Novosti Biznis

DVA LICA TURIZMA

Ako se bavite turizmom, ovaj tekst direktora poznatog hotela morate pročitati: Slavimo brojke i noćenja, spremamo sitne euriće, a pojma nemamo. Ovo je 6 kriterija uspješne sezone

DVA LICA TURIZMA

Mislite li se baviti turizmom samo jednu godinu ili vam je to trajno opredjeljenje? Ako je samo jedna godina, onda je sve super - oderali smo ih koliko smo mogli i ne mogli. Ali stvari postaju komplicirane ako nam je turizam dugoročno opredjeljenje

Kakva nam je bila sezona? Vjerojatno najčešće pitanje ovih dana; zapravo nas ova mantra prati kroz cijelu godinu. Htio bih se odmaknuti od brojki, koje su najčešći kvantifikator uspjeha ili neuspjeha neke turističke sezone. No čini se da je najuspješnije to napraviti uz malu pomoć brojki, ali nešto drukčijih, koje pokazuju drugo lice našeg turizma.

Na Makarskoj rivijeri, već zaboravljenom super brandu, ima oko 35.000 turističkih kreveta u raznim oblicima smještaja.

Pretpostavimo da je u 50-ak dana vrha sezone sve to puno i da gost prosječno potroši 50 eura za smještaj, hranu, zabavu, izlete... To mu dođe 1,750.000 eura dnevno. Dakle, za 50 dana 87,500.000 eura od početka srpnja do kraja kolovoza sleti na račune, džepove, kušine ili gdje se već talože ti eurići na području od Brela do Graca - ovo nije nikakvo pretjerivanje već čak konzervativna računica koja, naravno, ne uključuje ostatak godine. Dakle, ovo je samo za vrh ljeta i naravno, u ovoj statističkoj sarmi nekoga dopadne kupus, nekoga meso, a nekoga i rizi. Dakle, uspjeh je 87 i po milijuna eura, a neuspjeh je 87 milijuna eura? Je li nam to jedino mjerilo?

Obični evidentičari

Kako definirati što smatramo uspješnom turističkom sezonom? Ovu brojčanu utrku su zapravo nametnuli političari kao svoje mjerilo uspješnosti, naravno potpuno pogrešno. TZ ove godine nije u sedam mjeseci objavljivao brojke jer nisu bile u razini prošlogodišnjih – a što oni imaju s time osim što ih evidentiraju? A i to radi eVisitor umjesto njih. TZ grada, pa ni države, nema ništa s neuspjehom ili uspjehom turističke sezone jer oni nemaju nikakvu komercijalnu funkciju. Nijedan ugovor s turoperatorima ne potpisuju, nijedan autobus u predsezoni ne dogovaraju i ne znaju koliko uzima provizije Booking.com. Politika (naravno da je TZ dio toga) se samo hvali brojkama kad su dobre i traže krivce u drugima kada nisu. E da, i putuju po sajmovima, tražeći smisao i nekoga s kim bi proveli dan jer nikakvoga posla tamo nemaju.

Što je onda uspješna sezona? Pa odgovor ima veze s još jednim pitanjem - mislite li se baviti turizmom samo jednu godinu ili vam je to trajno opredjeljenje? Ako je samo jedna godina, onda je sve super - oderali smo ih koliko smo mogli i ne mogli. Ali stvari postaju komplicirane ako nam je turizam dugoročno opredjeljenje, jer se onda uspjeh mjeri samo jednim mjerilom - koliko se naših posjetitelja vratilo zadovoljno u svoje zemlje te koliko će ih poželjeti opet doći? Koliko od njih je svojim prijateljima preporučilo Makarsku rivijeru, neki hotel, vilu, domaćina, restoran? Samo usput - kada smo pitali naše goste što oni misle o nama? O onome što nudimo? Uopće, kada smo ih bilo što pitali? Nikada, jer mi znamo puno bolje što njima treba!

Kad je turizam dugoročno ili još gore, kada je jedino moguće opredjeljenje, onda bi stvari trebale biti itekako osjetljive i u rukama stručnih ljudi, zar ne?

Vozanje i čerupanje

Evo nekoliko banalnih kriterija koji govore o uspješnosti ove turističke sezone, pa vi sami procijenite...

1. Promet - Koliko dana je promet u jednosmjernom prstenu oko grada bio potpuno blokiran, a da nije bilo kiše ili lošeg vremena – kao da je to opravdanje? Koliko novih prometnica je grad isplanirao i financirao u posljednjih 30 godina? Samo mi nemojte spominjati Zadarsku, Požare i stari Velikobrski put, jer je to samo obaveza grada - dovesti cestu do stambenih naselja. Što je s izmještanjem Magistrale ispod Biokova? Onda, što biste vi rekli? Kako naši gosti ocjenjuju sat i po za krug oko grada ili pola sata od groblja do "Kauflanda"?

2. Parkiranje - Ako gradski oci misle da je uspjeh to koliko su novca prikupili od jadnih turista na parkiralištima, onda vas moram razočarati jer to je samo harač koji gosti vrlo nerado plaćaju i samo zato jer nemaju gdje s autima. U Rimu je parking na dvjesto metara do Piazza di Spagna 1,2 € sat, a 8 sati 4 € - osam sati na rivi je 21 €! Koliko novih parkinga je stvoreno, koliko je planirano? Gdje su planirane garaže? Gdje se može puniti električni auto, kada će biti moguće puniti Teslu njihovim brzim punjačima? Onda, što biste vi rekli? Kakvu biste dali ocjenu mogućnosti parkiranja, cijenama...? Što misle o tome naši gosti? A da, zaboravili smo ih pitati jer TZ ima svojih problema, ne mogu ured opiturati za 10 mjeseci!

3. Bankomati – kako objasniti gostima da je za njihovo dobro postavljeno stotinjak bankomata, pa da ne moraju novac mijenjati u mjenjačnicama po 7 kn za euro, već mogu za 6,45 kn za euro uzeti novac s bankomata? Onda, što mislite, kojim su riječima izrazili zadovoljstvo naši gosti kad ih je doma sačekao izvod s njihove banke i kad shvate da su ih na bankomatu oderali? Ma razumjet će oni da vi nemate ništa sa tim, vratit će se oni opet, što je to nekoliko stotina eura među prijateljima!

4. Nasipanje plaža i izlijevanje fekalija – je li uspješna sezona ako se samo jednom na plažu sručila rijeka fekalija? Ako je samo nekoliko puta bager poravnavao plažu? Ako samo kad je jako jugo cijele vale postanu smeđe od nasute zemlje s iskopa zgrada? Ako smo samo dva-tri pera nasuli preko jedinstvenih sika i malih plaža? Hoće li na promotivnim slikama ubuduće biti Jarun ili Bundek isto tako nasute plaže? Ma dobro, nisu oni došli radi sunca i plaža, došli su da bi vidjeli vaše kraljevske apartmane s namještajem od babe Franice, koji je kupila '56., kad se udavala...

5. Vrijeđanje gostiju – jedna specifičnost ove naše branše je da, uz svesrdnu pomoć medija, vrijeđamo ljude od kojih živimo! Svaka sezona donosi barem 20-ak članaka o tome kako nam gosti ništa ne valjaju! Prije koji dan je izišao kontračlanak koji me je strašno posramio - Česi tvrde da nisu pašteta gosti! Pa zamislite što mi to radimo kada smo toliko ponizili te ljude da se pravdaju! Prije nekog vremena u Šibeniku ponosni restorater se žali da nitko ne naručuje kilo ili dva ribe nego samo filete. Dakle, ovako stoje stvari - on nudi neki proizvod koji gosti ne traže već traže nešto drugo, što on ne želi prodavati. Pa propadni! Kad ste čuli da netko tko prodaje npr. bijelu tehniku govori kako su mu mušterije jadnici i da kupuju sve na rate, na kredit, nitko da izvadi gutu eura i lijepo kupi najskuplji špaher?! Samo u turizmu je normalno da se žalimo da nam gosti ne valjaju! Nemojte se ljutiti, ali ovdje vas niti neću pitati što mislite, jer ovakav stav prema ljudima od kojih svi živimo je samo odraz nekulture i primitivizma!

Turizam je na ovom prostoru počeo Društvom za uređenje grada 1915. te kada su Česi sagradili hotel "Osejavu". Naravno da, blaženi u svojoj bahatosti, te iste Čehe sada ismijavamo. Ali ozbiljniji turizam je počeo prolaskom Magistrale 60-ih godina prošlog stoljeća. Tada je bilo nezamislivo da goste ne počastimo gradelama srdela, da im ne spakiramo bocu prošeka, da im ne znamo imena djece. Gosti su imali dojam da su dobrodošli, da dobivaju više nego što su platili, da ih se cijeni kao ljude.
Kada pogledamo sve probleme koje sam gore nabrojio i kada znate da turizam nude skoro sve zemlje svijeta i da je sve nadohvat ruke, upitajte se hoće li naši gosti poslije ovako uspješne turističke sezone imati malo gorak osjećaj u ustima i osjećaj da su prevareni – to nam nikada ne bi oprostili!

Nije sve ni crno

Još nešto jako važno - nije sve ovako crno - ima super vila u koje su vlasnici uložili ogroman novac i trud, ima fantastičnih restorana, ima super ljudi koji nisu zaboravili kako je to bilo na samim počecima i da od turizma i za turizam žive. Još uvijek imamo super prirodu, Biokovo, sve mogućnosti biti biser Dalmacije i Hrvatske. Nemamo planove, nemamo ideju kakav bi turizam htjeli u godinama koje dolaze. Nemamo ideju gdje će se parkirati i voziti svi ti automobili kada se kompletira betonizacija grada. Nemamo ideju kakav se turizam traži u budućnosti, što je ono čime ćemo privući goste 2030.

Pogledajte Rovinj, ima isto 15.000 stanovnika kao Makarska, i prije 25 godina smo bili u jednom cehovskom udruženju s njima. Divili su se našoj prirodi, našim hotelima... Pogledajte njihove web stranice, od grada do TZ Rovinja - transparentnost, uređenost, kvalitetni turistički proizvod po cijeni koju mi ne možemo ni sanjati. Fantastični hoteli građeni s idejom modernog i održivog turizma. Da, to je taj pojam koji je "ubrala" na sajmu direktorica TZ-a. Samo kod nas se radi o održavanju betona.

 

Naslovnica Biznis