Novosti Hrvatska

DVIJE INSPEKCIJE, JEDNA SPOZNAJA

Što se zapravo dogodilo u Metkoviću i zašto je preminuo maleni Gabrijel? U čitavoj priči nedužna je jedino dr. Ksenija Kaleb; HLK traži tumačenje DORH-a i Ministarstva može li javno objaviti nalaz nadzora

DVIJE INSPEKCIJE, JEDNA SPOZNAJA

- Da su u bilo kojem trenutku liječnici u Metkoviću meni i mome suprugu Miši rekli da našem Gabrijelu ne mogu pomoći i da se s njime događa nešto što bi mu moglo život dovesti u opasnost, mi bismo svoje dijete na rukama, a ne automobilom, odnijeli u Split, Dubrovnik ili bilo koji drugi grad u kojemu bi on mogao dobiti potrebnu pomoć - kaže nam uplakana Ivana Bebić, majka preminuloga Gabrijela.

No, nitko od njih, osim dr. Ksenije Kaleb, pedijatrice koja je primila moga sina pred sam kraj njegova života (ponedjeljak 10. prosinca) na pregled i koja je jedina reagirala kako je trebala, nije nam dao do znanja da je Gabrijel u teškom, za život opasnom stanju. Osim dr. Kaleb, jedina osoba koja je reagirala kako je trebala je pedijatrica naše djece dr. Rasema Bubica, koja ih je sve pregledala u petak ujutro (7. prosinca) i preventivno im dala Sumamed, ako se kojem djetetu preko vikenda pogorša stanje.

Ovi s Hitne pomoći, međutim, nisu vrijedni mojih riječi, jer da su postupili kako je trebalo, danas bi Gabrijel bio živ i ne bi ga mi svaki dan posjećivali na grobu. Ljuta sam na sebe i svog muža jer smo im vjerovali, ogorčena je Ivana Bebić.

Majka je preko vikenda, kada se Gabrijelu pogoršalo zdravstveno stanje, djetetu dala Sumamed koji je prepisala pedijatrica u petak, ali je dječak taj Sumamed povratio. Nitko tada u tom trenutku nije znao da je Gabrijel rezistentan na Sumamed, odnosno da je bakterija koja je napala Gabrijelovo tijelo otporna na Sumamed.

Zadnji trenuci

No, što se zapravo događalo u posljednjim trenucima Gabrijelova života?

Mišo Bebić u nedjelju dovodi sina na Hitnu pomoć, ali mu liječnici ne mijenjaju antibiotik. Zašto? Za to bi morali napraviti mikrobiološku analizu krvi po kojoj bi se utvrdilo koja je u pitanju bakterija napala Gabrijela i posljedično koji antibiotik moraju dati dječaku. Zašto to nisu napravili? Zato što u Metkoviću nemaju takav laboratorij. Tek u ponedjeljak u KBC- Split, kada je Gabrijel tamo doveden, rade sve prijeko potrebne krvne nalaze.

Dakle, četiri dana od prvog pregleda kod njegove pedijatrice.

U ovom tragičnom slučaju još je jedna otegotna okolnost, a to je, po nalazu inspekcije Hrvatske liječničke komore (HLK), činjenica da je Gabrijel bio alergičan na penicilin.

Kako neslužbeno doznajemo, u nalazu HLK-a ističu kako ni jedan liječnik na Hitnoj pomoći u Metkoviću, u koju je Mišo Bebić višekratno odlazio sa svojim Gabrijelom, nije uskratio pregled djeteta, odnosno nije ga odbio. No, u tom istom izvještaju ne govori se o tome kako je taj pregled obavljen i jesu li poduzete sve mjere koje su mogle ukazati na teško djetetovo stanje.

Nalaz HLK-a sugerira da su propuste napravila tri liječnika, no po njihovu nalazu oni nisu napravili nikakve kardinalne pogreške.

Na teret, u medijima spominjane dr. Kaleb stavlja se, kako neslužbeno doznajemo od osobe bliske istrazi, što u svojoj ordinaciji nije imala kisik, odnosno infuziju, ali joj se isto tako priznaje da je s djetetom i njegovim ocem "otrčala" odmah na Hitnu pomoć koja je od njezine ordinacije udaljena doslovce nekoliko sekundi.

Maska za kisik

Dalje, prema neslužbenoj informaciji od osobe koja je htjela ostati anonimna, a koja je vrlo bliska HLK, Povjerenstvo HLK-a naglašava da je dijete u Split poslano helikopterom HRZ-a, a da bi bilo puno bolje da su ga liječnici Hitne medicine poslali sanitetskim vozilom Hitne pomoći, koje u Split može doći za sat i 10 minuta.

Ovako se, više od 55 minuta, morao čekati helikopter koji je pozvan u ponedjeljak u 9.24, a poletio je prema Splitu u 10.30, kada je Gabrijel već skoro mogao biti u Splitu.

Prilikom helikopterskog prijevoza, po nalazu HLK-a, dječak je na licu imao samo masku za kisik, odnosno nije imao cjelovitu medicinsku opremu koja mu je mogla pružiti pomoć, a u helikopteru nije bio ni pod infuzijom. U vozilu Hitne pomoći imao bi svu tu opremu i kudikamo bolju medicinsku skrb. "Bilo bi bolje da je dijete u Split bilo prevezeno sanitetskim prijevozom, a ne helikopterom", zaključuje naš izvor iz HLK-a.

No, da se vratimo na dr. Kseniju Kaleb, pedijatricu koja je zaista sve učinila što je bilo u njezinoj moći da pomogne malom Gabrijelu, a što su u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju istaknuli i roditelji preminulog dječaka. Ona je u ovu tužnu priču "ubačena" ni kriva ni dužna, jer da su liječnici prije nje napravili sve ono što su mogli, odnosno da su preventivno uputili Gabrijela u Split ili u Dubrovnik, danas dr. Kaleb nitko ne bi ni spominjao.

Mišo Bebić svog sina (10. prosinca), kako će se poslije pokazati, posljednji dan njegova života ponovno vodi na Hitnu pomoć, odakle ga, pod izgovorom da to nije slučaj za njih, šalju u pedijatrice na katu iste zgrade.

Mišo i Gabrijel, koji u tom trenutku već jedva hoda, koji je dezorijentiran i u životno opasnom stanju, odlaze kod dr. Kaleb. Za nekoliko minuta sestra izlazi iz ordinacije, uočava Gabrijela i odmah alarmila dr. Kaleb. Gabrijela odmah primaju u ambulantu i rade pregled te liječnica vrlo brzo postaje svjesna da je dijete u jako teškom, životno ugroženom stanju. Prema našem izvoru, a i prema riječima Miše Bebića, dr. Kaleb se "skamenila" kada je vidjela dijete, a radi se o ženi koja ima 20 godina staža, od čega je sedam provela na Hitnoj pomoći.

Nema antibiotik

Bila je svjesna da djetetu treba otvoriti venski put i dati kisik te ga odmah poslati za Split. U toj situaciji ne može više pomoći djetetu, jer po Pravilniku o minimalnim tehničkim uvjetima ona kao pedijatrica, odnosno liječnica primarne zdravstvene zaštite, nema antibiotik, jer je to bolnički antibiotik.

Zbog svega toga, dr. Kaleb, otac Mišo i Gabrijel odmah odlaze na donji kat zgrade na Hitnu pomoć. Taj "put" je trajao nekoliko sekundi. Na donji kat nisu išli liftom zato što se lift često kvari, pa da kojim slučajem ne bi ostali "zaglavljeni" u njemu. Dolaskom na Hitnu, koja je Mišu i Gabrijela samo nekoliko trenutaka prije poslala kod pedijatrice, pod izgovorom "da to nije slučaj za njih", primaju Gabrijela na pregled. Doktorica Kaleb svojoj kolegici govori o čemu se radi i kako sumnja na sepsu te da djetetu otvore venski put, daju kisik i terapiju i odmah ga upute u Split.

Da je stanje alarmantno, govori i činjenica da je dr. Kaleb ocu dječaka rekla da ne ide kući po robu za Gabrijela, jer bi to dodatno moglo odužiti postupak transporta, nego da dijete u Split ide u robi koju je imao na sebi.

Dr. Kaleb kazuje kolegama na Hitnoj pomoći da "griju auto" i da dijete hitno šalju u Split. S Hitne pomoći odlazi oko 9.15 sati, ali s Hitne ipak pozivaju helikopter u 9.24 sati.

Što se na Hitnoj događa do dolaska helikoptera?

Medicinska sestra dječaku odmah otvara venski put, a liječnica poručuje dr. Kaleb da se vrati u svoju ordinaciju, jer je sada Gabrijel pod njihovom skrbi. Dr. Kaleb vraća se u svoju ambulantu jer joj je tamo bilo mnogo drugih malih pacijenata. Na Hitnoj je, "minutu prije dvanaest" prema neslužbenom izvoru, Gabrijel dobio i infuziju i stanje mu se nakratko poboljšalo.

Zašto Gabrijel nije transportiran vozilom Hitne pomoći u Split, za sada ostaje tajna. Ponovimo još jednom, dok se čekao helikopter, Gabrijel je gotovo već mogao biti u KBC-u Split.

Svi naši sugovornici suglasni su u jednome, a to je činjenica da je procjena liječnika najbitnija. I jedina koja je, čini se, imala dobru procjenu bila je dr. Kaleb.

Jesu li liječnici u Metkoviću, koji moraju postupati u najboljoj vjeri, bili aljkavi ili jednostavno nisu obavili svoj posao kako treba, pokazat će istraga.

Bez iskustva

Prema neslužbenim informacijama, ambulanta dr. Kaleb, koja je zaposlenica DZ Metković, opremljena je bolje nego 90 posto istih ili sličnih ambulanta u Hrvatskoj. Defibrilatora nema, jer je skup i jer DZ Metković nije smatrao da je potreban u njezinoj ordinaciji, koja je tek nekoliko sekundi udaljena od Hitne pomoći, gdje defibrilator postoji.
Naši sugovornici smatraju da je najveći problem činjenica što u službama Hitne pomoći u Hrvatskoj pretežno rade mladi liječnici, bez potrebnog iskustva, koji tu dolaze raditi odmah nakon završenog medicinskog fakulteta, gdje uče svoj "zanat". A na Hitnoj pomoći, koja je prvi kontakt s teškim slučajevima, trebali bi raditi najiskusniji liječnici, s najviše znanja, jer su upravo oni ti koji u kratkom vremenu odlučuju o životima ljudi.

Ovdje treba istaknuti i problem "pripadanja" Hitne pomoći. Ona je u Metkoviću do 2011. godine bila pri DZ Metković, a nakon toga prelazi pod Županijski Zavod za Hitnu pomoć i postaje posebna ustanova. Od tada, kada liječnici idu na teren, vrata Hitne pomoći se zaključavaju jer ih nema tko mijenjati, što nije bio slučaj prije 2011. godine. I svi se slažu da je prije te 2011. Hitna pomoć u Metkoviću bolje funkcionirala jer su vrata uvijek bila otvorena pacijentima.
Na kraju, nadamo se da će se krivci za tragediju obitelji Bebić kazniti, odnosno utvrditi njihova odgovornost. Maloga Gabrijela, nažalost, više nema među živima, a za njegovu smrt, koja je nastupila u utorak 11. prosinca prošle godine, prema svim našim saznanjima, zasigurno nije kriva dr. Ksenija Kaleb.

Ministarstvo zdravstva: Pedijatrica je shvatila o čemu se radi

Iz naših izvora dobili smo saznanje iz Ministarstva zdravstva. U inspekcijskom nalazu utvrđeno je, kazuje nam dobro upućen sugovornik, da je dr. Ksenija Kaleb jedina prepoznala teško zdravstveno stanje Gabrijela Bebića. I to je jedina istina, zaključuje naš sugovornik.

U dokumentima jedno, u izvješću inspekcije drugo

Prema inspekcijskom nalazu HLK-a, u nalazu pregleda koji je obavljen u noći s nedjelje na ponedjeljak (10. na 11. prosinca) u Hitnoj pomoći u Metkoviću ne piše da je Gabrijelu Bebiću pregledano ždrijelo. (Bio je to posljednji pregled prije pregleda dr. Kaleb. op.a)

'Nigdje u dokumentaciji nije naznačeno da je liječnica pregledala ždrijelo pacijenta. Međutim, prema pisanoj izjavi liječnice ona je to učinila te je ustanovila kako je ždrijelo bilo hiperemično (jako crveno)', kaže se u izvješću inspekcije HLK-a.

Zašto to nije pisalo i u nalazu pregleda, mora otkriti istraga.

Hrvatska liječnička komora: Analiza slučaja napisana je na trideset stranica

Kako doznajemo, istraga inspekcije HLK-a obavljena je vrlo studiozno i napisana je na 30 stranica.

- HLK nije taj koji sudi i osuđuje, Komora samo utvrđuje što nedostaje u nekoj od ordinacija, što je trebalo napraviti u danim situacijama, odnosno u nekom postupku. Nakon nalaza mi taj kompletni spis možemo dati na Povjerenstvo za stručna pitanja i onda to Povjerenstvo pregledava spis i utvrđuje ima li u cijelom slučaju osnova za prosljeđivanje cijelog slučaja na Časni sud HLK. Ako predmet dođe na Časni sud, bivaju pozvani svi liječnici za koje se smatra da imaju odgovornost, a oni mogu doći na Časni sud sa svojim odvjetnicima - kazuje naš izvor iz HLK-a.

Tada se donosi odluka o njihovoj odgovornosti, odnosno o njihovim licencijama.

- Ako im se utvrdi krivnja, može im se izreći ukor, opomena ili privremena mjera oduzimanja liječničke licencije u trajanju od mjesec do godinu dana. HLK nije dužan poslati nalaz inspekcije DORH-u, ali ga u slučaju njihova traženja mora dostaviti. U HLK-u je praksa da ako DORH paralelno krene u postupak utvrđivanja krivnje na nekom od hrvatskih sudova, bilo da je u pitanju kazneni ili prekršajni postupak, mi u HLK-u privremeno zaustavljamo svoj postupak, kako ne bismo eventualno naštetili nekom liječniku oduzimanjem licencije, a da se u konačnici na civilnom sudu ne bi dokazala njegova nevinost. Tada postupak u HLK-u ide u 'stanje mirovanja', kazuje nam naš anonimni sugovornik.

Očekuje se da će inspekcija HLK-a vrlo brzo uputiti svoj nalaz prema Povjerenstvu za stručna pitanja.

HLK: Objavljivanje podataka nanosi štetu obitelji i liječnicima

Hrvatska liječnička komora (HLK) zatražila je u petak službeno tumačenje i mišljenje Državnog odvjetništva i Ministarstva zdravstva o dopustivosti objave mišljenja izvanrednog stručnog nadzora nad zdravstvenim zbrinjavanjem dječaka iz Metkovića koji je umro od sepse.

Iako stručna mišljenja HLK-a koja sadrže osobne podatke pojedinaca i detaljne informacije o bolesti i postupcima liječenja pacijenta ne bi smjelo objavljivati, u medije su već plasirani dijelovi stručnog mišljenja pri čemu je veliki dio tih podataka netočan ili nepotpun, što nanosi štetu obitelji preminulog djeteta i svim uključenim liječnicima, priopćio je HKL.

Službeno tumačenje nadležnih institucija o dopustivosti javne objave tog dokumenta, Komora je zatražila, objašnjavajući da je samo odgovornim postupanjem s dokumentima koji sadrže osjetljive osobne podatke moguće zaštiti interese obitelji pacijenta i interese liječnika. 

"HLK je pripremila objektivno, detaljno, stručno mišljenje iza kojeg čvrsto stoji. Očekujemo od državnih institucija, nadležnih za tumačenje zakonitosti korištenja i objavljivanja podataka u tako osjetljivom slučaju, da daju službeni stav o pravu javnosti da sazna sadržaj stručnog mišljenja", priopćila je Komora. 

Komisija za stručni nadzor HLK-a, sastavljena od pet specijalista pedijatrije, intenzivne medicine i hitne medicine, u stručnom je mišljenju utvrdila propuste u stručnom radu kod troje od deset nadziranih liječnika. Stručno mišljenje doneseno je na temelju svih podataka prikupljenih iz cjelokupne medicinske dokumentacije, razgovora obavljenih s liječnicima tijekom nadzora, kao i iz pisanih očitovanja nadziranih liječnika.

Hina

Naslovnica Hrvatska