => [image] => 1342.png [url] => [group] => 0 [plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"3","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""} ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/03/10/21280272.jpg [galleryCount] => 9 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => Ilustracija/AFP [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/03/10/21280272.jpg [title] => Ilustracija/AFP ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/03/10/21280270.jpg [title] => Ilustracija/AFP ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/03/10/21280274.jpg [title] => Ilustracija/AFP ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/03/10/21280276.jpg [title] => Ilustracija/AFP ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/03/10/21280278.jpg [title] => Ilustracija/AFP ) [5] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/03/10/21280280.jpg [title] => Ilustracija/AFP ) [6] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/03/10/21280282.jpg [title] => Ilustracija/AFP ) [7] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/03/10/21280284.jpg [title] =>

Prof.dr.sc. Zoran Đogaš

Tom Dubravec/Cropix ) [8] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/03/10/21280286.jpg [title] =>

Prof.dr.sc. Zoran Đogaš

Tom Dubravec/Cropix ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Kako spavate ovih dana? Loše? Pandemija zapravo još nije završila, iako više nije tako "spektakularna" kao nove, strašne vijesti iz Ukrajine.

Do jučer ste se bojali virusa ili cijepljenja, danas vas možda muči predstojeća inflacija, cijena goriva, opća egzistencijalna nesigurnost ili čak strah od atomskog rata? Previše je događaja danas, a dosta toga i u stilu života, što atakira na naš miran san. 

Problemi sa spavanjem jako su ozbiljna stvar, a naš zdravstveni sustav nije dovoljno kapacitiran za njihovo rješavanje. No, to ne znači da nema vrhunske stručnjake.

Građani Splita i oni koji mu gravitiraju u stanovitoj su prednosti jer imaju Centar za medicinu spavanja Medicinskog fakulteta i Kliničkog bolničkog centra Split.

Instituciju relevantnu u međunarodnim okvirima, u ponečem i vodeću. Njegov osnivač i voditelj, prof. dr. sc. Zoran Đogaš, pionir je i zapravo jedan od malobrojnih stručnjaka, somnologa, u nas.

---

image

Prof.dr.sc. Zoran Đogaš

Tom Dubravec/Cropix
---


Na početku razgovora logično smo se odmah "zakačili" na pandemiju, "lockdown", samu bolest i sve oko nje što je moguće utjecalo na (ne)miran san mnogih u nas i svijetu.

No, budući da su poremećaji spavanja mnogo šira tema od onog što se otvara tim aktualnim povodom, dr. Đogaš u razgovoru ukazuje i na mnoge druge probleme zanimljive velikom broju ljudi. Suvremeni način života, naime, neprijatelj je sna mnogih...

Je li i kako COVID-19 utjecao ili bi mogao utjecati na kvalitetu i količinu spavanje?

– Preboljeni COVID-19 može utjecati na poremećaj spavanja, tako da se pojave neki od oblika nesanice ili nedovoljno odmarajućeg spavanja. 

U našem istraživanju tijekom pandemije u hrvatskoj populaciji, više od 20 posto ispitanika prijavilo je nesanicu koja je nastala sada zbog pandemije i koju prije nisu imali. Ali, zapravo je važnija obrnuta poveznica: pacijenti koji imaju povremene prekide disanja tijekom spavanja, poznate kao apneja, posebno su rizična skupina.

Budući da je apneja povezana s povišenim krvnim tlakom te šećernom bolešću tipa 2 i debljinom, to je i logično. Upravo se u svijetu i nas prikupljaju i obrađuju podaci koji će nam dati više informacija o ishodima koronavirusne bolesti u tih bolesnika.

Može li se već sad naslutiti zašto se problemi s nesanicom javljaju nakon prebolijevanja COVID-a?

– Zasad je još teško govoriti na čemu se temelji ta povezanost, ali već postoji dovoljno dokaza koji povezuju virus SARS-CoV-2 sa živčanim sustavom. Vjerojatno je učinak virusa na živčane stanice ili neurone veliki, a te stanice nemaju kapacitete za brzi oporavak.

Do kakvih ste još rezultata došli u vašem istraživanju koje ste spomenuli?

– Važno je istaknuti da su očite negativne posljedice po mentalno zdravlje i u odrasloj populaciji i u studenata, da je spavanje tijekom pandemije manje kvalitetno i da je povećana učestalost nesanice, moguće i kao posljedica značajne promjene životnog stila uslijed pandemije.

Naime, istraživanja smo radili već za prvog zatvaranja u proljeće 2020., ali i kasnije, na preko tri tisuće ispitanika diljem Hrvatske i oko tisuću studenata

Koliko dugo mogu potrajati problemi s nesanicom nakon preboljenja COVID-a?

– Mogu jako dugo potrajati, pa i do pola godine i ili duže. Kao što sam rekao, neki od tih problema izravno su uzrokovan virusom i njegovim učincima na središnji živčani sustav, ali dio može biti uzrokovan i čitavom situacijom u svezi s pandemijom, a posebice našom reakcijom na nju.

Poznato je 80-ak vrsta poremećaja spavanja. Kojih je "top 5" u vašoj praksi? I zašto je upravo tako, zašto oni?

– Oko 80 poremećaja spavanja podijeljeno je u nekoliko kategorija, pa razlikujemo insomnije ili nesanice, hipersomnije odnosno predugo spavanje, čudna zbivanja tijekom spavanja koja zovemo parasomnije, potom poremećaje cirkadijanog ritma ili ritma budnosti i spavanja tijekom dana, poremećaja mišićne aktivnosti tijekom spavanja – poput sindroma nemirnih nogu i nekih drugih...

No,  danas su u čitavom svijetu, pa i u nas, najčešći poremećaji zbog kojih pacijenti dolaze u centre za medicine spavanja ili laboratorije za spavanje – poremećaji disanja tijekom spavanja.

---

image
Ilustracija/AFP
---


Zna li se zašto je tako?

– Zadnjih godina povećava se javna svjesnost o postojanju apneje tijekom spavanja, ne samo u općoj populaciji već i u populaciji stručnjaka doktora medicine različitih specijalnosti, te o tome koliko je ozbiljna ta bolest i koliko je pogubna za opće zdravlje.

Ona dovodi do značajno većeg pobolijevanja i smrtnosti zbog srčano-žilnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, debljine i čitavog niza drugih problema. To je bolest koja me počela impresionirati tijekom mog znanstvenog usavršavanja u neuroznanosti u SAD-u nakon stečene diplome doktora medicine.

A kroz ovih više od dvadeset godina u kojima sam svjedočio o velikom napretku u shvaćanju ozbiljnosti te bolesti širom svijeta, a posebice u Europi i u Hrvatskoj, još uvijek me toliko impresionira da je postala fokus znanstvenoistraživačkih aktivnosti čitavog mog tima u Splitu i velikog broja međunarodnih suradnika.

Koliko se ljudi trenutačno liječi u Splitu od poremećaja spavanja?

– U našem Centru za medicinu spavanja Medicinskog fakulteta i KBC-a Split imamo već preko 4500 pacijenata s poremećajima spavanja koji su bili dijagnosticirani i liječeni u nas, a dolaze nam pacijenti iz čitave države i iz inozemstva jer je naš Centar jedan od rijetkih u Hrvatskoj i u našem okružju s europskom akreditacijom i referentni je centar Ministarstva zdravstva RH.

Je li uopće dovoljno osvještena potreba liječenja poremećaja sna, pa i onog  najgoreg – nesanice?

– Nažalost, odgovor je vrlo kratak i vrlo jasan – ne. Osim toga, nisam sasvim siguran da je, kako kažete, nesanica najgori poremećaj spavanja.

Ali, istina je da ona može biti iznimno ozbiljna, pa pacijenti s izraženom nesanicom doživljavaju svoju bolest takvom da zapravo nikad nisam vidio druge pacijente s tako teškim doživljajem svoje bolesti i s tako teškom patnjom kao pacijente s teškom i dugotrajnom nesanicom.

Tu se pojavljuje naglašen strah pacijenata da će poludjeti ili umrijeti zbog nespavanja. Srećom, to ipak nije baš tako.

---

image
Ilustracija/AFP
---


Zar nemaju dobar razlog za to?

– Nesanica je, naravno, težak poremećaj spavanja koji može biti vrlo ozbiljan i koji se teško liječi, ali ipak je to i bolest za koju pacijenti znaju da je imaju.

Međutim, postoje poremećaji spavanja za koje pacijenti uopće pojma nemaju da ih imaju. A mogu dovesti do lošeg funkcioniranja tijekom dana i mogu biti pogubni za zdravlje.

Takva je primjerice apneja tijekom spavanja. Opet moram reći – nažalost, ogroman broj tih pacijenata neprepoznat je, nedijagnosticiran i neliječen. Tu su među nama, često im se događa da ih zovu glasnim hrkačima, da nisu omiljeni u društvu kad spavaju s nekim u istom prostoru, ali uglavnom se to doživljava pomalo i kao šaljivi detalj.

Međutim, njihovi prestanci disanja tijekom spavanja i značajna sniženja razine kisika u krvi, koja se mogu ponavljati i po nekoliko stotina puta, uopće nisu šaljivi. Jedna od važnijih naših zadaća je podizanje osviještenosti o tom poremećaju spavanja.

Koliko suvremeni, da ne kažem neprirodni, stil života – često nametnut i okolnostima ne koje ne možemo da utječemo njih – razara naše spavanje?

– Prema mom osobnom mišljenju, a i prema brojnim podacima iz znanstvene literature, današnji način života zaista je poseban izazov za naše spavanje, a time i za naše normalno dnevno funkcioniranje i za zdravlje općenito.

Prema podacima, sve su češće nesanice, ali i apneje. Međutim, ipak je izravno najviše pogođen naš normalni cirkadijani ritam i najčešće se prvo javljaju poremećaji spavanja u svezi s tim.

Što je cirkadijani ritam i kakvi su to poremećaji?

– Naš mozak ima tzv. biološki sat u jednom dubokom dijelu mozga, hipotalamusu, u jednoj malenoj jezgri koju nazivamo suprahijazmatska jezgra. Taj dio mozga glavni je predvodnik našeg ritma budnosti i spavanja, a to znači da ga slijede i svi naši organi, pa veliki dio naših tkiva i stanica imaju tzv. satove, odnosno vrijeme kad najbolje funkcioniraju ili obavljaju određene svoje zadaće.

Ako se taj ritam ne poštuje, logično je da se događaju poremećaji funkcije, što može dovesti i do određenih simptoma ili do bolesti. A zbog našeg načina života, velikih obveza, užurbanosti, ovisnosti o sve pametnijim uređajima, sve manje pratimo ritam našega mozga koji je usklađen i s prirodom oko nas.

Dobro, što se događa poremeti li se taj ritam?

– Vjerojatno je najveći izazov suvremenog društva nekvalitetnije spavanje, a ono se najčešće opaža kao kraće negoli nam je to potrebno. Doduše, kvantitet odnosno dužina spavanja ne znači nužno i kvalitetno, dobro spavanje.

Ipak, treba istaknuti, ako spavamo kraće, što je danas vrlo rašireno, pa makar i pola sata ili sat i to kroz duže vremensko razdoblje, javljaju se ozbiljni simptomi.

---

image
Ilustracija/AFP
---


A to su?

– Pa, svakako nervoza, razdražljivost, nemir, depresivnost, loše funkcioniranje, nedostatk energije i kronični umor, a to sve nalikuje i određenim psihijatrijskim stanjima. To nazivamo kroničnom deprivacijom ili "dugom" spavanja, a to je puno ozbiljniji poremećaj od akutne deprivacije spavanja, ono kad probdijemo noć ili čak i dvije.

Od toga se puno brže i lakše oporavimo.

Tu bismo se mogli vratiti na posljedice suvremenog stila života, na odlazak u krevet s mobitelom i slično... Ne utječe li to na kronično "otkidanje" od sna?

– Apsolutno. Naše normalno spavanje danas sve više remeti neodgovarajuća uporaba pametnih uređaja i tzv. plavo svjetlo koje velika većina njih emitira. O tome se sve više govori i zna, ali to prihvaćamo kao nešto normalno. Nije nam drago, ali, eto, to je mala cijena koju moramo platiti.

U današnjem suvremenom načinu života puno je takvih "malih cijena" koje moramo platiti, pa se kumuliraju i doista postaju značajno visoke, a plaćamo ih sve lošijim osjećanjem, raspoloženjem, sve većim osjećajem umora, a na koncu i sve većim zdravstvenim rizicima.

Takvim načinom života naročito su ugroženi zaposleni ljudi, ali i oni na koje moramo posebno misliti, a to su mladi, đaci i studenti. O ugrozama po njihovo zdavlje, osobito mentalno, zbog kraćeg spavanja i razvijanja duga spavanja, zbog potpuno nebioloških noćnih izlazaka vikendom i slično, mogao bih vam govoriti nadugo i naširoko.

Tim se pitanjima bavimo i u našim znanstvenoistraživačkim radovima i mogu reći da rezultati nisu dobri i da je najbolja ilustracija da se veliki broj tih mladih ljudi osjeća loše i kronično umornima.

Pa kakvi su rezultati, kad ih već spominjete?

– Prema našim istraživanjima sa Zavoda za neuroznanost Medicinskoga fakulteta u Splitu i Katedre za neuroznanost Medicinskoga fakulteta u Mostaru, više od 30 posto maturanata i studenata početnih godina Sveučilišta u Splitu i Mostaru – ali i onih u drugim sveučilišnim centrima u Hrvatskoj, ili čak onih u SAD-u, koji su također sudjelovali u našim istraživanjima – izjavljuje da je kronično umorno.

To je vrlo zabrinjavajući podatak, posebice što i drugi rezultati istih istraživanja pokazuju vrlo lošu higijenu spavanja ili loše navike spavanja naše, ali i svjetske mladeži.

Kada govorite o njihovim "nebiološkim noćnim izlascima", možemo li ipak konstatirati da nemaju svi isti ritam? Je li, recimo, nužno zdravije biti jutarnji nego noćni tip?

– Istina, cirkadijani ritam koji sam ranije spomenuo može se razlikovati među ljudima, pa su neki više jutarnji, a drugi više večernji tipovi osoba. Pored toga, treba naglasiti da većina mlađih ljudi ima ritam kao večernji tipovi koji bolje funkcioniraju u večernjim ili noćnim satima i ujutro se kasnije bude, a većina starijih osoba imaju taj ritam kao jutarnji tipovi, što znači da navečer ranije liježu, a ujutro se ranije bude i bolje funkcioniraju.

To je fiziološki tako i brojne su studije to potvrdile. Na žalost, naš društveni život je uglavnom organiziran tako da ne poštuje te razlike.

Na koji način?

– Pa tako što mlade osobe, kojima ujutro ranije počinje škola, ne odspavaju koliko im fiziološki treba, što dovodi do duga spavanja. Ukratko, mladi nedovoljno spavaju tijekom radnog tjedna kad imaju nastavu, a vikendom izlaze kasno navečer ili noću, pa nisu u stanju nadoknaditi dug spavanja.

---

image
Ilustracija/AFP
---


A oni su i ti koji do kasnije bulje u mobitele. Roditelji teško mogu kontrolirati djecu da ne koriste mobitele, igrice, računala i slično u kasnijim večernjim satima, a ujutro je buđenje vrlo rano jer im je tako organizirana nastava u školama. Sve to zajedno za posljedicu nosi kronični umor, poteškoće s učenjem i općim funkcioniranjem, te lošiji uspjeh u školi ili fakultetu.

A zašto stariji ljudi idu ranije spavati, ali i spavaju manje, i je li to prirodno?

– Biološki sat u mozgu starijih ljudi nešto drukčije radi odnosno pomiče se prema ranijim vrijednostima, pa oni u prosjeku ranije odlaze na počinak i ranije se bude. Pored toga, u njih se događaju i određene negativne promjene u funkcioniranju neurona u mozgu, pa je i kontinuitet spavanja poremećen, puno su učestalija buđenja tijekom noći, smanjeno je sporovalno spavanje i REM stadij spavanja.

Naravno da se pojavljuju i druge bolesti i bolna stanja koja remete normalno spavanje, pa je zbog svega toga smanjeno trajanje spavanja u starijih ljudi. Međutim, to još uvijek ne mora značiti da im je potrebno manje spavanja. Nekima jest, ali neki jednostavno ne mogu spavati dulje, a bilo bi im potrebno i bolje bi se osjećali da mogu.

Koji su općenito najčešći uzroci poremećaja spavanja?

– Kao neuroznanstveniku i istraživaču u području medicine spavanja, naravno da mi je najveći izazov otkriti uzroke, pa onda i naći najbolji put kako pomoći pacijentima. Međutim, nekad vam i sami pacijenti dobro znaju reći što im je uzrok problema sa spavanjem, a ponekad i najopsežnije svjetske studije na milijunima pacijenata ne mogu doći do suvislog zaključka što je uzrok nekog poremećaja spavanja.

Kad je riječ o nesanicama, moguće je ustanoviti da je određeni životni problem ili trenutna situacija dovela do problema sa spavanjem. Ali, nekad je uzrok složena neurofiziologija mozga gdje se određeni skupovi neurona oštećeni ili se događa problem s komunikacijom različitih skupina neurona u mozgu i gotovo je nemoguće doći do pravog uzroka.

A što uzrokuje apneju pri spavanju?

– Danas je možda jedan od najvećih izazova otkriti uzrok apneje jer se sve donedavno mislilo da ljudi imaju problem s disanjem tijekom noći zbog debljine i da će se, kad smršave, taj problem riješiti. Ali, to je istina samo za vrlo mali dio bolesnika, a za neke je dokazano da prvo nastupe prestanci disanja tijekom spavanja i jedna od posljedica je debljanje.

Ponavljam – posljedica, a ne uzrok. Općenito danas u znanosti smatramo, a imamo i dosta dobre dokaze za takve pretpostavke, da vrlo često prvo nastupe problemi s hrkanjem, pa onda i prestanci disanja tijekom spavanja. A sve to onda dovodi do povećanja krvnog tlaka, pojave šećerne bolesti tipa 2 i čitavog niza drugih zdravstvenih komplikacija.

I to je vrlo logično, jer kad razgovarate s pacijentima oni obično dugo godina prije dolaska k vama imaju iskustvo da je netko primijetio da hrču, da prestaju disati pri spavanju... puno prije negoli se pojavio bilo kakav drugi zdravstveni problem.

Je li bolje koristiti farmakološka sredstva za potpomognuto spavanje ili inzistirati na prirodnom reguliranju sna, makar to bio teži, dugotrajniji način, za koje vrijeme zapravo ozbiljno patite?

– Farmakoloških sredstava za, kako kažete, potpomognuto spavanje, nažalost je jako puno. To samo na prvu zvuči dobro, ali zapravo nije. Još uvijek traje iznimno velika potraga u znanosti za izvrsnim lijekom za spavanje, jer ga zapravo i nema.

Jedni od najpropisivanijih lijekova uopće su benzodiazepini. U njih spada diazepam, generički lijek koji se može naći pod jako velikim brojem farmaceutskih naziva, te jako veliki niz sličnih pripravaka koji imaju i slične učinke, ali različite po trajanju učinka.

---

image
Ilustracija/AFP
---


Među deset najpropisivanijih lijekova uopće, u razvijenim zemljama svijeta, donedavno je uvijek bilo dva ili tri benzodiazepina.

Kako oni funkcioniraju?

– Jedan od glavnih učinaka tih lijekova je hipnotski učinak ili izazivanje pospanosti, što zapravo i tražimo od lijeka za spavanje. Ali, istodobno smiruju i usporavaju čovjeka, smanjuju tjeskobe te utječu na opuštanje mišića. Dakle, imamo koktel učinaka.

Da bi se osigurao primarno hipnotski, odnosno učinak na spavanje, pokušano je s novijim lijekovima, ali i oni imaju svoja ograničenja i nisu idealni.

A što je s biljnim pripravcima, koji se nabavljaju bez recepta?

– Istina, mnogi pokušavaju s tzv. biljnim pripravcima jer naši su ljudi zapravo  još uvijek često skloni vjerovanju u navodnu prirodnost biljnih pripravaka, a neprirodnost farmaceutskih pripravaka koji su rezultat opsežnih znanstvenih istraživanja.

A činjenica je da i biljni pripravci i lijekovi djeluju na iste ciljeve odnosno najčešće na iste receptore u mozgu, ali su u lijekovima uglavnom pročišćene aktivne tvari.

---

image

Prof.dr.sc. Zoran Đogaš

Tom Dubravec/Cropix
---


Odakle to nepovjerenje?

– Nepovjerenju prema lijekovima, naravno, pridonosi i neizmjerni profit farmaceutskih kuća koji, pored zdrave skepse, hrani i očite zablude.

Kako god bilo, zapravo je uzimanje različitih pripravaka, pa i lijekova za spavanje, ogromno, a najčešće se ipak radi o metodi pokušaja i pogrešaka jer se u primjenu ide bez prave dijagnostičke obrade i bez konzultiranja stručnjaka za medicinu spavanja, kojih je ionako jako malo. Stoga je najčešći ishod takvog uzimanja raznih pripravaka za spavanje – neuspjeh.

Kako onda riješiti problem?

– Nesanica je najbolji primjer za opisano, pa se u liječenju zapravo nužno koriste i drugi pristupci osim uzimanja lijekova. Primjerice, učenje o higijeni spavanja, racionalno povezivanje nekih naših postupaka i ponašanja s učincima na spavanje, kao u kognitivno-bihejvioralnoj terapiji, ili dublja analiza kroz određene oblike psihoterapije.

Tako se može doći do otkrivanja mogućih uzroka problema sa spavanjem, bilo da je riječ  o poremećenog usnivanja ili teškoćama s održavanjem spavanja, ili o ranojutarnjim buđenjima, što su sve oblici nesanice ili insomnije.

---

'Hrvatska kotira visoko, ali...'

Koliko je vaš Centar za medicinu spavanja pridonio osvještavanju problema oko spavanja i njihovom liječenju? 

– Teško je objektivno govoriti o sebi i o svom timu, pa je možda najbolje navesti neke činjenice kojima se može steći uvid u naše djelovanje.

Kad sam se vratio iz SAD-a gdje sam nakon diplomiranja na studiju medicine boravio na postdoktorskom usavršavanju i proveo gotovo četiri godine u vrhunskoj svjetskoj znanosti iz neurofiziologije i neurofarmakologije moždanog nadzora disanja, pokušao sam uspostaviti laboratorij za poremećaje spavanja.

Cilj mi je  bio pomoći brojnim pacijentima koji prestaju disati, odnosno imaju apneju, tijekom spavanja. A to je bolest o kojoj sam malo znao prije mog američkog iskustva.

Zapravo sam htio iskoristiti neki već postojeći laboratorij, kako su to radile moje kolege u svijetu, ali takvoga laboratorija u Splitu nije bilo. Ne samo u Splitu, nego nigdje u zemlji i okružju, osim laboratorija u Zagrebu u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče.

Dakle, trebalo je krenuti od nule, čak i malo ispod nule, jer je trebalo i nekakvo prethodno rušenje za doći do nule, a trebalo je i jako puno upornosti, strpljenja i ustrajnosti, kao i pomoći kolega koje su shvaćale veliku potrebu za tim sadržajem u nas.

Poput prof. dr. sc. Gorana Račića koji je specijalist otorinolaringolog i koji se također istraživački bavio hrkanjem i uzrocima opstrukcije u gornjim dišnim putovima koji su dovodili do prekida disanja u spavanju u njegovih pacijenata.

Zajedno smo s našim tada mladim kolegama sa Zavoda za neuroznanost Medicinskog fakulteta u Splitu prije dvadesetak godina u jednom zabačenom i napuštenom dijelu KBC-a Split u zgradi na Križinama, na bivšem odjelu za neuropsihijatriju, uspostavili Laboratorij za poremećaje spavanja.

Ostalo je povijest?

– Možete i tako reći jer danas je to suvremeni Centar za medicinu spavanja koji ima europsku akreditaciju, referentni je centar Ministarstva zdravstva RH, partner je u najvećim europskim asocijacijama i velikim EU projektima za istraživanje poremećaja disanja tijekom spavanja, mjesto je gdje je izrađeno desetak doktorskih disertacija, a neke su u tijeku izrade, gdje se odrađuje suvremena nastava iz medicine spavanja za studente medicine i drugih studija u području biomedicine i zdravstva te za jedinstveni specijalistički studij medicine spavanja u Hrvatskoj i u Europi.

Studenti imaju najbolju edukaciju iz medicine spavanja u RH, a usuđujem se reći i u EU jer sam godinama bio član uprave i na čelu Edukacijskog odbora krovnoga europskog društva za medicinu spavanja European Sleep Research Society.

Sve su to zapravo pokazatelji važne uloge koju Hrvatska ima u europskoj medicini spavanja, ali broj somnologa – stručnjaka za medicinu spavanja – premali je i apsolutno nedovoljan.

Nadamo se da će se sad, skorim završetkom specijalističkog studija iz medicine spavanja, taj broj povećati na nekih petnaestak doktora medicine, uz još trojicu njih koji su umirovljenici, mada to još uvijek ni izbliza nije dovoljno za zemlju poput naše.

---

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
Ilustracija/AFP Ilustracija/AFP Ilustracija/AFP Ilustracija/AFP Ilustracija/AFP Ilustracija/AFP Ilustracija/AFP Tom Dubravec/Cropix Tom Dubravec/Cropix
Tom Dubravec/Cropix

Prof.dr.sc. Zoran Đogaš

Tom Dubravec/Cropix

Prof.dr.sc. Zoran Đogaš

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/pacijenti-se-boje-da-ce-poludjeti-ili-umrijeti-zbog-nespavanja-dr-zoran-dogas-nam-otkriva-s-kakvim-sve-problemima-ljudi-dolaze-kakve-posljedice-na-san-ima-preboljeni-covid-sto-nam-se-generalno-dogada-1175848 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=99f5c8df06a240e2da1e43a1a92cd71d78cf4841 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=%E2%80%98Pacijenti+se+boje+da+%C4%87e+poludjeti+ili+umrijeti+zbog+nespavanja%21%E2%80%98%3A+dr.+Zoran+%C4%90oga%C5%A1+nam+otkriva+s+kakvim+sve+problemima+ljudi+dolaze%2C+kakve+posljedice+na+san+ima+preboljeni+Covid%2C+%C5%A1to+nam+se+generalno+doga%C4%91a&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzivot%2Fpacijenti-se-boje-da-ce-poludjeti-ili-umrijeti-zbog-nespavanja-dr-zoran-dogas-nam-otkriva-s-kakvim-sve-problemima-ljudi-dolaze-kakve-posljedice-na-san-ima-preboljeni-covid-sto-nam-se-generalno-dogada-1175848 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzivot%2Fpacijenti-se-boje-da-ce-poludjeti-ili-umrijeti-zbog-nespavanja-dr-zoran-dogas-nam-otkriva-s-kakvim-sve-problemima-ljudi-dolaze-kakve-posljedice-na-san-ima-preboljeni-covid-sto-nam-se-generalno-dogada-1175848 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => O LIJEKOVIMA I OSTALOM [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) )
StoryEditorOCM
ŽivotO LIJEKOVIMA I OSTALOM

‘Pacijenti se boje da će poludjeti ili umrijeti zbog nespavanja!‘: dr. Zoran Đogaš nam otkriva s kakvim sve problemima ljudi dolaze, kakve posljedice na san ima preboljeni Covid, što nam se generalno događa

Piše Sandro Pogutz
15. ožujka 2022. - 16:55

Kako spavate ovih dana? Loše? Pandemija zapravo još nije završila, iako više nije tako "spektakularna" kao nove, strašne vijesti iz Ukrajine.

Do jučer ste se bojali virusa ili cijepljenja, danas vas možda muči predstojeća inflacija, cijena goriva, opća egzistencijalna nesigurnost ili čak strah od atomskog rata? Previše je događaja danas, a dosta toga i u stilu života, što atakira na naš miran san. 

Problemi sa spavanjem jako su ozbiljna stvar, a naš zdravstveni sustav nije dovoljno kapacitiran za njihovo rješavanje. No, to ne znači da nema vrhunske stručnjake.

Građani Splita i oni koji mu gravitiraju u stanovitoj su prednosti jer imaju Centar za medicinu spavanja Medicinskog fakulteta i Kliničkog bolničkog centra Split.

Instituciju relevantnu u međunarodnim okvirima,...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. svibanj 2024 13:04