Novosti BiH

izbori u bih

Komšić dobio više od 196 tisuća glasova, ogromni broj nevažećih listića izazivao polemike

izbori u bih

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) u srijedu je objavilo rezultate izbora provedenih 7. listopada na temelju nešto više od 90 posto obrađenih biračkih mjesta, a ti rezultati potvrdili su početne pokazatelje o pobjednicima, ali i činjenicu da je registrirano oko 400 tisuća nevažećih glasačkih listića, što je među nekim gubitničkim strankama potaknulo pitanje regularnosti glasovanja.

Željko Komšić i dalje je uvjerljivo prvoplasirani kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH jer je osvojio više od 196 tisuća glasova ili 53 posto, dok je za njegovog protukandidata Dragana Čovića glasovala 131 tisuća birača ili 35,5 posto.

Milorad Dodik uvjerljivo je na prvom mjestu među srpskim kandidatima, s gotovo 330 tisuća osvojenih glasova odnosno 53 posto, dok je Mladen Ivanić dobio povjerenje 263 tisuće birača ili 43 posto.

Šefik Džaferović kao bošnjački kandidat za državni vrh je dobio povjerenje 189 tisuća birača ili njih 36 posto, dok je njegov glavni rival Denis Bećirović dobio glasove 173 tisuće birača ili njih 33 posto.

U Bećirovićevoj Socijaldemokratskoj partiji (SDP BiH) najavili su kako će zbog ove tijesne razlike tražiti ponovno prebrojavanje glasova.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić upozorio je na činjenicu kako je do sada registrirano više od 100 tisuća nevažećih glasačkih listića za razinu Predsjedništva BiH, a svi oni mogli su bitno utjecati barem na utrku među bošnjačkim kandidatatima.

Temeljem do sada obrađenih biračkih mjesta pokazalo se i kako je bilo oko 135 tisuća nevažećih glasačkih listića za Zastupnički dom parlamenta BiH, za Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH oko 68 tisuća, za predsjednika Republike Srpske oko 54 tisuća, a za skupštine županija u Federaciji BiH oko 58 tisuća.

U odnosu na ukupan broj glasačkih listića u svim ovim slučajevima riječ je 6 do 9 posto nevažećih listića, a u SIP-u ističu kako je taj postotak na razini onoga što se zbivalo i u prethodnim izbornim ciklusima, kada je zabilježen sličan udio nevažećih listića.

Glasnogovornica SIP-a Maksida Pirić podsjetila je kako su ranije provedene analize nevažećih listića pa se pokazalo kako ima onih s dopisanim porukama, višestruko označenim kandidatima, no najviše ih je bilo praznih odnosno onih na kojima nije zaokruženo ime niti jednog kandidata.

"To također može biti izraz volje birača", kazala je Pirić.

Prema postojećim pravilima, prigovore na rezultate brojanja glasova političke stranke i kandidati mogu uputiti SIP-u tek po okončanju cijelog procesa, što će, kako se očekuje, potrajati još nekoliko dana.

HDZ BiH u vlasti na obje razine, bez obzira u kojoj koaliciji   

Iz preliminarnih rezultata objavljenih do srijede proistječe kako će u Zastupničkom domu parlamenta BiH najjača biti Stranka demokratske akcije (SDA). Ona bi mogla imati 8 ili 9 od ukupno 42 zastupnika koliko ih broji to tijelo. Drugi po snazi vjerojatno će biti Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, koji može računati na šest zastupnika, treće mjesto dijele koalicija okupljena oko HDZ BIH s pet osvojenih zastupničkih mjesta, koliko će ih imati i SDP BiH, slijede Komšićeva Demokratska fronta (DF) i Srpska demokratska stranka (SDS) s po tri zastupnika, Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića i Partija demokratskog progresa (PDP) s po dva, dok će još sedam ili osam stranaka imati po jednog zastupnika.

Početne su kalkulacije kako su moguće razne koalicije, no izvjesno je kako HDZ BiH mora biti dio vlasti u svakoj kombinaciji.

Izvjesno je i kako će u Vijeću ministara BiH srpski ministri biti iz Dodikova SNSD-a i partnera te stranke umjesto stranaka iz Dodikove oporbe SDS-a i PDP-a, kao u protekle četiri godine. Prema uobičajenom načelu rotacije, novi predsjedatelj Vijeća ministara BiH bit će iz reda srpskog naroda.

U Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH SDA je pojedinačno najjača stranka, jer je sigurno osvojila barem 29 od 98 zastupničkih mjesta, a po 16 će imati HDZ BiH i SDP BiH, dok će Komšićev DF imati 10 mandata, a SBB 8.

I tu su teorijski moguće kombinacije sa ili bez SDA, no nikako bez HDZ BiH.

U Narodnoj skupštini RS najveći broj mandata pripao je Dodikovom SNSD-u, a zajedno s dosadašnjim pouzdanim koalicijskim partnerima imat će barem 48 od ukupno 83 zastupnika, što im osigurava komotnu vladajuću većinu.

Ljubić (HDZ): Izbor Komšića akt neprijateljstva prema Hrvatima u BiH

HDZ-ov saborski zastupnik Božo Ljubić osvrnuo se u srijedu na nedjeljne izbore u BiH i izbor Željka Komšića na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ocijenivši kako taj izbor nije ni legitiman niti ustavan te se može okarakterizirati "samo kao akt neprijateljstva prema Hrvatima i političko nasilje".

Bošnjačka većina u Federaciji BiH po treći je put izabrala Komšića na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, bez obzira što je kandidat Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović dobio preko 80 posto glasova Hrvata, rekao je Ljubić u Hrvatskom saboru.

Podsjetio je da je Ustavni sud BiH potvrdio pravo svakog naroda da izabere svoje legitimne predstavnike, te istaknuo kako "ovaj izbor nije ni legitiman, ni ustavan".

Ljubić kaže kako je očito da su se Bošnjaci opredijelili, odnosno kako su upućeni da glasuju i za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Da se to dokaže ne treba nikakva velika analitika, suptilnija analiza izbora pokazuje da je Komšić dobio najviše glasova u utvrdama bošnjačke SDA, rekao je HDZ-ov zastupnik.
 Naglasio je da se treći Komšićev izbor ne smije tretirati kao personalno pitanje, već da je to prije svega pitanje Ustava, karaktera, pa i same održivosti BiH.

"Komšić je samo iskoristio ono što su mu politička konstelacija u BiH i i formalno-pravne regule dozvoljavale, a sve ostalo je urađeno u okviru dobro osmišljenog i provedenog bošnjačkog, ili preciznije projekta SDA", poručio je Ljubić.

"Iako bi neki htjeli ovaj izbor pokazati kao izbor iz inata, ako uzmemo u obzir bošnjačku mainstream politiku od kada su promijenjni Ustav i izborni zakon, nametnutim mjerama visokih predstavnika, ovo možemo okarakterizirati samo kao akt neprijateljstva prema Hrvatima i političko nasilje, odnosno pokušaj pretvaranja Federacije BiH, koja je u Washingtonu utemeljena kao hrvatsko-bošnjački entitet, u entitet sa bošnjačkom dominacijom", izjavio je.

Naglasio je i kako je, s obzirom da je Ustavni sud stavio van snage određene odredbe izbornog zakona koje se odnose na Dom naroda Federacije, upitno kako će na zakonit način biti moguće formirati vlast u Federaciji BiH na državnoj razini. "To zapravo dovodi do rizika daljnje političke destabilizacije BiH, o čemu Hrvatska treba voditi računa", naglasio je Ljubić.

Upozorio je i kako je difamacijska kampanja protiv Hrvatske uoči izbora imala za cilj obeshrabriti Hrvatsku od prakticiranja njenih ustavnih, međunarodnih obveza u odnosu na BiH i Hrvate u BiH.

"Tome treba biti kraj, Hrvatska treba dati snažan odgovor, kao potpisnica Washingtona i Daytona ima obveze u provedbi tih sporazuma, tim više jer su prekršeni na štetu Hrvata", naglasio je Ljubić, poručivši da Hrvatska ima pravo i obvezu inzistirati na provedbi odluke Ustavnog suda i općenito poštivanju temeljnih principa Daytona, principa konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.

Naslovnica BiH