stdClass Object
(
[id] => 427698
[title] => Znanstveni tim u kojem je bio i dr. Dragan Primorac utvrdio: Potječemo iz Afrike
[alias] => znanstveni-tim-u-kojem-je-bio-i-dr-dragan-primorac-utvrdio-potjecemo-iz-afrike
[catid] => 264
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Znanost je dosad u više navrata ponudila dokaze kako Afrika jest pradomovina anatomski modernog čovjeka (Homo sapiensa), a ono što su najnovija otkrića ukazivala, sada je potvrđeno genetskim istraživanjima: naši davni preci na put do najduljih kutaka globusa kakvoga danas poznajemo krenuli su još prije 120 tisuća godina!
Točnije, genetska su istraživanja potvrdila postojanje najmanje dva vala migracije „umnog čovjeka“ izvan Afrike, uz spomenuti prvi od prije 120 tisuća godina, još i onaj od prije 75 tisuća godina. Ta su dva uspješna širenja ostavila vidljive tragove u genomu današnjih ljudi – oko dva posto genetičkog materijala Homo sapiensa prve migracije od prije 120 tisuća godina sadrže današnji Papuanci iz Nove Gvineje, dok populacija s područja Euroazije porijeklo uglavnom vuče od Homo sapiensa drugog migracijskog vala od prije 75 tisuća godina.
Do toga senzacionalnog otkrića, koje je složenim genetskim istraživanjima potvrdilo teorije na koje su upućivala dosadašnja istraživanja fosila i arheoloških nalazišta, došao je međunarodni konzorcij od stotinjak znanstvenika iz 74 istraživačke skupine, predvođeni dr.sc. Maitom Metspaluom iz estonskog Biocentra te dr.sc. Toomasom Kivisildom i dr.sc. Lucom Paganijem s britanskog Cambridgea.
Rad je ovih dana objavljen u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature i nema uglednijeg svjetskog medija koji o njemu nije izvijestio, a za ove naše prostore važan je podatak da su svoj obol otkriću dali i timovi iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine predvođeni hrvatskim genetičarom prof.dr. Draganom Primorcem, profesorom na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i američkom Sveučilištu Penn State te prof.dr. Damirom Marjanovićem, redovnim profesorom Internacionalnog univerziteta Burch i Sarajevskog univerziteta, suradnikom zagrebačkog Instituta za antropologiju. U timu su bile i njihove mlađe suradnice dr.sc. Vedrana Škaro iz hrvatske tvrtke Genos i dr.sc. Lejla Kovačević-Mulahasanović iz BiH.
- Povijest anatomski modernog čovjeka jedna je od najvećih zagonetki antropoloških znanosti i dosad su znanstvenici uglavnom, istražujući fosilne ostatke i arheološka nalazišta, pokušavali objasniti genezu naše vrste. Prethodna su istraživanja sugerirala postojanje dvije migracije anatomski modernog čovjeka iz Afrike, takozvani „model iz Afrike“ – Out of Africa (OoA), i to prvu prije 120 tisuća godina (xOoA) i drugu prije 75 tisuća godina (OoA).
Rezultati objavljeni u časopisu Nature na osnovi složenih genetskih istraživanja pokazuju da je povijest Homo sapiensa definitivno vezana za te dvije migracije. Nakon ovoga više nema teorija, sada je to egzaktna znanstvena činjenica – naglašava dr. Primorac.
Anonimni donori
Ta dosad najsveobuhvatnija studija pokazala je iznimno precizno genetičku raznolikost 125 promatranih populacija iz cijelog svijeta, a temelji se na analizi sekvenca u vrlo visokoj rezoluciji i to 379 genoma unutar tih 125 populacija, uključujući i uzorak iz Hrvatske. Dr. Mait Metspalu kazao je kako su cijeli pothvat omogućili upravo anonimni donori uzoraka uz „zajednički napor skoro stotinu istraživača“.
Znanost uzima da cjelokupna današnja populacija vuče podrijetlo iz Afrike gdje su se prvi anatomski moderni ljudi, dakle vrsta Homo sapiens, pojavili prije oko 200 tisuća godina.
Kada su krenuli na put, kada su napustili Afriku, zašto, dokle su stigli, koga su susretali na svome putu? – sve su to zanimljiva pitanja na koja, velikim dijelom, odgovore daje i ovo istraživanje.
- Odgovor iz kojeg dijela Afrike su krenuli na put, pogotovo kada govorimo o migraciji od prije 120 tisuća godina, zasad ne znamo pouzdano. Međutim, sljedeća migracija, ona od prije 75 tisuća godina, najvjerojatnije je pokrenuta iz istočne Afrike prema Euroazijskom kontinentu – priča dr. Primorac.
Ljude iz pradavnina na put je najčešće tjerala potraga za novim obitavalištima, međutim, da bi znanost znala točan odgovor, osobito za razloge migracija od prije 120 tisuća godina, potrebno je još istraživanja.
Primorac podsjeća na rad Garyja Stixa "The Migration History of Humans: DNA Study", objavljenom u Scientific American 2008, u kojemu navodi da je u vremenu oko druge migracije, prije oko 70 tisuća godina, na području Afrike živjelo između dvije do pet tisuća pripadnika vrste Homo sapiens te da je njih 150 do tisuću prešlo Crveno more i nastavilo put prema ostatku svijeta.
Denisovski čovjek
Pitamo zna li se kako je uopće Homo sapiens došao na drugi kraj svijeta – čak do daleke Nove Gvineje, Oceanije... tamo gdje danas moderni Papuanci nose dva posto genetičkog materijala onih najstarijih 'migranata'?
- To je misterij – govori dr. Primorac.
Kaže, međutim, kako rezultati objavljeni u Natureu, osobito otkriće da današnji živi čovjek s područja Nove Gvineje sadrži dva posto genetičkog materijala Homo sapiensa od prije 120 tisuća godina (ali ne samo njih), bacaju potpuno novo svjetlo u razumijevanju prvog izlaska modernog čovjeka s afričkog kontinenta.
Genetsko je istraživanje, a sugerirala su to i prethodna otkrića, naime, utvrdilo nedvojbenu interakciju („miješanje“) anatomski modernog čovjeka s populacijama hominina („starosjedioca“) koje je zatekao na prostorima kroz koja je prolazio – prije svega neandertalcima, ali i Denisovskim čovjekom.
Podsjetimo, otkriće Denisovskog čovjeka, izumrle vrste roda Homo, relativno je novo – prije svega šest godina (2010. godine) otkriveni su skeletni ostaci ženske osobe u špilji Denisova na Altaju u Sibiru, stari 41 tisuću godina. Neandertalci, praljudi, također izumrla vrsta roda Homo, živjeli su u Europi, na Bliskom istoku i zapadnoj Aziji prije 250 tisuća do 30 tisuća godina.
Tragovi neandertalaca
- Točno vrijeme toga miješanja nije jasno determinirano, ali je zanimljivo da su u euroazijskim populacijama modernih ljudi otkriveni tragovi neandertalca, dok su u genomu današnjih stanovnika s prostora jugoistoka Azije, pored neandertalskih, detektirani i tragovi denisovske populacije, kao i tragovi genoma obje navedene migracije anatomski modernog čovjeka – objašnjava dr. Primorac.
Dakle, prema modelu kretanja i interakcije Homo sapiensa koji predlažu znanstvenici, to možemo sažeti ovako: i Papuanci i Euroazijati u svome genomu imaju najviše genetičkog materijala Homo sapiensa iz druge migracije od prije 75 tisuća godina, s tim da Euroazijati imaju uz to još samo djelić genetičke ostavštine neandertalca, dok današnje stanovništvo Papue Nove Gvineje, uz dva posto materijala prvih migranata od prije 120 tisuća godina, nosi i genom neandertalca te denisovske populacije.
Zanimljivo je, otkrila su prethodna istraživanja, da oko tri do pet posto DNK domorodačke populacije australskih Aboridžina vuče podrijetlo od Denisovskog čovjeka iz Sibira, ali to je možda druga tema u ovoj uzbudljivom puteševstviju dalekih ljudskih predaka.
- Naravno, nemoguće je da od svih postojećih populacija samo današnje stanovništvo Papue Nove Gvineje ima genetski materijal Homo sapiensa iz prve migracije. Mi smo istraživanje radili samo na ciljanim uzorcima, točnije populacijama, ali kako na svijetu ima više od sedam milijardi ljudi, naša će istraživanja, naravno, ići dalje i među druge populacije koje nisu obuhvaćene u ovom istraživanju – najavljuje dr. Primorac.
Ne zaboravimo dodati da je ovo novo istraživanje o kojemu piše Nature otkrilo i niz specifičnih sekvenci DNK, kao i niz gena vjerojatno povezanih s metabolizmom i imunitetom, što ih čini mogućim kandidatima ključnima za lokalnu prilagodbu raznim vrstama prehrane i okolišu u kojemu ljudi i danas žive.
- Da se te prilagodbe nisu tijekom različitih migracija događale, anatomski moderan čovjek na svom putu iz Afrike ne bi mogao preživjeti u novim sredinama koje je počeo sustavno naseljavati – ističe dr. Primorac.
Većina muškaraca iz današnje Hrvatske potomci su starih Europljana
Nije zgorega podsjetiti, da je dr. Primorac s međunarodnim timom znanstvenika 2001. godine objavio rad u uglednom znanstvenom časopisu Science, koji se izravno veže i na najnoviju studiju objavljenu u Natureu. U radu u Scienceu analiziran je Y („muški“) kromosom u 1007 muškaraca iz 25 različitih europskih i bliskoistočnih geografskih regija te je potvrđeno kako populacija muškaraca iz Hrvatske, kao i većina drugih u europskoj populaciji, predstavlja iznimnu genetsku mješavinu.
- Više od tri četvrtine muškaraca iz današnje Hrvatske vjerojatno su potomci starih Europljana, koji su došli na ove prostore prije i nakon posljednjega ledenog doba. Tada je Europa bila drukčije konfiguracije nego danas. Na osnovi tih rezultata, ali i nekih ranije dobivenih, predložili smo tri moguća vala migracija u Europu, prvi od prije 40 tisuća godina, drugi prije više od 22 tisuće godina, a treći prije devet tisuća godina – objašnjava dr. Primorac. Najstariji val od prije 40 tisuća godina sigurno je povezan s onom drugom migracijom Homo sapiensa koja je krenula prije 75 tisuća godina iz Afrike najprije prema Bliskom istoku i dalje. Znamo već da su se Homo sapiensi na svome putu povremeno „miješali“ s neandertalcima, čije je postojanje na tlu Hrvatske danas neupitno.
- Osim potomaka starih Europljana, ostatak muške populacije, pa tako i one iz Hrvatske, uglavnom predstavlja potomke naroda koji su u ovaj dio Europe pristizali južno-istočnim pravcem, sa srednjega i Bliskog istoka te Anadolije, preko Grčke, u posljednjih deset tisuća godina, uglavnom tijekom procesa neolitizacije – kaže dr. Primorac. Podsjeća osobito na specifičnost naših krajeva tijekom ledenog doba, a posljednje je bilo prije desetak tisuća godina – preci europskog čovjeka bili su prisiljeni preživjeti to doba u nekoliko velikih utočišta, onome u Ukrajini, Iberiji (Baskija) te na Balkanu.
- Ovi inkubatori genetske raznolikosti kasnije su za vrijeme post-glacijalnog perioda postali regije iz kojih je krenula rekolonizacija Europe tijekom post-glacijanog perioda i Holocena, prije desetak tisuća godina – objašnjava dr. Primorac, dajući zaključiti kako se nakon toga stanovništvo Europe obnavljalo (i) zahvaljući sačuvanom životu u našem balkanskom „utočištu“.
- Da, između ostalog. Ali i sami vidite koliko je nakon dosadašnjih genetskih i drugih istraživanja postalo deplasirano govoriti o nekoj "čistoj" ili pak "najstarijoj" naciji na svijetu. Koliko god se trudili govoriti o različitosti anatomski modernog čovjeka, treba naglasiti kako svi mi imamo isto ishodište, naravno uza sve što prostorne i vremenske specifičnosti donose, a što je ovo istraživanje o migracijama iz Afrike i potvrdilo – nema dvojbi za prof.dr. Dragana Primorca.
Ljudski genom - ažurirani zapis vlastite povijesti
Svaki čovjek u svojim stanicama nosi dugu povijest svojih praotaca, kaže dr. Dragan Primorac. Ljudski genom ažurirani je zapis vlastite evolucije i povijesti, a razumijevanje suvremenih obrazaca genetskih varijacija ključno je za dobivanje uvida u povijesne demografske procese. Osnovna nasljedna materija ili DNK, koju nasljeđujemo od naših roditelja, identična je u gotovo 99,9 posto svoje strukture kod svih ljudi, no upravo tih 0,1 posto, koja se razlikuje od osobe do osobe, determinira genetičku osobnost svakog pojedinca!
Balkanska linija od prije 10.000 godina
Oko 15 posto muškaraca u današnjoj Hrvatskoj može s ponosom reći da su njihovi muški preci „donijeli poljoprivredu“ u Europu tijekom nadiranja poljodjelaca u Europu, kaže prof.dr. Dragan Primorac. Istraživanje koje je njegov tim objavio u European Journal od Human Genetics 2008. godine otkrilo je, naime, kako su autohtoni mezolitski lovci-sakupljači (starosjedioci, neandertalci) s područja jugoistočne Europe prihvatili agrokulturu od farmera s područja Bliskog istoka iz doba neolitika. Lovci-sakupljači, kaže dr. Primorac, koji postupno postaju poljodjelci, ključni su čimbenici za širenje ratarstva prema sjeveru Europe!
Od 15 posto „neolitičkog gena“ koje imaju muškarci iz Hrvatske, dio njih stigao je s područja koje danas smatraju ishodištem neolitika – konkretno s Bliskog (današnja Turska) i Srednjeg istoka (današnji Irak i Sirija), Perzije i Levanta (današnji dio Sirije, dio Egipta, Libanon, Izrael, Palestina i zapadni Jordan) i to otprilike prije devet tisuća godina. Drugi dio ima podrijetlo u specifičnoj liniji koja se širila grčkom kolonizacijom, neovisno o migraciji s Bliskog istoka. Ta je linija u Europi vjerojatno nastala kao lokalno specifična balkanska linija prije 8.000-10.000 godina.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => senzacionalna spoznaja
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2016-10-03 16:28:32
[created_by] => 3165
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2016-10-03 21:54:57
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2016-10-03 17:40:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 4344
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 264
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovija događanja i savjeti za kvalitetan život
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, showbiz, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, putovanja, tehnologija, gastro, dom, obitelj, karijera, viral
[secure] => 0
[page_title] => Život
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/Images/2016/10/03/shutterstock_2894402.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
"shutterstock_2894402"
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "1000x600"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 264
[name] => Život
[alias] => zivot
[description] =>
[parent] => 254
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 3
[params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 8120393 Threads: 5 Questions: 1679242852 Slow queries: 5001388
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 112436278
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 55
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /mozaik/zivot
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /mozaik/zivot/znanstveni-tim-u-kojem-je-bio-i-dr-dragan-primorac-utvrdio-potjecemo-iz-afrike-427698
[printLink] => /mozaik/zivot/znanstveni-tim-u-kojem-je-bio-i-dr-dragan-primorac-utvrdio-potjecemo-iz-afrike-427698?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 236807
[name] => Dragan Primorac
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => dragan-primorac
[link] => /tag/dragan-primorac
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 257772
[name] => pračovjek
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => pracovjek
[link] => /tag/pracovjek
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => senzacionalna spoznaja
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Znanstveni tim u kojem je bio i dr. Dragan Primorac utvrdio: Potječemo iz Afrike
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3165
[name] => Marijana Cvrtila
[username] => marijana-cvrtila
[email] => marijana-cvrtila@sd.hr
[password] => $2y$10$Q/zOznnTGnBEbzhN.HEtxuUUh4okiHdqF1cEZLD1TpeexwgVpMIsK
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/marijana-cvrtila-3165
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1683
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/c8cca5d798092afd8c343e0adf592180?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/10/03/shutterstock_2894402.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => shutterstock_2894402
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/10/03/shutterstock_2894402.jpg
[title] =>
shutterstock_2894402
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Znanost je dosad u više navrata ponudila dokaze kako Afrika jest pradomovina anatomski modernog čovjeka (Homo sapiensa), a ono što su najnovija otkrića ukazivala, sada je potvrđeno genetskim istraživanjima: naši davni preci na put do najduljih kutaka globusa kakvoga danas poznajemo krenuli su još prije 120 tisuća godina!
Točnije, genetska su istraživanja potvrdila postojanje najmanje dva vala migracije „umnog čovjeka“ izvan Afrike, uz spomenuti prvi od prije 120 tisuća godina, još i onaj od prije 75 tisuća godina. Ta su dva uspješna širenja ostavila vidljive tragove u genomu današnjih ljudi – oko dva posto genetičkog materijala Homo sapiensa prve migracije od prije 120 tisuća godina sadrže današnji Papuanci iz Nove Gvineje, dok populacija s područja Euroazije porijeklo uglavnom vuče od Homo sapiensa drugog migracijskog vala od prije 75 tisuća godina.
Do toga senzacionalnog otkrića, koje je složenim genetskim istraživanjima potvrdilo teorije na koje su upućivala dosadašnja istraživanja fosila i arheoloških nalazišta, došao je međunarodni konzorcij od stotinjak znanstvenika iz 74 istraživačke skupine, predvođeni dr.sc. Maitom Metspaluom iz estonskog Biocentra te dr.sc. Toomasom Kivisildom i dr.sc. Lucom Paganijem s britanskog Cambridgea.
Rad je ovih dana objavljen u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature i nema uglednijeg svjetskog medija koji o njemu nije izvijestio, a za ove naše prostore važan je podatak da su svoj obol otkriću dali i timovi iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine predvođeni hrvatskim genetičarom prof.dr. Draganom Primorcem, profesorom na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i američkom Sveučilištu Penn State te prof.dr. Damirom Marjanovićem, redovnim profesorom Internacionalnog univerziteta Burch i Sarajevskog univerziteta, suradnikom zagrebačkog Instituta za antropologiju. U timu su bile i njihove mlađe suradnice dr.sc. Vedrana Škaro iz hrvatske tvrtke Genos i dr.sc. Lejla Kovačević-Mulahasanović iz BiH.
- Povijest anatomski modernog čovjeka jedna je od najvećih zagonetki antropoloških znanosti i dosad su znanstvenici uglavnom, istražujući fosilne ostatke i arheološka nalazišta, pokušavali objasniti genezu naše vrste. Prethodna su istraživanja sugerirala postojanje dvije migracije anatomski modernog čovjeka iz Afrike, takozvani „model iz Afrike“ – Out of Africa (OoA), i to prvu prije 120 tisuća godina (xOoA) i drugu prije 75 tisuća godina (OoA).
Rezultati objavljeni u časopisu Nature na osnovi složenih genetskih istraživanja pokazuju da je povijest Homo sapiensa definitivno vezana za te dvije migracije. Nakon ovoga više nema teorija, sada je to egzaktna znanstvena činjenica – naglašava dr. Primorac.
Anonimni donori
Ta dosad najsveobuhvatnija studija pokazala je iznimno precizno genetičku raznolikost 125 promatranih populacija iz cijelog svijeta, a temelji se na analizi sekvenca u vrlo visokoj rezoluciji i to 379 genoma unutar tih 125 populacija, uključujući i uzorak iz Hrvatske. Dr. Mait Metspalu kazao je kako su cijeli pothvat omogućili upravo anonimni donori uzoraka uz „zajednički napor skoro stotinu istraživača“.
Znanost uzima da cjelokupna današnja populacija vuče podrijetlo iz Afrike gdje su se prvi anatomski moderni ljudi, dakle vrsta Homo sapiens, pojavili prije oko 200 tisuća godina.
Kada su krenuli na put, kada su napustili Afriku, zašto, dokle su stigli, koga su susretali na svome putu? – sve su to zanimljiva pitanja na koja, velikim dijelom, odgovore daje i ovo istraživanje.
- Odgovor iz kojeg dijela Afrike su krenuli na put, pogotovo kada govorimo o migraciji od prije 120 tisuća godina, zasad ne znamo pouzdano. Međutim, sljedeća migracija, ona od prije 75 tisuća godina, najvjerojatnije je pokrenuta iz istočne Afrike prema Euroazijskom kontinentu – priča dr. Primorac.
Ljude iz pradavnina na put je najčešće tjerala potraga za novim obitavalištima, međutim, da bi znanost znala točan odgovor, osobito za razloge migracija od prije 120 tisuća godina, potrebno je još istraživanja.
Primorac podsjeća na rad Garyja Stixa "The Migration History of Humans: DNA Study", objavljenom u Scientific American 2008, u kojemu navodi da je u vremenu oko druge migracije, prije oko 70 tisuća godina, na području Afrike živjelo između dvije do pet tisuća pripadnika vrste Homo sapiens te da je njih 150 do tisuću prešlo Crveno more i nastavilo put prema ostatku svijeta.
Denisovski čovjek
Pitamo zna li se kako je uopće Homo sapiens došao na drugi kraj svijeta – čak do daleke Nove Gvineje, Oceanije... tamo gdje danas moderni Papuanci nose dva posto genetičkog materijala onih najstarijih 'migranata'?
- To je misterij – govori dr. Primorac.
Kaže, međutim, kako rezultati objavljeni u Natureu, osobito otkriće da današnji živi čovjek s područja Nove Gvineje sadrži dva posto genetičkog materijala Homo sapiensa od prije 120 tisuća godina (ali ne samo njih), bacaju potpuno novo svjetlo u razumijevanju prvog izlaska modernog čovjeka s afričkog kontinenta.
Genetsko je istraživanje, a sugerirala su to i prethodna otkrića, naime, utvrdilo nedvojbenu interakciju („miješanje“) anatomski modernog čovjeka s populacijama hominina („starosjedioca“) koje je zatekao na prostorima kroz koja je prolazio – prije svega neandertalcima, ali i Denisovskim čovjekom.
Podsjetimo, otkriće Denisovskog čovjeka, izumrle vrste roda Homo, relativno je novo – prije svega šest godina (2010. godine) otkriveni su skeletni ostaci ženske osobe u špilji Denisova na Altaju u Sibiru, stari 41 tisuću godina. Neandertalci, praljudi, također izumrla vrsta roda Homo, živjeli su u Europi, na Bliskom istoku i zapadnoj Aziji prije 250 tisuća do 30 tisuća godina.
Tragovi neandertalaca
- Točno vrijeme toga miješanja nije jasno determinirano, ali je zanimljivo da su u euroazijskim populacijama modernih ljudi otkriveni tragovi neandertalca, dok su u genomu današnjih stanovnika s prostora jugoistoka Azije, pored neandertalskih, detektirani i tragovi denisovske populacije, kao i tragovi genoma obje navedene migracije anatomski modernog čovjeka – objašnjava dr. Primorac.
Dakle, prema modelu kretanja i interakcije Homo sapiensa koji predlažu znanstvenici, to možemo sažeti ovako: i Papuanci i Euroazijati u svome genomu imaju najviše genetičkog materijala Homo sapiensa iz druge migracije od prije 75 tisuća godina, s tim da Euroazijati imaju uz to još samo djelić genetičke ostavštine neandertalca, dok današnje stanovništvo Papue Nove Gvineje, uz dva posto materijala prvih migranata od prije 120 tisuća godina, nosi i genom neandertalca te denisovske populacije.
Zanimljivo je, otkrila su prethodna istraživanja, da oko tri do pet posto DNK domorodačke populacije australskih Aboridžina vuče podrijetlo od Denisovskog čovjeka iz Sibira, ali to je možda druga tema u ovoj uzbudljivom puteševstviju dalekih ljudskih predaka.
- Naravno, nemoguće je da od svih postojećih populacija samo današnje stanovništvo Papue Nove Gvineje ima genetski materijal Homo sapiensa iz prve migracije. Mi smo istraživanje radili samo na ciljanim uzorcima, točnije populacijama, ali kako na svijetu ima više od sedam milijardi ljudi, naša će istraživanja, naravno, ići dalje i među druge populacije koje nisu obuhvaćene u ovom istraživanju – najavljuje dr. Primorac.
Ne zaboravimo dodati da je ovo novo istraživanje o kojemu piše Nature otkrilo i niz specifičnih sekvenci DNK, kao i niz gena vjerojatno povezanih s metabolizmom i imunitetom, što ih čini mogućim kandidatima ključnima za lokalnu prilagodbu raznim vrstama prehrane i okolišu u kojemu ljudi i danas žive.
- Da se te prilagodbe nisu tijekom različitih migracija događale, anatomski moderan čovjek na svom putu iz Afrike ne bi mogao preživjeti u novim sredinama koje je počeo sustavno naseljavati – ističe dr. Primorac.
Većina muškaraca iz današnje Hrvatske potomci su starih Europljana
Nije zgorega podsjetiti, da je dr. Primorac s međunarodnim timom znanstvenika 2001. godine objavio rad u uglednom znanstvenom časopisu Science, koji se izravno veže i na najnoviju studiju objavljenu u Natureu. U radu u Scienceu analiziran je Y („muški“) kromosom u 1007 muškaraca iz 25 različitih europskih i bliskoistočnih geografskih regija te je potvrđeno kako populacija muškaraca iz Hrvatske, kao i većina drugih u europskoj populaciji, predstavlja iznimnu genetsku mješavinu.
- Više od tri četvrtine muškaraca iz današnje Hrvatske vjerojatno su potomci starih Europljana, koji su došli na ove prostore prije i nakon posljednjega ledenog doba. Tada je Europa bila drukčije konfiguracije nego danas. Na osnovi tih rezultata, ali i nekih ranije dobivenih, predložili smo tri moguća vala migracija u Europu, prvi od prije 40 tisuća godina, drugi prije više od 22 tisuće godina, a treći prije devet tisuća godina – objašnjava dr. Primorac. Najstariji val od prije 40 tisuća godina sigurno je povezan s onom drugom migracijom Homo sapiensa koja je krenula prije 75 tisuća godina iz Afrike najprije prema Bliskom istoku i dalje. Znamo već da su se Homo sapiensi na svome putu povremeno „miješali“ s neandertalcima, čije je postojanje na tlu Hrvatske danas neupitno.
- Osim potomaka starih Europljana, ostatak muške populacije, pa tako i one iz Hrvatske, uglavnom predstavlja potomke naroda koji su u ovaj dio Europe pristizali južno-istočnim pravcem, sa srednjega i Bliskog istoka te Anadolije, preko Grčke, u posljednjih deset tisuća godina, uglavnom tijekom procesa neolitizacije – kaže dr. Primorac. Podsjeća osobito na specifičnost naših krajeva tijekom ledenog doba, a posljednje je bilo prije desetak tisuća godina – preci europskog čovjeka bili su prisiljeni preživjeti to doba u nekoliko velikih utočišta, onome u Ukrajini, Iberiji (Baskija) te na Balkanu.
- Ovi inkubatori genetske raznolikosti kasnije su za vrijeme post-glacijalnog perioda postali regije iz kojih je krenula rekolonizacija Europe tijekom post-glacijanog perioda i Holocena, prije desetak tisuća godina – objašnjava dr. Primorac, dajući zaključiti kako se nakon toga stanovništvo Europe obnavljalo (i) zahvaljući sačuvanom životu u našem balkanskom „utočištu“.
- Da, između ostalog. Ali i sami vidite koliko je nakon dosadašnjih genetskih i drugih istraživanja postalo deplasirano govoriti o nekoj "čistoj" ili pak "najstarijoj" naciji na svijetu. Koliko god se trudili govoriti o različitosti anatomski modernog čovjeka, treba naglasiti kako svi mi imamo isto ishodište, naravno uza sve što prostorne i vremenske specifičnosti donose, a što je ovo istraživanje o migracijama iz Afrike i potvrdilo – nema dvojbi za prof.dr. Dragana Primorca.
Ljudski genom - ažurirani zapis vlastite povijesti
Svaki čovjek u svojim stanicama nosi dugu povijest svojih praotaca, kaže dr. Dragan Primorac. Ljudski genom ažurirani je zapis vlastite evolucije i povijesti, a razumijevanje suvremenih obrazaca genetskih varijacija ključno je za dobivanje uvida u povijesne demografske procese. Osnovna nasljedna materija ili DNK, koju nasljeđujemo od naših roditelja, identična je u gotovo 99,9 posto svoje strukture kod svih ljudi, no upravo tih 0,1 posto, koja se razlikuje od osobe do osobe, determinira genetičku osobnost svakog pojedinca!
Balkanska linija od prije 10.000 godina
Oko 15 posto muškaraca u današnjoj Hrvatskoj može s ponosom reći da su njihovi muški preci „donijeli poljoprivredu“ u Europu tijekom nadiranja poljodjelaca u Europu, kaže prof.dr. Dragan Primorac. Istraživanje koje je njegov tim objavio u European Journal od Human Genetics 2008. godine otkrilo je, naime, kako su autohtoni mezolitski lovci-sakupljači (starosjedioci, neandertalci) s područja jugoistočne Europe prihvatili agrokulturu od farmera s područja Bliskog istoka iz doba neolitika. Lovci-sakupljači, kaže dr. Primorac, koji postupno postaju poljodjelci, ključni su čimbenici za širenje ratarstva prema sjeveru Europe!
Od 15 posto „neolitičkog gena“ koje imaju muškarci iz Hrvatske, dio njih stigao je s područja koje danas smatraju ishodištem neolitika – konkretno s Bliskog (današnja Turska) i Srednjeg istoka (današnji Irak i Sirija), Perzije i Levanta (današnji dio Sirije, dio Egipta, Libanon, Izrael, Palestina i zapadni Jordan) i to otprilike prije devet tisuća godina. Drugi dio ima podrijetlo u specifičnoj liniji koja se širila grčkom kolonizacijom, neovisno o migraciji s Bliskog istoka. Ta je linija u Europi vjerojatno nastala kao lokalno specifična balkanska linija prije 8.000-10.000 godina.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/znanstveni-tim-u-kojem-je-bio-i-dr-dragan-primorac-utvrdio-potjecemo-iz-afrike-427698
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=c291dcf9bae968b31b151037517701dbb034169d
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Znanstveni+tim+u+kojem+je+bio+i+dr.+Dragan+Primorac+utvrdio%3A+Potje%C4%8Demo+iz+Afrike&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzivot%2Fznanstveni-tim-u-kojem-je-bio-i-dr-dragan-primorac-utvrdio-potjecemo-iz-afrike-427698
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzivot%2Fznanstveni-tim-u-kojem-je-bio-i-dr-dragan-primorac-utvrdio-potjecemo-iz-afrike-427698
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => senzacionalna spoznaja
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
19. svibanj 2024 09:30
