Novosti Crna kronika

IMA NADE

'Pomorci su živi ako su u splavi, potraga se mora nastaviti!': iskusni splitski kapetan šokiran obustavom potrage, objasnio koliko se dugo na splavi može preživjeti

IMA NADE
Nakon službene objave o prestanku potrage za sedam članova posade broda 'Bourbon Rhodea', među kojima i je hrvatski kapetan Dino Miškić, obitelj Miškić je uputila apel premijeru, predsjednici i cijeloj hrvatskoj Vladi da se dodatno angažiraju kod francuskih vlasti kako bi se potraga nastavila.

Pod pretpostavkom da je sedam pomoraca s "Bourbon Rhodea", koji se još uvijek smatraju nestalima, živo i da se nalaze u splavi ili splavima za spašavanje, potraga za njima, koja je po meni neopravdano prekinuta, trebala bi biti nastavljena. Ti ljudi, ako se nalaze u splavi, još uvijek mogu biti živi, kazuje kapetan Toma Miletić, čovjek s tridesetogodišnjim iskustvom pomorca, od čega je šesnaest godina bio zapovjednik, a koji je kao predavač na Srednjoj i Visokoj pomorskoj školi u Splitu odgojio mnoge današnje kapetane duge plovidbe. Osim toga bio je i pomoćnik ministra pomorstva u hrvatskoj Vladi za sigurnost plovidbe i zaštitu mora.

Supruga kapetana Miškića pisala ministru vanjskih poslova: Mi znamo da su oni živi i da čekaju pomoć!  Amerikanci imaju satelite koji nadziru ovo područje, molim Vas pitajte ih mogu li se uključiti u potragu

Kapetanovi prijatelji ne odustaju: Pomozite nam da nađemo Dina i njegovu posadu. Planiramo dignuti privatne avione...; Peticiju za nastavak potrage na Atlantiku u jednom danu potpisalo 30.000 ljudi!

Odluka da se prekida potraga za pomorcima s "Bourbon Rhodea" je u Hrvatskoj, ali i u svijetu, izazvala golemu nevjericu i neodobravanje.

Kapetane Miletić, koliko se dugo može preživjeti u splavi za spašavanje?

- To ovisi o zalihama vode i hrane u toj splavi, kao i psihofizičkom stanju pomoraca, odnosno onih koje se nalaze u splavi. Svaka splav već u sebi ima spremne zalihe suhe hrane i vode, a kada pomorci vide da im se bliži napuštanje broda, oni splav mogu dodatno opremiti zalihama. Splavi su različite veličine i u njima može stati različit broj ljudi. Ponavljam, puno toga ovisi o njihovom psihičkom stanju. Nije lako u takvim okolnostima u relativno skučenom prostoru boraviti s nekoliko ljudi na morskoj površini, kojoj se ne nazire kraj, kazuje Miletić.

Racionalno korištenje zaliha može vrijeme preživljavanja povećati i na mjesec dana.

- Naravno, ako se unesrećeni racionalno ponašaju prema hrani i vodi, vrijeme preživljavanje uvelike raste. Ujedno, treba vidjeti kakav je bio kurenat, gdje ih je more odnijelo, radi se o ogromnom prostranstvu i brodovi koji prolaze tim područjem mogu ih, ali i ne moraju vidjeti. Oni su u moru kao igla u plastu sijena. Nevidljivi su golom oku i puno ih lakše mogu uočiti zrakoplovi koji nadlijeću to prostranstvo nego brodovi koji tuda plove.

U ovom slučaju nije u pitanju spašavanje imovine ili tereta pa da potraga može biti naprasno prekinuta.

- Ne, u pitanju je spašavanje ljudskih života, a ljudski život ništa ne može nadoknaditi. Kada bi bilo u pitanju spašavanje samo tereta ili broda, složio bih se s prekidom potrage, ali ovako ne mogu. Ljudski život nema cijene i potraga se mora nastaviti. Pogotovo jer je posada, po mome mišljenju, dovedena u ovu situaciju ne svojom krivnjom - kazuje kapetan Miletić.

Splavi i nisu tako lako uočljive na radarima brodova.

- One su od plastike i na radaru je slaba njihova refleksija. Ako splav na sebi ima radar reflektor, lakše ju je uočiti na radaru broda, odnosno onda će je radar jasnije uočiti. Ako ne postoji radar reflektor, splav će biti teško uočljiva. Iako, sada na North Atlanticu polako počinju vladati zimski uvjeti plovidbe, koji su jako teški i okrutni, ali na ovom području Atlantika gdje su oni nestali nema tako ekstremnih zimskih uvjeta plovidbe. Tu su relativno dobri vremenski uvjeti, stoga je moje mišljenje da se potraga mora nastaviti, jer oni po meni još uvijek mogu biti živi ako su u splavi - kazuje naš sugovornik.

Kako jedna tako relativno mala splav može opstati na tako "uskuvanom" moru, a jedan "Bourbon Rhode" nije mogao, iako je bio brod od šezdeset metara?

- Puno lakše, jer splav je mala i ona nema svoj pogon, već je more i valovi nose "vamo-tamo". Splav je nepotopljiva i jedini problem je činjenica da je more valja i da u njoj nije lako izdržati takvo valjanje - govori Miletić.

Koliko je komplicirano baratanje sa splavi?

- Ona se nalazi u plastičnoj "ljusci" "prikačena" za brod. U trenutku bacanja, odnosno u trenutku kada ona padne u more, treba se prekinuti konop kojim se "drži" za brod i onda je splav slobodna. Kada je se baci u more, onaj koji drži konop ga potegne i tada se aktivira mehanizam za napuhavanje i odbacivanje "ljuske". To otvaranje splavi je vrlo brzo i čim se posada ukrca u splav treba se, najbolje iz splavi, prerezati konop i osloboditi splav od broda, kako bi se mogla što prije udaljiti od broda - pojašnjava Miletić.

Inače, splavi su samonapuhavajuće i nalaze se na povišenom mjestu na brodu. U pravilu se jednaki broj splavi nalazi s obje strane broda, u ovom slučaju u blizini zapovjedničkog mosta. One su za brod vezane morskim vezom i hidrostatskim kukama. Te kuke imaju funkciju da se, ako dođe do potonuća broda, a splavi nisu aktivirane i bačene s broda, same aktiviraju i aktiviraju splavi. Tako da splavi isplivavaju na površinu i šire se.

Preživljavanje na splavima je izvjesnije ako splav ima plastični "pokrov" koji unesrećene može zaštititi od sunca i drugih vanjskih utjecaja.

Nada da je sedam za sada nestalih pomoraca još uvijek živo, ulijeva i činjenica da tri splavi nisu pronađene i da se u tim splavima može preživjeti dulje vremensko razdoblje.

Usprkos činjenici da je potraga prekinuta, svi brodovi koji plove tim područjem morat će obratiti posebnu pozornost i stalno motriti ne bi li pronašli splavi i, eventualno, u njima sedmoricu pomoraca. Područje pretrage je ogromno i veličine je kao dvije ili tri Hrvatske.

A Šibenčani okupljeni u grupi na Facebooku pokrenuli su peticiju kojom traže nastavak potrage. U samo nekoliko sati peticiju je potpisalo više od 15 tisuća ljudi.

Usprkos svemu tome, francuski Centar za traganje i spašavanje procijenio je da više ne postoji šansa, odnosno da postoje male šanse da se pronađu. Iako su Francuzi odlučili prekinuti potragu, mnogi smatraju da se, dok god postoji i najmanja šansa i najmanja moguća nada, pretraživanje Atlantika mora nastaviti. Vrlo dobro se zna da je brod uletio u uragan sa strahovito jakim vjetrom, ali mora se znati da, osim vjetra koji ima određeni smjer kretanja, u Atlantiku postoje jake struje koje ne moraju biti u istom pravcu kretanja kao vjetar. Uvijek postoji mogućnost da su te splavi, za koje se pretpostavlja kako su se aktivirale, išle u drugom pravcu od onog koji su očekivali iz Centra za spašavanje i traganje.

Naslovnica Crna kronika